UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

BESPLATNO DOPUNSKO ZDRAVSTVENO

Bez ispadanja iz vrtuljka

 

     Konačno su dobre vijesti stigle za si­romašnije umirovljenike, ma koliko oni bili nezadovoljni učinjenim, jer su očekivali više. Naime, izmjene Zako­na o dobrovoljnom zdravstvenom osi­guranju stavljene su u hitnu saborsku proceduru, što znači da će se umirov­ljenicima konačno povećati prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdrav­stveno osiguranje. Nepravda koja traje dugih 16 godina, jer toliko je prošlo bez izmjena cenzusa, tako bi konačno treba­la biti ispravljena.

    Dokaz da je Vlada ozbiljno shvatila zahtjeve umirovljeničkih udruga Sindi­kata i Matice umirovljenika za što brže rješavanje problema cenzusa je činjeni­ca da se izmjene zakona donose po hit­nom postupku, što se radi u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Vlada je shvatila da što prije mora ispraviti nepravdu koju je nanijela stotinama tisuća umirovljenika u proteklo desetljeće i pol.

Mehanizam usklađivanja

     Cenzus za člana domaćinstva u star­tu raste sa 1.516 kuna na 1.563 kune, a cenzus za samca sa 1.936 kuna na 2.000 kuna. U prijedlog zakona na inicijativu umirovljeničkih udruga ugrađen je i mehanizam usklađivanja po stopi uskla­đivanja mirovina. Time bi se spriječilo novo ispadanje umirovljenika iz susta­va besplatnog dopunskog osiguranja zbog usklađivanja mirovina.

     Prema procjenama SUH-a i MUH-a, ovim podizanjem cenzusa najmanje oko 10 tisuća umirovljenika se vraća u sustav besplatnog dopunskog osigura­nja, i tako će se ispraviti nepravda pre­ma tim umirovljenicima koji su unatrag godinu dana usklađivanjima i porastom mirovina ispali iz „vrtuljka prava".

     Ova je izmjena uspjela zahvaljuju­ći trima mini prosvjedima SUH-a pod prozorima Vlade, kao i lobiranju SUH-a i MUH-a prema ministru financija i pre­mijeru, potpomognutom od strane zastupnika Kazimira Varde, šefa Kluba Stranke MB365.

Hreljini neuspjeli zahtjevi

     Vladina odluka o povećanju cenzusa nije se svidjela predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, Silvanu Hrelji, koji je tražio da se promijeni mehani­zam određivanja prihodovnog cenzusa na način da se on poveća na godišnjoj razini za 50 posto od prosječnog rasta plaća.

     Na temelju toga HSU je izračunao da cenzus za člana obitelji treba izno­siti 1.830 kuna, a za samca 2.340 kuna, no ni prikupljanje 52 tisuće potpisa građana nije uspjelo natjerati Vladu da prihvati te zahtjeve iz opozicijskog HSU-a. Zbog toga je Hrelja najavio kako će organizirati prosvjed ispred zgrade Vlade na Markovu trgu te da će prikupiti još barem 150 tisuća potpisa za tu inicijativu.

     Šteta, jer je bilo za očekivati da će jedina parlamentarna umirovljenička stranka pozdraviti svako poboljšanje prava umirovljenika, a sama potruditi izboriti se s vremenom za veći cenzus. Također ostaje pitanje zašto se HSU nije potrudio izmijeniti cenzus 2013.-2015. kad su bili na vlasti i imali mjesto zamje­nika ministra rada i mirovinskog susta­va. Tada, međutim, nisu prihvaćali takvu inicijativu Sindikata umirovljenika, a sada je populistički zastupaju.

Dobivena bitka, ne i rat

     Iako se prihvaćanje zahtjeva SUH-a i MUH-a od strane Vlade mora smatrati uspjehom, ostaje činjenica da je riječ o kompromisnom rješenju, jer primjerice cenzus za samca od 2.000 kuna je dale­ko manji nego što je iznosio njihov po­četni zahtjev da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja je u 2019. godini iznosila 2.485 kuna za samca. Umirovljeničke udruge i dalje stoje na tom zahtjevu i na takvom će povećanju ustrajati u svojim daljnjim pregovorima s Vladom.

Zanimljiv je podatak da je u 2018. godini broj korisnika polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države iznosio oko 743 tisuće, da bi se u 2019. godini taj broj uvelike smanjio, na samo 666.777. To je dokaz da je država uspje­la uštedjeti ogromnu količinu novca nepovisivanjem prihodovnog cenzusa kroz 16 godina. Valja spomenuti da će novim izmjenama Zakona o dobrovolj­nom zdravstvenog osiguranju pravo na besplatnu policu imati i osobe kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

I demografske mjere

     Također, u cilju revitalizacije, odno­sno demografskog oporavka Hrvatske, pravo na besplatnu policu zdravstve­nog osiguranja imat će i roditelji s troje ili više djece ne starije od 18 godina. Pre­ma podatcima Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća roditelja koji bi ostvarili to pravo.

     Troškovi za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja za te roditelje iznosili bi prema procjeni dodatnih oko 65 milijuna kuna godišnje koje bi tre­balo osigurati u državnom proračunu, uz napomenu da neki od roditelja već ostvaruju pravo na dopunsko zdrav­stveno osiguranje na teret države po drugim osnovama.

     Kad se troškovima tih roditelja pri­broje i troškovi zbog povećanja pri- hodovnog cenzusa, ukupno će za provođenje izmijenjenog Zakona biti potrebno osigurati 225 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna, a analize i procjene pokazuju da će ove zakonske promjene obuhvatiti dodatnih oko 275 tisuća osiguranika koji će ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osigu­ranje na teret državnog proračuna.

Igor Knežević