UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ŽENE PODREĐENE MUŠKARCIMA

Obilježen Europski dan jednakih plaća

 

     Europski dan jednakih plaća koji simbolično upozorava na trenutak od kojeg žene "rade besplatno" zbog manjih plaća u odnosu na muškarce obilježen je 4. studenoga 2019. Tim je povodom Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Teatru &TD organizirala tiskovnu konferenciju, na­kon koje je izvedena kazališna predstava „Novac je imenica muškog roda".

     Obilježavanje Dana jednakih plaća organizirano je u sklo­pu EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova, a jedan od partnera je i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u uvodu tiskovne konferencije osvrnula na statističke po­kazatelje neravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, koji posljedično dovode do jaza u plaćama i mirovinama. Izni­jela je podatak da žene u Europskoj uniji zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca.

     U Hrvatskoj je jaz između plaća žena i muškaraca nešto niži nego u EU, iznosi oko 13 posto, odnosno prosječna neto plaća žena iznosi 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. No, dok se u Europskoj uniji jaz u plaćama proteklih godina sma­njivao, u Hrvatskoj raste.

     Pravobraniteljica je navela i višestruke uzroke nejedna­kih plaća, od činjenice da žene češće rade u nepunom rad­nom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju s tzv. staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućan­ske obveze.

     Na iste probleme ukazala je i ministrica znanosti i obra­zovanja Blaženka Divjak, koja je poručila kako treba pokušati balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni, primjerice STEM studije, gdje ima više studenata od studentica te je istaknula nužnost razvijanja javne svijesti da muškarci i žene moraju na jednaki način pristupiti raspodjeli poslova u kući.

Jaz u mirovinama duplo veći

     Jaz u mirovinama izravno je povezan s postojećim jazom u plaćama, no on je gotovo duplo veći i prema posljednjim podacima iznosi čak 24,9 posto. Osim segregacije na tržištu rada, jaz u mirovinama ukazuje na posljedice većeg postotka žena zaposlenih na određeno, zapošljavanja putem agencija, rada na nepuno radno vrijeme, prekida u radnom odnosu te manjeg broja godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima.

     Ljubičić je objasnila kako je razlika u mirovinama u kore­laciji s brojem podignute djece tijekom života te da je jaz veći kod udanih žena i majki, za razliku od neudanih žena ili onih koje nemaju djecu.

     Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa upozorila je da jaz u plaćama i mirovinama dovodi do nižeg životnog standarda i više stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno onih starije dobi i u samačkim domaćinstvima.

     Stručni suradnik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske Igor Knežević iznio je nevjerojatan podatak da se o rodnom jazu u mirovinama u Europskoj uniji tek nedavno počela posveći­vati pozornost. Točnije, tek od 2011. se u EU počinju ozbiljni­je voditi statistike o rodnom jazu u mirovinama, a za mnoge je bio šok kad se 2013. godine po prvi put izračunalo kako rodni jaz u mirovinama iznosi čak 41 posto. Danas on iznosi oko 37 posto.

     Zabrinjavajuće je, istaknuo je Knežević, što u Hrvatskoj nijedna institucija, ni Državni zavod za statistiku, ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ne vode statistike o kretanju rodnog jaza u mirovinama za umirovljenike starije od 65 go­dina, sukladno EU metodologiji.

Otkaz zbog trudnoće

     Nakon tiskovne konferencije pred prepunom dvoranom Teatra &TD održana je predstava koja se temelji na realnim ekonomskim pokazateljima i koja progovara o rodnoj nerav­nopravnosti na tržištu rada. Tekst je napisala Petra Radin, a re­žiju je potpisao Mario Kovač, dok su glumili Petra Težak, Petra Radin i Mario Kovač.

     U predstavi su kroz crni humor prikazani problemi s koji­ma se suočava zaposlena majka malog djeteta (Petra Težak). Dok njezinom mužu (Mario Kovač) „cvjetaju ruže" na poslu gdje napreduje, ona zbog prevelikih kućanskih obaveza i brige oko malog djeteta na kraju dobije otkaz na poslu. Uz to ima i majku (Petra Radin) koja joj stalno prigovara da nije dovoljno dobra žena i majka.

     Predstava u zadnjem dijelu poprima ozbiljan karakter, usred predstave svjetla reflektora usmjerila su se na publiku iz koje su ustale mlade žene koje su čitale stvarna iskustva žena koje su zbog majčinstva dobile otkaz i doživjele naza­dovanje na poslu. Vrhunac predstave dogodio se na kraju kada je glumica Petra Težak izašla na binu sa svojim malim djetetom, koje je glumilo u cijeloj predstavi te otkrila kako je u stvarnom životu zbog trudnoće i sama dobila otkaz u jed­nom zagrebačkom kazalištu.