UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

CENZUS ZA BESPLATNO DOPUNSKO

Izmjene zakona kreću u hitnu proceduru

 

     U dogovoru premijera Plenkovića sa Sindikatom i Maticom umirov­ljenika, nakon 16 godina cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje bi se trebao konačno povisi­ti, i to za samca sa 1.939 kuna na 2.000 kuna, a za člana domaćinstva sa 1.516 kuna na 1.565,23 kune. To je daleko manje nego što je iznosio početni pri­jedlog SUH-a, tj. da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja u ovoj godini iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, najvažniji element po­stignutog dogovora jest da će se novi cenzus povisivati svake godine u studenom i to u iznosu koji odgovara porastu mirovina temeljem dva uskla­đivanja u toj godini. Što to znači? Kako je unatrag godine dana oko 10.000 umirovljenika zbog usklađivanja miro­vina „preskočilo" cenzus za koju kunu, to su morali započeti plaćati 70 kuna dopunsko. Dakle, simbolična zadnja povišica mirovina od šezdeset kuna za njih je zapravo značila još manje novca u novčaniku.

     Stoga je SUH nakon tri prosvjedna okupljanja pred Vladom krajem 2019. godine, udružio snage s Maticom i započela su lobiranja. Već je tada bilo jasno da Sabor neće prihvatiti inicijati­vu Hrvatske stranke umirovljenika da se cenzus poveća na 2.340 kuna mje­sečno za samca, a za što su prikupili i 52.000 potpisa podrške građana. Za­koni predloženi od strane opozicijskih stranaka se u pravilu ne prihvaćaju, pa je tako završio i ovaj HSU-ov prijedlog. Obespravljeni umirovljenici nisu mogli čekati nove izbore i politike.

     Stoga, nakon razgovora s Kazimi­rom Vardom iz Stranke MB365, došlo je do prvog razgovora s ministrom fi­nancija Zdravkom Marićem, a onda i s premijerom. Kompromisno rješenje je postignuto: povećanjem od 3,05 posto vraća se besplatno dopunsko osigura­nje za oko deset tisuća onih koji su ga izgubili unatrag godine dana, no još je važnije da više nitko neće izgubiti do­punsko zbog usklađivanja mirovina.

     Na sjednici Vlade 11. prosinca 2019. premijer Andrej Plenković je najavio kako je pitanje cenzusa za besplat­no dopunsko zdravstveno osiguranje pred rješavanjem i to u dogovoru s dvi­je umirovljeničke udruge.

     Iako je načelno sve dogovoreno, izmjene Zakona o zdravstvenom osi­guranju i Zakona o mirovinskom osi­guranje tijekom prosinca i siječnja išle su po uobičajeno sporoj proceduri pa je nekoliko tisuća umirovljenika koji če­kaju da im se vrati pravo na besplatno dopunsko zdravstveno bili u nedoumi­ci što činiti. Proteklih tjedana javljali su se brojni umirovljenici koji nisu zapo­čeli plaćati svoje police, jer čekaju da se cenzus povisi kako bi imali besplatno dopunsko, a zbog čega strahuju otići kod liječnika, što može biti kobno po njih.

     No, ne trebaju brinuti, jer je Vlada odlučila potrebne izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osigura­nju staviti u hitnu saborsku procedu­ru već u veljači. Izmjenama se buduća procedura povećavanja prihodovnog cenzusa olakšava, kako se ne bi moralo opet čekati petnaestak godina na iz­mjene zakona.

     Prema podacima SUH-a, u posljed­njih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 200 tisuća, odno­sno sa 944 tisuće na oko 743 tisuće. To pravo sada ima oko 163 tisuće umirov­ljenika, ali sa svakim simboličnim pove­ćanjem mirovina njihov broj se smanji­vao. Sada bi konačno tome trebao doći kraj. Naime, niti najnovije usklađivanje mirovina u ožujku 2020. neće više do­vesti do ispadanja iz sustava besplat­nog dopunskog zdravstvenog osigura­nja, već će se pričekati kraj godine i po­dizanje novog prihodovnog cenzusa. Tako su predstavnicima Sindikata i Ma­tice umirovljenika predstavili zakon­ske izmjene u Ministarstvu zdravstva. U svemu tome jedino je nezadovoljan HSU, kao da je mogao postići više?! K tome, oni nisu niti tražili automatsko usklađivanje novog prihodovnog cen­zusa, što su udruge postigle.

     Inače, problem cenzusa za dopunsko zdravstveno aktualizirao se u posljednje dvije godine, kada je zabilježen veći rast mirovina kroz usklađivanje nego ranije pa su brojni umirovljenici upozorili da su zbog nekoliko desetaka kuna veće mirovine prekoračili cenzus i dobili novi mjesečni trošak od 70 kuna za policu.

     Treba istaknuti kako podizanje cen­zusa na 2.000 kuna te na oko 1.565,23 kuna po članu obitelji će ispraviti ne­pravdu samo prema onima koji su nedavno ostali bez besplatnog do­punskog, odnosno lanjskim rujanskim usklađivanjem, dok je na desetke tisu­ća onih koji su to pravo već prije izgu­bili. Zato će se Sindikat umirovljenika Hrvatske i dalje zalagati da cenzus za dopunsko bude hrvatska linija siro­maštva, koja je u 2019. iznosila 2.485 kuna, a čiju visinu svakoga rujna utvr­đuje Državni zavod za statistiku.

Igor Knežević