UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

UMIROVLJENICIMA MRVICE

Mizerija od novog usklađivanja

 

     Većina hrvatskih umirovljenika s nestrpljenjem čeka usklađi­vanje mirovina kojim država dvaput godišnje korigira, odnosno poveća mirovinu u skladu s rastom plaća i troškova života. Od 1. siječnja 2019. mirovine su temeljem uskla­đivanja porasle za 1,15 posto, da bi u srpnju iste godine porasle za dalj­njih 2,44 posto, što je značilo oko 60 kuna više na prosječnu mirovinu. Do tog većeg porasta došlo je i zbog toga jer se, umjesto „švicarske for­mule", po prvi put koristila varijabil­na formula usklađivanja, tzv. 70:30 model.

     Mnogi su stoga očekivali kako bi se trend većeg postotka usklađiva­nja mogao nastaviti i u ovoj godini te tako još malo poboljšati umirov­ljenički novčanik. No, umirovljenička realnost u Hrvatskoj je surova pa se nada u takav pozitivan scenarij po­kazala pogrešnom. Naime, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje početkom ožujka je donijelo odluku o novoj aktualnoj vrijednosti mirovina (AVM), koja vri­jedi retroaktivno od 1. siječnja 2020. godine te iznosi 68,45 kuna.

     Riječ je o povećanju mirovina za 0,7 posto, pa je AVM koja je u proš­lom polugodištu iznosila 67,97 kuna povećana za 48 lipa. Razlog tako mi­zernog rasta mirovina leži u činjeni­ci što je rast plaća u drugoj polovici 2019. godine (također 0,7 posto) znatno usporio. Za usporedbu, u prvoj polovici 2019. plaće su rasle osjetnih 3,4 posto. Također, rast po­trošačkih cijena koji se također uzi­ma u formuli izračuna AVM iznosio je identičnih 0,7 posto.

Tri štruce kruha

     Preračunato u kune, na prosječ­noj mirovini od 2.507 kuna porast mirovina od 0,7 posto donijet će samo 17,5 kuna, što nije dovoljno ni za kupnju tri štruce kruha. S obzirom da će se prva povišica u ovoj godi­ni isplatiti u travnju, na račun umi­rovljenika sjest će i razlika za prva tri mjeseca ove godine, odnosno u prosjeku 52,5 kuna. Sve je to malo i nedovoljno da bi umirovljenici osje­tili bilo kakvi pomak u kvaliteti svog života. A, k tome, realna vrijednost njihovih mirovina i dalje se urušava.

     No, najgore je u cijeloj priči to što su plaće zaposlenima realno ipak rasle više od spomenutih 0,7 posto, no nova porezna reforma ministra financija Zdravka Marića omogućila je rast plaća kojim se zaobišao miro­vinski sustav. Ministarstvo je, naime, omogućilo da plaće rastu kroz tako­zvane neoporezive dodatke na koje se ne naplaćuju doprinosi. Time su radnici dobili povišice, no umirov­ljenici od takvog rasta nemaju apso­lutno ništa. A neće imati niti radnici kad jednog dana dođu do mirovine.

     Neoporezivim dodatcima se podiže samo neto plaća, ali ne bez uplata u zdravstveni i mirovinski proračun. Također, neoporezivani dodatci se ne prikazuju u prosjeku plaće, koji ostaje isti te samim time ne rastu ni mirovine.

Na ruku poslodavcima

     Iako se na prvu čini kako nova ministrova mjera ide na ruku radni­cima jer im se povećavaju plaće, du­goročno to nije dobro rješenje, jer veća isplata neoporezivih naknada vodi do manjih doprinosa u miro­vinski fond, a time posljedično i ma­njih mirovina za te iste radnike. Kako to već biva, najgore su prošli umi­rovljenici, a najbolje poslodavci koji ne moraju plaćati veće doprinose, a mogu povećati plaće zaposlenima.

     Mali porast mirovina zbog ova­kvog zaobilaženja nagnao je umi­rovljeničke udruge da na zadnjem Nacionalnom vijeću za umirovljeni­ke i starije osobe od predstavnika ministarstava zatraže i treće ovogo­dišnje usklađivanje mirovina, pre­ma rastu BDP-a. Naime, s obzirom da povećanje plaća radnicima kroz neoporezive dodatke neće ući u sta­tistiku rasta bruto plaća, ipak bi do­datna potrošnja i veći optjecaj nov­ca trebao utjecati na rast BDP-a. Ako ih ne „kazni" kororonavirus i raspad turističke sezone...

Igor Knežević