UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

KAZNENA DJELA NAD STARIMA

Stariji kao laka meta

 

     U posljednje vrijeme bilježi se sve više slučajeva zanemarivanja starijih osoba, ali i njihovog fizič­kog, psihičkog i ekonomskog zlostav­ljanja. Nažalost, osobe starije od 65 godina laka su meta predatorima, koji nerijetko budu i članovi njihovih obite­lji ili rodbine. Ministarstvo unutarnjih poslova vodi statistiku kaznenih djela u kategoriji osoba starijih od 60 godi­na. Prema preliminarnim podacima u 2019. godini je kaznenim djelima ošte­ćeno ukupno 39.847 osoba od čega je 9.312 oštećenih osoba starijih od 60 godina, odnosno 23,4 posto.

     Problem kaznenih djela nad stari­jim osobama prepoznala je i država pa je od 1. siječnja 2018. u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put uvedena, kao zaštićena, osoba starije životne dobi. Tako je točno određeno da su osobe starije životne dobi oni od 65 godina te su određene veće kazne za djela počinjena prema njima, u odno­su na ostatak populacije.

     Tijekom 2019. zabilježeno je 6.273 kaznena djela protiv imovine na štetu starijih od 60 godina, što je na razini godine ranije kad je bilo 6.316 takvih kaznenih djela. Najviše je teških krađa (3.027 slučajeva), krađa (2.357), prije­vara (403), oštećenja tuđe stvari (234) i razbojstava (92).

     Nažalost, starije osobe slabije su informatički pismene pa ne čudi poda­tak da su prošle godine 653 osobe sta­rije od 60 godina oštećene kaznenim djelom računalne prijevare. Za uspo­redbu, godinu ranije bilo je 419 raču­nalnih prijevara, pa je vidljiv ogroman skok u prošloj godini.

Porast nasilja u obitelji

     Zabilježeno je i 264 slučaja kazne­nih djela protiv života i tijela, od čega 101 teška tjelesna ozljeda, 129 tjele­snih ozljeda, 10 teških ubojstava i 7 ubojstava i 10 slučajeva nepružanja pomoći.

     Kaznenim djelima protiv osobne slobode oštećeno je 908 osoba starijih od 60 godina, od čega kaznenim dje­lom prijetnje njih 873. Godinu ranije prijavljeno je 710 slučajeva prijetnji pa je i ovdje vidljiv rast ove vrste kazne­nog djela.

     Na naš upit MUP-u da nam dosta­vi podatke prema spolu o kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece na štetu starijih osoba, dobili smo od­govor da ne raspolažu tim podacima, tako da nažalost, iako su većina ošte­ćenih ovim kaznenim djelima žene, ne znamo njihov točan broj po kategori­jama. Kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece oštećene su 222 osobe starije od 60 godina (108 u 2018. go­dini), odnosno 218 osoba je oštećeno kaznenim djelima nasilja u obitelji, a četiri osobe kaznenim djelom ostavlja­nja u teškom položaju bliske osobe.

     Osim kaznenih djela nasilja u obi­telji, MUP nam je ustupio i podatke za prekršajna djela nasilničkog ponašanja u obitelji. Tako je 2018. godine eviden­tirano ukupno 11.270 žrtava prekršaj­nog djela nasilja u obitelji, od kojih su 10,6 posto (odnosno 1.200 žrtava) osobe starije od 65 godina. U 2019. godini od ukupnog broja žrtava nasi­lja u obitelji (njih 10.533) 10,8 posto su osobe starije životne dobi, odnosno njih 1.138.

A gdje je ekonomsko nasilje?

     No, ono što MUP nažalost ne vodi, su statistike o ekonomskom nasilju nad starijima. Tu prije svega mislimo na ugovore o doživotnom i dosmrtom uzdržavanju, koji su često oruđe nasilnim članovima obitelji, vlasnici­ma domova i drugim „skrbnicima" koji postaju nasilni prema osobama starije životne dobi.

     U javnosti najpoznatiji slučaj ta­kvog nasilja dogodio se u Lici, gdje je starija osoba nakon potpisa ugovora o doživotnom uzdržavanju bila izložena teškom obliku nasilja tako što su je ve­zali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrzla. Činili su sve da ta osoba ne preživi kako bi dobili zemlju i druge vrijedne stvari koje su bile navedene u ugovoru.

     Iako, vidimo iz ovog primjera, ugo­vori o doživotnom uzdržavanju mogu biti okidač za nasilje, ugovori o do­smrtnom uzdržavanju još su gori jer osoba čim potpiše ugovor, odmah, a ne nakon smrti, prepušta svoje ne­kretnine davatelju uzdržavanja. Zbog toga je SUH i pokrenuo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se ukinuo institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

     Pravnici u Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske sto­ga redovito upozoravaju starije osobe da ne potpisuju ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, a onima koji potpisuju ugovore o doživotnom uzdržavanju poručuju da prije potpisivanja se do­bro upoznaju sa sadržajem teksta.

„Dan kao san"

     Iz MUP-a su nam potvrdili kako vode sustavnu brigu o građanima treće životne dobi kroz širi spektar preventivnih mjera - od interaktivnih edukacija, javnih manifestacija, me­dijskih nastupa, publikacija, predstava i savjetovanja - uz glumce, pjevače, zabavljače i javne osobe, nastoje osna­žiti i senzibilizirati starije osobe da ne postanu žrtve raznih oblika prijevara i zlouporaba.

     Jedan takav preventivni projekt jest „Dan kao san - Prijevare građana tre­će životne dobi", koji već šest godina provodi Služba prevencije Ravnatelj­stva policije. Projekt je usmjeren na podizanje svijesti starijih osoba i oso­ba s invaliditetom kako ne bi postale žrtve primarno imovinskog, a potom i drugih oblika kriminaliteta. Upravo iz tog razloga kroz ovakve aktivnosti na­stoje podići svijest starijim osobama o samim karakteristikama počinitelja, odnosno da se nerijetko radi o simpa­tičnim i komunikativnim osobama koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba.

     Za kraj smo od MUP-a zatražili i in­formaciju u koju kategoriju kaznenog djela će smjestiti smrt šest osoba u domu za starije u Andraševcu. Odgovo­rili su nam kako su uhićene dvije oso­be (vlasnici) zbog sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a u svezi kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Igor Knežević