UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

POZITIVNA MJERA DAJE REZULTATE

Zbog djece veću mirovinu dobilo 10.189 žena

 

     Jedna od pozitivnih stvari mirovinske reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine bila je uvođe­nje takozvane „majčinske mirovine". Za­konom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne no­vine, broj 115/18) koji je stupio na snagu 1.1.2019. uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine rodite­lju - majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno rodi­telju - ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu.

     Naime, za svako rođeno ili posvojeno dijete novim umirovljenicama dodaje se šest mjeseci radnog staža, što u konačnici povećava mirovinu za oko dva posto po djetetu. Oni s prosječnom mirovinom od 2.500 kuna tako po djetetu dobivaju 50 kuna, što je 600 kuna godišnje.

     Riječ je o mjeri kojom se ublažila ne­pravda prema ženama koje su koristile rodiljni dopust i posljedično dobile nižu mirovinu. Do 8. siječnja 2020. godine to pravo iskoristilo je 10.189 osoba koje su lani išle u mirovinu. Riječ je uglavnom o že­nama, iako to pravo mogu iskoristiti i očevi i posvajatelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci života.

     Podaci su pokazali da su tri od četiri nove umirovljenice tijekom 2019. ostva­rile dodatni staž zbog djece. Od ukupnog broja, njih 2.176 imalo je jedno dijete, 6.069 dvoje djece, 1.531 troje djece, a ostale su žene imale četvero i više djece. Važno je napomenuti kako se dodatni staž na djecu dodaje tek nakon stjecanja uvje­ta za mirovinu, a ne unaprijed za odlazak u samu mirovinu.

     Dodavanje „majčinskog staža" pozi­tivno se odrazilo na visinu mirovina žena, tako da se razlika u odnosu na muškarce ipak smanjila. Zanimljivo je da su žene koje su lani otišle u punu starosnu miro­vinu dobile oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca, pišu mediji, navodeći da su muške prijevremene starosne mirovine i dalje oko 200 kuna veće od ženskih. Kao što smo već pisali, rodni jaz u mirovinama u Hrvatskoj iznosi gotovo 25 posto, no za one koji su novoumirovljeni u prošloj godini je on pao malo ispod 10 posto, čemu je svakako pridonijela i ova mjera

     Uvođenje„majčinskog staža" svakako je pozitivna mjera ove Vlade, no postoje zemlje koje nam u vezi toga mogu biti uzor. Primjerice, susjedna Slovenija tako­đer daje šest mjeseci staža za jedno di­jete, ali za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci, a za četvero čak 36 mjeseci.

     Još je bolja situacija u Njemačkoj, gdje se po djetetu dobije čak tri godine staža, i što je još bolje, on se dodaje prije stjecanja uvjeta za mirovinu. U Njemačkoj je uvjet za mirovinu pet godina staža te žene koje nikada nisu imale pravo na mirovinu, a imale su dvoje djece, od prošle godine se mogu umiroviti.