UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POGLED PREKO GRANICE

Njemačka, Poljska i Slovenija vole svoje umirovljenike

 

     Sa zavisti hrvatski umirovljenici mogu pogledavati preko gra­nice kako se u drugim europ­skim zemljama vlade odnose prema svojim umirovljenicima. Primjerice, njemačka Vlada pripremila je novi zakon o takozvanoj temeljnoj mi­rovini, kojom bi se od 2021. godine povećale mirovine onim umirovlje­nicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u miro­vinski fond imaju niska primanja.

     „Riječ je o vjerojatno najvećem socijalnom projektu ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Nje­mačku učiniti pravednijom", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemač­ke (SPD).    Uvođenje instituta temeljne mirovine spada u jedan od najvećih projekata kabineta Angele Merkel.

     Tim mjerama obuhvatit će se uglavnom osobe s nižim kvalifika­cijama ili osobe koje su radile skra­ćeno radno vrijeme pa su im tako i uplate u mirovinski fond bile niže od osiguranika s prosječnim ili višim pri­manjima.

     "Ne radi se o slijepom razbaciva­nju novca nego o solidarnoj podršci onima koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, u starosti nemaju do­voljno za život", rekao je Horst See- hofer, koalicijski partner iz Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) i ministar unutarnjih poslova.

Mirovine udvostručene

     Pravo na temeljnu mirovinu ima­li bi samo oni umirovljenici koji su u mirovinski fond uplaćivali najmanje 33 godine, a procjene su da će no­vom mjerom biti obuhvaćeno 1,3 milijuna umirovljenika. Državu će to stajati dodatnih 1,3 milijarde eura godišnje. Stranke vladajuće koalicije nisu se u početku mogle dogovoriti tko će imati pravo na temeljnu miro­vinu, tako je CDU htjela spriječiti da dodatak na mirovinu primaju umi­rovljenici koji raspolažu nekretnina­ma u Njemačkoj ili inozemstvu.

     No, SPD se izborio da se ne uzme imovinski, već samo prihodovni cen­zus. Ministar Heil naveo je primjer umirovljenice koja je 40 godina radi­la kao frizerka na minimalcu. Temelj­na mirovina bi joj mirovinu sa 512 eura mjesečno trebala podići na čak 960 eura, odnosno za 47 posto. Bra­vo, Njemačka!

Poljacima 14 mirovina

     U Poljskoj je u punom jeku kam­panja za predsjedničke izbore, a u kojoj bi itekako mogli profitirati tamošnji umirovljenici. Naime, tre­nutačni predsjednik Andrzej Duda predložio je zakon prema kojem će umirovljenici ove godine dobiti 13 mirovina.

     Tako će umirovljenici dobiti bo­nus u visini minimalne mirovine, koja u ovom trenutku iznosi 1.200 zlota, odnosno 2.088 kuna. U Polj­skoj živi oko 12,6 milijuna umirovlje­nika, a bonus bi ove godine dobilo njih 10 milijuna. To će državu stajati 11,7 milijardi zlota, odnosno oko 20 milijardi kuna. Oporba je kritizirala tu mjeru, tvrdeći da će se financirati uglavnom iz fonda svojedobno na- mijenjenog za isplatu invalidnina.

     Umirovljenike je dodatno obra­dovala i odluka poljske Vlade koja je odlučila za sljedeću godinu umirov­ljenicima isplatiti dodatni jednokrat­ni bonus pa će tako u 2021. godini tamošnji umirovljenici dobiti čak 14 mirovina. Nešto o čemu hrvatski umirovljenici mogu samo sanjati. Bravo, Poljska!

Slovenski zlatni standard

     Da su Slovenci otišli jako daleko od Hrvatske po pitanju mirovina go­vori i podatak da prosječna mirovina u toj zemlji iznosi 665 eura, odnosno oko 5.000 kuna. Za usporedbu, pro­sječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.506 kuna, odnosno duplo manje! Prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi 1.133 eura (8.520 kuna) te udjel prosječne mirovine u prosječ­noj neto plaći iznosi visokih 58 po­sto. Za usporedbu, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj iznosi mizernih 38 posto.

     Treba istaknuti i da su posljed­njim usklađivanjem s rastom troško­va i plaća mirovine u Hrvatskoj rasle za 0,7 posto za drugo polugodište 2019. Ukupno su u 2019. mirovine usklađivanjem porasle za 3,14 posto. U Sloveniji su mirovine u protekloj godini rasle slično, za 3,2 posto, no ostaje činjenica da su tamošnje mi­rovine dvostruko veće, nominalno i realno. Bravo, Slovenija!

Igor Knežević