UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

POZITIVNA MJERA DAJE REZULTATE

Zbog djece veću mirovinu dobilo 10.189 žena

 

     Jedna od pozitivnih stvari mirovinske reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine bila je uvođe­nje takozvane „majčinske mirovine". Za­konom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne no­vine, broj 115/18) koji je stupio na snagu 1.1.2019. uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine rodite­lju - majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno rodi­telju - ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu.

     Naime, za svako rođeno ili posvojeno dijete novim umirovljenicama dodaje se šest mjeseci radnog staža, što u konačnici povećava mirovinu za oko dva posto po djetetu. Oni s prosječnom mirovinom od 2.500 kuna tako po djetetu dobivaju 50 kuna, što je 600 kuna godišnje.

     Riječ je o mjeri kojom se ublažila ne­pravda prema ženama koje su koristile rodiljni dopust i posljedično dobile nižu mirovinu. Do 8. siječnja 2020. godine to pravo iskoristilo je 10.189 osoba koje su lani išle u mirovinu. Riječ je uglavnom o že­nama, iako to pravo mogu iskoristiti i očevi i posvajatelji koji su se brinuli o djetetu tijekom njegovih prvih šest mjeseci života.

     Podaci su pokazali da su tri od četiri nove umirovljenice tijekom 2019. ostva­rile dodatni staž zbog djece. Od ukupnog broja, njih 2.176 imalo je jedno dijete, 6.069 dvoje djece, 1.531 troje djece, a ostale su žene imale četvero i više djece. Važno je napomenuti kako se dodatni staž na djecu dodaje tek nakon stjecanja uvje­ta za mirovinu, a ne unaprijed za odlazak u samu mirovinu.

     Dodavanje „majčinskog staža" pozi­tivno se odrazilo na visinu mirovina žena, tako da se razlika u odnosu na muškarce ipak smanjila. Zanimljivo je da su žene koje su lani otišle u punu starosnu miro­vinu dobile oko 200 kuna veće mirovine od muškaraca, pišu mediji, navodeći da su muške prijevremene starosne mirovine i dalje oko 200 kuna veće od ženskih. Kao što smo već pisali, rodni jaz u mirovinama u Hrvatskoj iznosi gotovo 25 posto, no za one koji su novoumirovljeni u prošloj godini je on pao malo ispod 10 posto, čemu je svakako pridonijela i ova mjera

     Uvođenje„majčinskog staža" svakako je pozitivna mjera ove Vlade, no postoje zemlje koje nam u vezi toga mogu biti uzor. Primjerice, susjedna Slovenija tako­đer daje šest mjeseci staža za jedno di­jete, ali za dvoje djece 16 mjeseci, troje 26 mjeseci, a za četvero čak 36 mjeseci.

     Još je bolja situacija u Njemačkoj, gdje se po djetetu dobije čak tri godine staža, i što je još bolje, on se dodaje prije stjecanja uvjeta za mirovinu. U Njemačkoj je uvjet za mirovinu pet godina staža te žene koje nikada nisu imale pravo na mirovinu, a imale su dvoje djece, od prošle godine se mogu umiroviti.