UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


HRELJINI NAPADI NA UMIROVLJENIČKE UDRUGE

Tko je tu štetočina?

 

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika s ogorčenjem i osudom  odbijaju  javne napade na umirovljeničke udruge u kojima je servirano niz neistinitih konstrukcija i to, ni više ni manje, nego od saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, Silvana Hrelje.

     U očitom nerazumijevanju uloge udruga u suvremenom demokratskom društvu, predsjednik HSU-a se, ničim izazvan, gotovo dnevno okomljuje na njih,  nezapamćenom reakcijom i pokušajem da sve svoje neuspjehe prebaci na udruge umirovljenika koje godinama pa i u posljednje vrijeme,  pokazuju određene rezultate u borbi protiv siromaštva starijih osoba. Sada je Hrelja prevršio svaku mjeru i time izravno pokazao da s umirovljenicima više nema ništa zajedničko, jer napad na udruge umirovljenika je obračun s umirovljenicima u cjelini. Koga onda HSU, a posebno njihov predsjednik, predstavlja, osim samih sebe.

     I nije napao samo udruge umirovljenika nego rezultate koji su postigle kroz socijalni dijalog  i dogovorile povećanje i usklađivanje  cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, zatim rješavanje niza krupnih problema, od obiteljskih mirovina, formule za usklađivanje, pitanja starijih vozača, nacionalne naknade za starije od 65 godina, rješavanje palijativne skrbi  i ostalih životnih problema ljudi treće dobi.

     Umjesto partnera za suradnju, Hrelja u udrugama umirovljenika vidi konkurenciju ne shvaćajući da udruge imaju daleko dužu tradiciju djelovanja i zalaganja za prava umirovljenika, ali na temelju Zakona o udrugama. U tom gubljenju tla pod nogama Hrelja i HSU čak idu dotle da dovode u pitanje svrhu postojanja umirovljeničkih udruga tvrdeći da su to „samozvani predstavnici umirovljenika“ i odbijajući svaku mogućnost da one, nakon desetljeća postojanja, sudjeluju u rješavanju umirovljeničkih problema. To pravo prisvaja samo za sebe i svoju stranku koja upravo ovakvim napadima pokazuje da, osim imena, gotovo ništa drugo umirovljeničkog nema.

     U nedavnoj emisiji HRT-a „Oporbeni zarez“ izjavio je da Matica i SUH „pregovaraju neovlašteno“ i da  se oni „ne mogu baviti politikom“. Posebno je napao Nacionalno vijeće za umirovljenike u kojem su umirovljenici kao socijalni partneri i to nazvao „debatnim klubom“. Njemu, u predizbornom vremenu u kojem su umirovljenici sekundarni,  očito Vijeće smeta kao mjesto socijalnog dijaloga ne samo s ovom, nego i s bivšim i budućim Vladama, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadale.

     Pokušajem  omalovažavanja  udruga umirovljenika on pokazuje koliko malo poznaje način  organiziranja i djelovanja civilnog društva, ne samo u Hrvatskoj, nego i u  Europi.  Inače bez umirovljeničkih udruga ni jedan ključni problem umirovljenika u Hrvatskoj nije riješen. Iz vrlo bogate dokumentacije to možemo dokazati i pomoći Hrelji da izađe iz  predizbornog „zaborava“ i da se  prisjeti kako je samo suradnja donosila rezultate.

     I pored ovakvih neprimjerenih i nerazumnih reagiranja predsjednika HSU-a i nametanja svađe s umirovljeničkim udrugama u kojima je okupljeno više stotina tisuća ljudi treće dobi, umirovljenici shvaćaju da Matica i Sindikat umirovljenika moraju preuzeti još veću ulogu i odgovornost u zaštiti njihovih interesa.

      Matica i SUH, ne po prvi put, pozivaju i dalje na suradnju i dijalog sa svim dionicima na umirovljeničkoj sceni, bilo da je riječ o udrugama, strankama ili državnim i lokalnim institucijama koje pridonose rješavanju teškog položaja u kojem su se našli umirovljenici. Samo zajedništvom onih koji iskreno zagovaraju interes umirovljenika su postizani i rezultati. Stoga Matica i SUH upravo apeliraju na takvu suradnju, osuđuju  konfrontacije i optuživanja koja nisu u interesu umirovljenika i rješavanja njihovih problema, nego samo promocija nekih uskih osobnih i stranačkih interesa“, stoji u priopćenju od 12. ožujka 2020. godine, kojeg su potpisale predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna.