UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

BITKA ZA GLASOVE

Osvoji umirovljenike i dobivaš izbore

 

     Krajem rujna ili početkom listopa­da 2020. godine u Hrvatskoj će se održati novi parlamentarni izbori. Iako još nije službeno počela, dvije naj­veće hrvatske stranke, HDZ i SDP, već su krenule s kampanjom kako bi privukli birače. Na valu pobjede Zorana Milano- vića na predsjedničkim izborima, kao i unutarstranačkih sukoba u HDZ-u, SDP nakon dugo vremena ima bolji rejting od HDZ-a među biračima.

     Doduše razlika nije velika, unutar 3 posto, stoga predstoji velika bitka obiju stranaka za svaki mogući glas. Ono što je indikativno u posljednjih nekoliko mjeseci jest da su i SDP i HDZ, rekli bi­smo konačno, shvatili važnost umirov­ljeničke populacije, odnosno 1,24 mili­juna potencijalnih glasača.

SDP-ov plan za budućnost

     SDP je, za razliku od HDZ-a, krajem veljače 2020. godine već predstavio svoj program pod nazivom „Ispiši buduć­nost", kojim će, kažu, osigurati red i sta­bilnost u Hrvatskoj. Predsjednik stranke Davor Bernardić izjavio je kako će se njegova stranka baviti reformom pravosuđa te povećanjem plaća i miro­vina. Najavio je i koalicijsku suradnju s dvije umirovlje­ničke stranke, Hrvatskom strankom umirovljenika i Strankom umirovljenika.

     „Prioritet u povećanju mirovina imat će socijalno najugroženiji i umirovljeni­ci koji su radničke mirovine stekli tako što su ostvarili puni radni staž. Udjel njiho­vih mirovina u prosječnoj plaći mora biti najmanje 75 posto', izjavio je predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Branko Grčić.

     U Hrvatskoj ima oko 195 tisuća umi­rovljenika koji su skupili 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina iznosi 3.509 kuna. No, onih bez međunarodnih ugovora ima 156 tisuća i primaju u pro­sjeku 4.116 kuna mirovine, što je 62,7 posto udjela u prosječnoj plaći (6.559 kn). Da bi se plan SDP-a ispunio, 75 po­sto udjela iznosio bi 4.919 kuna, što bi bio porast od oko 800 kuna. Državu bi to dodatno koštalo milijardu i 497 mili­juna kuna godišnje.

     SDP je najavio i novu formulu (80:20 umjesto 70:30) usklađivanja mirovina, ali i uvođenje trećeg usklađivanja u go­dini, koje bi iznosilo polovicu iznosa ra­sta BDP-a. U planu je i davanje dodatka od 10 posto za sve umirovljenike koji su skupili 41 godinu staža, čime bi se sma­njio broj prijevremenih umirovljenja. Naime, prosječan hrvatski radnik u tre­nutku umirovljenja ima 30 godina rad­nog staža, dok je u europskim zemljama on iznad 37 godina, navode u SDP-u.

Odakle im milijarde?

     Osnovne mirovine, samo iz prvog stupa, imaju i dodatak od 27 posto. Oni koji se odluče za kombiniranu mirovinu (I. + II. stup), dobiju dodatak od 20,25 posto. SDP predlaže da se dodatak od 27 posto omogući i za dvostupne umi­rovljenike, kako bi građani bili u jedna­kopravnoj poziciji. Također, predlažu da se stopa izdvajanja za II. stup poveća s trenutačnih 5 posto na 5,7 posto.

     SDP predlaže i uvođenje „socijalne mirovine", kojom bi se obuhvatilo 60 tisuća starijih osoba koje nisu ostvarile uvjete za mirovinu niti posjeduju imo­vinu. Riječ je zapravo o modelu koji se ne bi puno razlikovao od nacionalne naknade za starije osobe, za koju su se umirovljeničke udruge izborile. No, umjesto 800 kuna koliko iznosi nacio­nalna naknada za starije osobe, SDP-ova socijalna mirovina bi iznosila između 801 kune i 1.026,75 kuna, koliko iznosi najniža mirovina za 15 godina staža.

     Nadalje, najavljeno je uređivanje sustava obiteljskih mirovina, ukidanje plaćanja pretplate za HRT za umirovlje­nike koji ispunjavaju uvjete za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osi­guranja. Također, Bernardić je najavio i izgradnju domova za umirovljenike za oko 10 tisuća osoba, a uveo bi se i sustav poticane stanogradnje u svrhu izgrad­nje objekata za smještaj starijih oso­ba, uz subvencionirani najam i kupnju stanova u objektima s organiziranom zdravstvenom zaštitom i prehranom te društvenom skrbi.

     Sve te promjene stajale bi državni proračun 3,5 milijarde kuna. Postavlja se pitanje otkud će se dobiti novac? U SDP-u ističu kako bi porast BDP-a od 1 posto bio dovoljan za financiranje nji­hovog programa, no kad uzmemo u obzir da zbog koronavirusa Hrvatskoj prijeti smanjenje rasta BDP-a, a možda i recesija, onda na ovaj program treba gledati sa zadrškom. A i povijest nas je naučila da se od predizbornih obećanja u Hrvatskoj ostvari samo manji dio.

HDZ vjerodostajan ili ipak ne?

     HDZ čekaju unutarstranački izbori nakon kojih će se krenuti s izradom pro­grama kojim će se pokušati dodvoriti bi­račima. No, podsjetit ćemo vas zato na HDZ-ov izborni program „Vjerodostoj­no" koji im je donio pobjedu na prošlim izborima, a koji je također bio pun obe­ćanja koja se nisu ostvarila.

     "Trajno ćemo usklađivati visinu mi­rovina s rastom plaća u od­nosu na kretanje BDP-a, pro­računskog deficita i troškova života, u cilju da se mirovine postupno povećavaju pre­ma razini od 60% prosječne plaće, kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život', stajalo je u HDZ-ovom programu "Vjerodostojno'.

     Kao što znamo, uskla­đivanje mirovina s BDP-om nije zaživjelo, iako zbog po­sljednjeg mizernog uskla­đivanja od 0,7 posto je SUH zatražio da se upravo uvede i treće usklađivanje u godini, prema rastu BDP. Kad je HDZ došao na vlast 2016. prosječna mirovina iznosila je 2.251 kunu, a prosječna plaća 5.685 kuna. Udio mirovine u plaći iznosio je 39,59 posto. Danas je prosječna miro­vina 2.506 kuna, a plaća 6.559 kuna te je udio svega 38,2 posto. Dakle, čak je došlo i do pada.

     Jedino što je HDZ obećao u svom programu, a bit će ostvareno, je uvođe­nje nacionalne naknade za starije oso­be. Sada smo u iščekivanju HDZ-ovog odgovora SDP-u, odnosno što će ponu­diti umirovljenicima koji više ne nasje­daju na jeftina obećanja.

Igor Knežević