UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

POZITIVNA MJERA DAJE REZULTATE

Zbog djece veću mirovinu dobilo 10.189 žena

 

     Jedna od pozitivnih stvari mirovinske reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine bila je uvođe­nje takozvane „majčinske mirovine". Za­konom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne no­vine, broj 115/18) koji je stupio na snagu 1.1.2019. uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine rodite­lju - majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno rodi­telju - ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu.

     Naime, za svako rođeno ili posvojeno dijete novim umirovljenicama dodaje se šest mjeseci radnog staža, što u konačnici povećava mirovinu za oko dva posto po djetetu. Oni s prosječnom mirovinom od 2.500 kuna tako po djetetu dobivaju 50 kuna, što je 600 kuna godišnje.

     Riječ je o mjeri kojom se ublažila ne­pravda prema ženama koje su koristile rodiljni dopust i posljedično dobile nižu mirovinu. Do 8. siječnja 2020. godine to pravo iskoristilo je 10.189 osoba koje su lani išle u mirovinu. Riječ je uglavnom o že­nama, iako to pravo mogu iskoristiti i očevi i posvajatelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci života.

     Podaci su pokazali da su tri od četiri nove umirovljenice tijekom 2019. ostva­rile dodatni staž zbog djece. Od ukupnog broja, njih 2.176 imalo je jedno dijete, 6.069 dvoje djece, 1.531 troje djece, a ostale su žene imale četvero i više djece. Važno je napomenuti kako se dodatni staž na djecu dodaje tek nakon stjecanja uvje­ta za mirovinu, a ne unaprijed za odlazak u samu mirovinu.

     Dodavanje „majčinskog staža" pozi­tivno se odrazilo na visinu mirovina žena, tako da se razlika u odnosu na muškarce ipak smanjila. Zanimljivo je da su žene koje su lani otišle u punu starosnu miro­vinu dobile oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca, pišu mediji, navodeći da su muške prijevremene starosne mirovine i dalje oko 200 kuna veće od ženskih. Kao što smo već pisali, rodni jaz u mirovinama u Hrvatskoj iznosi gotovo 25 posto, no za one koji su novoumirovljeni u prošloj godini je on pao malo ispod 10 posto, čemu je svakako pridonijela i ova mjera

     Uvođenje„majčinskog staža" svakako je pozitivna mjera ove Vlade, no postoje zemlje koje nam u vezi toga mogu biti uzor. Primjerice, susjedna Slovenija tako­đer daje šest mjeseci staža za jedno di­jete, ali za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci, a za četvero čak 36 mjeseci.

     Još je bolja situacija u Njemačkoj, gdje se po djetetu dobije čak tri godine staža, i što je još bolje, on se dodaje prije stjecanja uvjeta za mirovinu. U Njemačkoj je uvjet za mirovinu pet godina staža te žene koje nikada nisu imale pravo na mirovinu, a imale su dvoje djece, od prošle godine se mogu umiroviti.