UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KAZNENA DJELA NAD STARIMA

Stariji kao laka meta

 

     U posljednje vrijeme bilježi se sve više slučajeva zanemarivanja starijih osoba, ali i njihovog fizič­kog, psihičkog i ekonomskog zlostav­ljanja. Nažalost, osobe starije od 65 godina laka su meta predatorima, koji nerijetko budu i članovi njihovih obite­lji ili rodbine. Ministarstvo unutarnjih poslova vodi statistiku kaznenih djela u kategoriji osoba starijih od 60 godi­na. Prema preliminarnim podacima u 2019. godini je kaznenim djelima ošte­ćeno ukupno 39.847 osoba od čega je 9.312 oštećenih osoba starijih od 60 godina, odnosno 23,4 posto.

     Problem kaznenih djela nad stari­jim osobama prepoznala je i država pa je od 1. siječnja 2018. u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put uvedena, kao zaštićena, osoba starije životne dobi. Tako je točno određeno da su osobe starije životne dobi oni od 65 godina te su određene veće kazne za djela počinjena prema njima, u odno­su na ostatak populacije.

     Tijekom 2019. zabilježeno je 6.273 kaznena djela protiv imovine na štetu starijih od 60 godina, što je na razini godine ranije kad je bilo 6.316 takvih kaznenih djela. Najviše je teških krađa (3.027 slučajeva), krađa (2.357), prije­vara (403), oštećenja tuđe stvari (234) i razbojstava (92).

     Nažalost, starije osobe slabije su informatički pismene pa ne čudi poda­tak da su prošle godine 653 osobe sta­rije od 60 godina oštećene kaznenim djelom računalne prijevare. Za uspo­redbu, godinu ranije bilo je 419 raču­nalnih prijevara, pa je vidljiv ogroman skok u prošloj godini.

Porast nasilja u obitelji

     Zabilježeno je i 264 slučaja kazne­nih djela protiv života i tijela, od čega 101 teška tjelesna ozljeda, 129 tjele­snih ozljeda, 10 teških ubojstava i 7 ubojstava i 10 slučajeva nepružanja pomoći.

     Kaznenim djelima protiv osobne slobode oštećeno je 908 osoba starijih od 60 godina, od čega kaznenim dje­lom prijetnje njih 873. Godinu ranije prijavljeno je 710 slučajeva prijetnji pa je i ovdje vidljiv rast ove vrste kazne­nog djela.

     Na naš upit MUP-u da nam dosta­vi podatke prema spolu o kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece na štetu starijih osoba, dobili smo od­govor da ne raspolažu tim podacima, tako da nažalost, iako su većina ošte­ćenih ovim kaznenim djelima žene, ne znamo njihov točan broj po kategori­jama. Kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece oštećene su 222 osobe starije od 60 godina (108 u 2018. go­dini), odnosno 218 osoba je oštećeno kaznenim djelima nasilja u obitelji, a četiri osobe kaznenim djelom ostavlja­nja u teškom položaju bliske osobe.

     Osim kaznenih djela nasilja u obi­telji, MUP nam je ustupio i podatke za prekršajna djela nasilničkog ponašanja u obitelji. Tako je 2018. godine eviden­tirano ukupno 11.270 žrtava prekršaj­nog djela nasilja u obitelji, od kojih su 10,6 posto (odnosno 1.200 žrtava) osobe starije od 65 godina. U 2019. godini od ukupnog broja žrtava nasi­lja u obitelji (njih 10.533) 10,8 posto su osobe starije životne dobi, odnosno njih 1.138.

A gdje je ekonomsko nasilje?

     No, ono što MUP nažalost ne vodi, su statistike o ekonomskom nasilju nad starijima. Tu prije svega mislimo na ugovore o doživotnom i dosmrtom uzdržavanju, koji su često oruđe nasilnim članovima obitelji, vlasnici­ma domova i drugim „skrbnicima" koji postaju nasilni prema osobama starije životne dobi.

     U javnosti najpoznatiji slučaj ta­kvog nasilja dogodio se u Lici, gdje je starija osoba nakon potpisa ugovora o doživotnom uzdržavanju bila izložena teškom obliku nasilja tako što su je ve­zali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrzla. Činili su sve da ta osoba ne preživi kako bi dobili zemlju i druge vrijedne stvari koje su bile navedene u ugovoru.

     Iako, vidimo iz ovog primjera, ugo­vori o doživotnom uzdržavanju mogu biti okidač za nasilje, ugovori o do­smrtnom uzdržavanju još su gori jer osoba čim potpiše ugovor, odmah, a ne nakon smrti, prepušta svoje ne­kretnine davatelju uzdržavanja. Zbog toga je SUH i pokrenuo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se ukinuo institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

     Pravnici u Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sto­ga redovito upozoravaju starije osobe da ne potpisuju ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, a onima koji potpisuju ugovore o doživotnom uzdržavanju poručuju da prije potpisivanja se do­bro upoznaju sa sadržajem teksta.

„Dan kao san"

     Iz MUP-a su nam potvrdili kako vode sustavnu brigu o građanima treće životne dobi kroz širi spektar preventivnih mjera - od interaktivnih edukacija, javnih manifestacija, me­dijskih nastupa, publikacija, predstava i savjetovanja - uz glumce, pjevače, zabavljače i javne osobe, nastoje osna­žiti i senzibilizirati starije osobe da ne postanu žrtve raznih oblika prijevara i zlouporaba.

     Jedan takav preventivni projekt jest „Dan kao san - Prijevare građana tre­će životne dobi", koji već šest godina provodi Služba prevencije Ravnatelj­stva policije. Projekt je usmjeren na podizanje svijesti starijih osoba i oso­ba s invaliditetom kako ne bi postale žrtve primarno imovinskog, a potom i drugih oblika kriminaliteta. Upravo iz tog razloga kroz ovakve aktivnosti na­stoje podići svijest starijim osobama o samim karakteristikama počinitelja, odnosno da se nerijetko radi o simpa­tičnim i komunikativnim osobama koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba.

     Za kraj smo od MUP-a zatražili i in­formaciju u koju kategoriju kaznenog djela će smjestiti smrt šest osoba u domu za starije u Andraševcu. Odgovo­rili su nam kako su uhićene dvije oso­be (vlasnici) zbog sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a u svezi kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Igor Knežević