UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
POZITIVNA MJERA DAJE REZULTATE
Zbog djece veću mirovinu dobilo 10.189 žena
Jedna od pozitivnih stvari mirovinske reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine bila je uvođenje takozvane „majčinske mirovine". Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 115/18) koji je stupio na snagu 1.1.2019. uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju - majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju - ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu.
Naime, za svako rođeno ili posvojeno dijete novim umirovljenicama dodaje se šest mjeseci radnog staža, što u konačnici povećava mirovinu za oko dva posto po djetetu. Oni s prosječnom mirovinom od 2.500 kuna tako po djetetu dobivaju 50 kuna, što je 600 kuna godišnje.
Riječ je o mjeri kojom se ublažila nepravda prema ženama koje su koristile rodiljni dopust i posljedično dobile nižu mirovinu. Do 8. siječnja 2020. godine to pravo iskoristilo je 10.189 osoba koje su lani išle u mirovinu. Riječ je uglavnom o ženama, iako to pravo mogu iskoristiti i očevi i posvajatelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci života.
Podaci su pokazali da su tri od četiri nove umirovljenice tijekom 2019. ostvarile dodatni staž zbog djece. Od ukupnog broja, njih 2.176 imalo je jedno dijete, 6.069 dvoje djece, 1.531 troje djece, a ostale su žene imale četvero i više djece. Važno je napomenuti kako se dodatni staž na djecu dodaje tek nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, a ne unaprijed za odlazak u samu mirovinu.
Dodavanje „majčinskog staža" pozitivno se odrazilo na visinu mirovina žena, tako da se razlika u odnosu na muškarce ipak smanjila. Zanimljivo je da su žene koje su lani otišle u punu starosnu mirovinu dobile oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca, pišu mediji, navodeći da su muške prijevremene starosne mirovine i dalje oko 200 kuna veće od ženskih. Kao što smo već pisali, rodni jaz u mirovinama u Hrvatskoj iznosi gotovo 25 posto, no za one koji su novoumirovljeni u prošloj godini je on pao malo ispod 10 posto, čemu je svakako pridonijela i ova mjera
Uvođenje„majčinskog staža" svakako je pozitivna mjera ove Vlade, no postoje zemlje koje nam u vezi toga mogu biti uzor. Primjerice, susjedna Slovenija također daje šest mjeseci staža za jedno dijete, ali za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci, a za četvero čak 36 mjeseci.
Još je bolja situacija u Njemačkoj, gdje se po djetetu dobije čak tri godine staža, i što je još bolje, on se dodaje prije stjecanja uvjeta za mirovinu. U Njemačkoj je uvjet za mirovinu pet godina staža te žene koje nikada nisu imale pravo na mirovinu, a imale su dvoje djece, od prošle godine se mogu umiroviti.