UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života

 

     Treća radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u go­stima" koju su pravni savjetnici Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske održali u suradnji s Gradom Zagrebom, održana je 12. studenog 2019. godine u prostorijama po­družnice SUH-a u Vatrogasnom domu u Miroševcu. Tema je bila ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života, koju je izložio pravni savjetnik SUH-a Davor Šmuljić, a na pitanja pedesetak okupljenih umirovljenika odgovarali su i pravnici Anto Kuprešak i Mladen Petrinović.

     U samom uvodu Šmuljić je nazočnima objasnio kako ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života nije uobičajen u praksi, već se daleko više koriste oporuke.

     Kazao je kako tom vrstom ugovora predak ustupa i ras­podjeljuje imovinu, koja mu pripada u vrijeme sklapanja ugovora, svojim potomcima, s time da ugovorom može biti obuhvaćen i partner/ica. Svrha ugovora o ustupu je da se raspodijeli imovina za života. Prednost takvog ugovora o ustupanju jest što je sve transparentno i svi se moraju sugla­siti, pa se time izbjegne ostavinske sukobe.

     Riječ je o specifičnom ugovoru, koji je sličan ugovoru o darovanju, kazao je Šmuljić. Kao prednost ovog ugovora istaknuo je da se u slučaju ako osoba njime raspodijeli svu imovinu ne vodi ostavinski postupak, niti ga potomci kao nužni nasljednici mogu pobijati zbog povrede nužnog dije­la. A ako nešto od imovine nije raspodijeljeno, tada se nakon smrti ustupitelja za isključivo taj dio imovine vodi ostavinski postupak.

     Važno je napomenuti kako ugovor o ustupanju i raspo­djeli imovine je valjan ako se s njime usuglase sva ustupi- teljeva djeca i posvojenici, a ako je neko od djece umrlo prije sklapanja ugovora, tada na njegovo mjesto stupaju njegovi potomci i daju suglasnost na raspodjelu, objasnio je Šmuljić. U slučaju da je potomak maloljetnik, ugovor sklapa zastupnik, poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.

     Da bi ugovor o ustupu i raspodjeli bio valjan potrebna je suglasnost sve djece i drugih potomaka koji bi u trenutku otvaranja nasljedstva bili ustupiteljevi zakonski nasljednici. U slučaju da je neki od potomaka ustupitelja izostavljen niti nije dao naknadnu suglasnost, tada se taj ugovor konvertira u ugovor o darovanju.

     Također, dodao je Šmuljić, da bi taj ugovor bio valjan mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.     Sudac ili javni bilježnik dužni su ugovaratelje upozoriti na pravne posljedice ugovora, odnosno sadržaj. U praksi to može značiti da će neki sudac ili javni bilježnik koji ne rade dobro svoj posao u tri minute loše objasniti sadržaj ugovarateljima, dok će neki bolji uzeti više vremena kako bi upozorili ugovaratelje na sve pravne poslje­dice ugovora.

Opoziv ugovora

     U ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine ustupitelj može na ustupljenoj imovini u svoju i/ili korist druge osobe zadr­žati određena ograničena stvarna prava ili ugovoriti isplatu rente, odnosno uzdržavanja, kao i pravo doživotnog plodo- uživanja. Time se može zaštititi od eventualnog lošeg postu­panja nasljednika prema njemu, kazao je Šmuljić.

     Ustupitelj ima pravo i opozvati ugovor o ustupanju i ras­podjeli te od potomaka i od bračnog druga zahtijevati vra­ćanje ustupljene mirovine ako nakon ispunjenja ugovora toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdr­žavanje, zatim ako potomak ili bračni drug ne daje njemu ili kome drugome uzdržavanje određeno ugovorom.

     Također, ugovor se može opozvati i ako potomak/bračni drug ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena ugovorom, kao i zbog grube nezahvalnosti potomka/ bračnog druga. Nažalost, u praksi, u svim ovim slučajevima vukli bi se 3-4 godine po sudovima kako bi opozvali ugovor, objasnio je Šmuljić.

Igor Knežević

 

Prava bračnog i izvanbračnog partnera

     Pri sklapanju ugovora o ustupu i raspodjeli imovine može sudjelovati i bračni odnosno izvanbračni drug, no za sklapa­nje ugovora između predaka i potomaka nije potrebna sugla­snost bračnog druga. Bračni drug je ovim ugovorom zaštićen, jer u slučaju da nije sudjelovao pri sklapanju ugovora, tada ima pravo na nužni dio iz ostavine pretka. Ako ustupitelj u tre­nutku smrti nema imovine, tada su njegovi potomci obvezni vratiti dio ustupljene imovine radi namirenja nužnog dijela bračnog druga, kazao je Šmuljić.

 

 S davateljem uzdržavanja želim raskinuti ugo­vor o doživotnom uzdržavanju. Zanima me zahtijeva li se nekakav poseban oblik raskida ugovora?

Za sporazumni raskid ugovora nije propisan pose­ban oblik, tj. raskid ugovora ne mora biti ovjeren od stra­ne suca ili javnog bilježnika. U slučaju da davatelj uzdr­žavanja ne ispunjava svoje obveze prema ugovoru, a ne želi sporazumno raskinuti ugovor, primatelj uzdržavanja morat će zatražiti raskid ugovora sudskim putem.

 Ako sklopim ugovor o doživotnom uzdržava­nju sa svojim susjedom i ostavim mu stan, hoće li moj sin koji se ne skrbi o meni moći pobijati taj ugovor?

Sin neće moći pobijati ugovor, jer ugovor o doživot­nom uzdržavanju isključuje nužne nasljednike iz nasljed­stva. Pazite da u ugovoru navedete točno koju imovinu ostavljate davatelju uzdržavanja.

 Dvoumim se da li da sklopim ugovor o doži­votnom uzdržavanju sa svojom nećakinjom koja mi ponekad pomaže ili da joj imovinu ostavim putem oporuke?

Potpišete li ugovor o doživotnom uzdržavanju Vaša nećakinja će se morati i službeno skrbiti o Vama, što je za vas bolja opcija. Bitno je da u ugovoru navedete sve obveze nećakinje.