UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
17. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA
Umirovljenici traže treće usklađivanje!
Sedamnaesta tematska sjednica „Palijativna skrb i hospicij" Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana u petak, 6. ožujka 2020. u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava bila je burna i borbena.
Nakon prikaza Sanje Predavec iz Ministarstva zdravstva o pružanju zdravstvenih usluga starijim osobama s naglaskom na palijativnu skrb i domove za starije osobe, uključujući i ustanove za palijativnu skrb i hospicije, uvodne komentare su dale i Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskoga društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru te Tatjana Bekić iz HZZO-a. Detaljni prikaz se uglavnom odnosio na model, ali ne i na učinak palijativne skrbi te je iz prikazanog izvjesno kako nema dovoljno kapaciteta za smještaj bolesnika potrebitih palijativne skrbi, kao niti hospicija koji bi omogućili dostojanstveno umiranje. Većinom se za umirališta koriste stacionari u županijskim, privatnim i obiteljskim domovima i to bez odgovarajuće edukacije i opremljenosti.
Posebno je problematiziran neusuglašen odnos zdravstvenog i socijalnog resora: dok zdravstvenjaci drže kako bi bilo potrebno da stacionari u domovima uđu u sustav palijativne skrbi, dotle bi socijalci najradije omogućili smještaj u stacionare samo za svoje interne, ali ne i vanjske korisnike. Zaključeno je kako će se formirati radna skupina koja će raspraviti moguća rješenja. Predstavnici umirovljeničkih udruga su zatražili stavljanje na dnevni red više točaka, i to prvo, vezano uz 31 županijski dom, od čega ih je pet u Zagrebu, hitno spuštanje vlasničkih prava na županijsku razinu. Naime, iako su još 2001. godine osnivačka prava sa razine Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prebačena na razinu županija, to nije učinjeno i s vlasničkim pravima, što je blokiralo njihovo proširivanje i adaptacije. Jasna A. Petrović je zatražila da se ta točka kao zasebna raspravi već na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća, što je i usvojeno.
Od strane umirovljeničkih predstavnika oštro je prozvano besramno nisko prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina od samo 0,7 posto, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo i uznemirenje među umirovljenicima. Stoga su zatražili uvođenje trećeg godišnjeg usklađivanja mirovina, i to s rastom bruto društvenog proizvoda, o čemu su zatražili što hitnije očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Predsjedavajuća Višnja Fortuna je posebno kritizirala ministra rada Josipa Aladrovića koji nikada ne prisustvuje sjednicama Nacionalnog vijeća i zatražila da se i on uključi u rješavanje umirovljeničkih problema.
Željko Šemper je predložio da se ponovno kao porezni odbitci na godišnjem poreznom obračunu uvedu dokumentirani izdaci za privatne preglede i terapije, o čemu će se pismeno uputiti inicijativa ministarstvima zdravstva i financija.