UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

UMIROVLJENICIMA MRVICE

Mizerija od novog usklađivanja

 

     Većina hrvatskih umirovljenika s nestrpljenjem čeka usklađi­vanje mirovina kojim država dvaput godišnje korigira, odnosno poveća mirovinu u skladu s rastom plaća i troškova života. Od 1. siječnja 2019. mirovine su temeljem uskla­đivanja porasle za 1,15 posto, da bi u srpnju iste godine porasle za dalj­njih 2,44 posto, što je značilo oko 60 kuna više na prosječnu mirovinu. Do tog većeg porasta došlo je i zbog toga jer se, umjesto „švicarske for­mule", po prvi put koristila varijabil­na formula usklađivanja, tzv. 70:30 model.

     Mnogi su stoga očekivali kako bi se trend većeg postotka usklađiva­nja mogao nastaviti i u ovoj godini te tako još malo poboljšati umirov­ljenički novčanik. No, umirovljenička realnost u Hrvatskoj je surova pa se nada u takav pozitivan scenarij po­kazala pogrešnom. Naime, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje početkom ožujka je donijelo odluku o novoj aktualnoj vrijednosti mirovina (AVM), koja vri­jedi retroaktivno od 1. siječnja 2020. godine te iznosi 68,45 kuna.

     Riječ je o povećanju mirovina za 0,7 posto, pa je AVM koja je u proš­lom polugodištu iznosila 67,97 kuna povećana za 48 lipa. Razlog tako mi­zernog rasta mirovina leži u činjeni­ci što je rast plaća u drugoj polovici 2019. godine (također 0,7 posto) znatno usporio. Za usporedbu, u prvoj polovici 2019. plaće su rasle osjetnih 3,4 posto. Također, rast po­trošačkih cijena koji se također uzi­ma u formuli izračuna AVM iznosio je identičnih 0,7 posto.

Tri štruce kruha

     Preračunato u kune, na prosječ­noj mirovini od 2.507 kuna porast mirovina od 0,7 posto donijet će samo 17,5 kuna, što nije dovoljno ni za kupnju tri štruce kruha. S obzirom da će se prva povišica u ovoj godi­ni isplatiti u travnju, na račun umi­rovljenika sjest će i razlika za prva tri mjeseca ove godine, odnosno u prosjeku 52,5 kuna. Sve je to malo i nedovoljno da bi umirovljenici osje­tili bilo kakvi pomak u kvaliteti svog života. A, k tome, realna vrijednost njihovih mirovina i dalje se urušava.

     No, najgore je u cijeloj priči to što su plaće zaposlenima realno ipak rasle više od spomenutih 0,7 posto, no nova porezna reforma ministra financija Zdravka Marića omogućila je rast plaća kojim se zaobišao miro­vinski sustav. Ministarstvo je, naime, omogućilo da plaće rastu kroz tako­zvane neoporezive dodatke na koje se ne naplaćuju doprinosi. Time su radnici dobili povišice, no umirov­ljenici od takvog rasta nemaju apso­lutno ništa. A neće imati niti radnici kad jednog dana dođu do mirovine.

     Neoporezivim dodatcima se podiže samo neto plaća, ali ne bez uplata u zdravstveni i mirovinski proračun. Također, neoporezivani dodatci se ne prikazuju u prosjeku plaće, koji ostaje isti te samim time ne rastu ni mirovine.

Na ruku poslodavcima

     Iako se na prvu čini kako nova ministrova mjera ide na ruku radni­cima jer im se povećavaju plaće, du­goročno to nije dobro rješenje, jer veća isplata neoporezivih naknada vodi do manjih doprinosa u miro­vinski fond, a time posljedično i ma­njih mirovina za te iste radnike. Kako to već biva, najgore su prošli umi­rovljenici, a najbolje poslodavci koji ne moraju plaćati veće doprinose, a mogu povećati plaće zaposlenima.

     Mali porast mirovina zbog ova­kvog zaobilaženja nagnao je umi­rovljeničke udruge da na zadnjem Nacionalnom vijeću za umirovljeni­ke i starije osobe od predstavnika ministarstava zatraže i treće ovogo­dišnje usklađivanje mirovina, pre­ma rastu BDP-a. Naime, s obzirom da povećanje plaća radnicima kroz neoporezive dodatke neće ući u sta­tistiku rasta bruto plaća, ipak bi do­datna potrošnja i veći optjecaj nov­ca trebao utjecati na rast BDP-a. Ako ih ne „kazni" kororonavirus i raspad turističke sezone...

Igor Knežević