UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života

 

     Treća radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u go­stima" koju su pravni savjetnici Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske održali u suradnji s Gradom Zagrebom, održana je 12. studenog 2019. godine u prostorijama po­družnice SUH-a u Vatrogasnom domu u Miroševcu. Tema je bila ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života, koju je izložio pravni savjetnik SUH-a Davor Šmuljić, a na pitanja pedesetak okupljenih umirovljenika odgovarali su i pravnici Anto Kuprešak i Mladen Petrinović.

     U samom uvodu Šmuljić je nazočnima objasnio kako ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života nije uobičajen u praksi, već se daleko više koriste oporuke.

     Kazao je kako tom vrstom ugovora predak ustupa i ras­podjeljuje imovinu, koja mu pripada u vrijeme sklapanja ugovora, svojim potomcima, s time da ugovorom može biti obuhvaćen i partner/ica. Svrha ugovora o ustupu je da se raspodijeli imovina za života. Prednost takvog ugovora o ustupanju jest što je sve transparentno i svi se moraju sugla­siti, pa se time izbjegne ostavinske sukobe.

     Riječ je o specifičnom ugovoru, koji je sličan ugovoru o darovanju, kazao je Šmuljić. Kao prednost ovog ugovora istaknuo je da se u slučaju ako osoba njime raspodijeli svu imovinu ne vodi ostavinski postupak, niti ga potomci kao nužni nasljednici mogu pobijati zbog povrede nužnog dije­la. A ako nešto od imovine nije raspodijeljeno, tada se nakon smrti ustupitelja za isključivo taj dio imovine vodi ostavinski postupak.

     Važno je napomenuti kako ugovor o ustupanju i raspo­djeli imovine je valjan ako se s njime usuglase sva ustupi- teljeva djeca i posvojenici, a ako je neko od djece umrlo prije sklapanja ugovora, tada na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci i daju suglasnost na raspodjelu, objasnio je Šmuljić. U slučaju da je potomak maloljetnik, ugovor sklapa zastupnik, poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.

     Da bi ugovor o ustupu i raspodjeli bio valjan potrebna je suglasnost sve djece i drugih potomaka koji bi u trenutku otvaranja nasljedstva bili ustupiteljevi zakonski nasljednici. U slučaju da je neki od potomaka ustupitelja izostavljen niti nije dao naknadnu suglasnost, tada se taj ugovor konvertira u ugovor o darovanju.

     Također, dodao je Šmuljić, da bi taj ugovor bio valjan mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.     Sudac ili javni bilježnik dužni su ugovaratelje upozoriti na pravne posljedice ugovora, odnosno sadržaj. U praksi to može značiti da će neki sudac ili javni bilježnik koji ne rade dobro svoj posao u tri minute loše objasniti sadržaj ugovarateljima, dok će neki bolji uzeti više vremena kako bi upozorili ugovaratelje na sve pravne poslje­dice ugovora.

Opoziv ugovora

     U ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine ustupitelj može na ustupljenoj imovini u svoju i/ili korist druge osobe zadr­žati određena ograničena stvarna prava ili ugovoriti isplatu rente, odnosno uzdržavanja, kao i pravo doživotnog plodo- uživanja. Time se može zaštititi od eventualnog lošeg postu­panja nasljednika prema njemu, kazao je Šmuljić.

     Ustupitelj ima pravo i opozvati ugovor o ustupanju i ras­podjeli te od potomaka i od bračnog druga zahtijevati vra­ćanje ustupljene mirovine ako nakon ispunjenja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdr­žavanje, zatim ako potomak ili bračni drug ne daje njemu ili kome drugome uzdržavanje određeno ugovorom.

     Također, ugovor se može opozvati i ako potomak/bračni drug ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena ugovorom, kao i zbog grube nezahvalnosti potomka/ bračnog druga. Nažalost, u praksi, u svim ovim slučajevima vukli bi se 3-4 godine po sudovima kako bi opozvali ugovor, objasnio je Šmuljić.

Igor Knežević

 

Prava bračnog i izvanbračnog partnera

     Pri sklapanju ugovora o ustupu i raspodjeli imovine može sudjelovati i bračni odnosno izvanbračni drug, no za sklapa­nje ugovora između predaka i potomaka nije potrebna sugla­snost bračnog druga. Bračni drug je ovim ugovorom zaštićen, jer u slučaju da nije sudjelovao pri sklapanju ugovora, tada ima pravo na nužni dio iz ostavine pretka. Ako ustupitelj u tre­nutku smrti nema imovine, tada su njegovi potomci obvezni vratiti dio ustupljene imovine radi namirenja nužnog dijela bračnog druga, kazao je Šmuljić.

 

 S davateljem uzdržavanja želim raskinuti ugo­vor o doživotnom uzdržavanju. Zanima me zahtijeva li se nekakav poseban oblik raskida ugovora?

Za sporazumni raskid ugovora nije propisan pose­ban oblik, tj. raskid ugovora ne mora biti ovjeren od stra­ne suca ili javnog bilježnika. U slučaju da davatelj uzdr­žavanja ne ispunjava svoje obveze prema ugovoru, a ne želi sporazumno raskinuti ugovor, primatelj uzdržavanja morat će zatražiti raskid ugovora sudskim putem.

 Ako sklopim ugovor o doživotnom uzdržava­nju sa svojim susjedom i ostavim mu stan, hoće li moj sin koji se ne skrbi o meni moći pobijati taj ugovor?

Sin neće moći pobijati ugovor, jer ugovor o doživot­nom uzdržavanju isključuje nužne nasljednike iz nasljed­stva. Pazite da u ugovoru navedete točno koju imovinu ostavljate davatelju uzdržavanja.

 Dvoumim se da li da sklopim ugovor o doži­votnom uzdržavanju sa svojom nećakinjom koja mi ponekad pomaže ili da joj imovinu ostavim putem oporuke?

Potpišete li ugovor o doživotnom uzdržavanju Vaša nećakinja će se morati i službeno skrbiti o Vama, što je za vas bolja opcija. Bitno je da u ugovoru navedete sve obveze nećakinje.