UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ŽENE PODREĐENE MUŠKARCIMA

Obilježen Europski dan jednakih plaća

 

     Europski dan jednakih plaća koji simbolično upozorava na trenutak od kojeg žene "rade besplatno" zbog manjih plaća u odnosu na muškarce obilježen je 4. studenoga 2019. Tim je povodom Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Teatru &TD organizirala tiskovnu konferenciju, na­kon koje je izvedena kazališna predstava „Novac je imenica muškog roda".

     Obilježavanje Dana jednakih plaća organizirano je u sklo­pu EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova, a jedan od partnera je i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u uvodu tiskovne konferencije osvrnula na statističke po­kazatelje neravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, koji posljedično dovode do jaza u plaćama i mirovinama. Izni­jela je podatak da žene u Europskoj uniji zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca.

     U Hrvatskoj je jaz između plaća žena i muškaraca nešto niži nego u EU, iznosi oko 13 posto, odnosno prosječna neto plaća žena iznosi 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. No, dok se u Europskoj uniji jaz u plaćama proteklih godina sma­njivao, u Hrvatskoj raste.

     Pravobraniteljica je navela i višestruke uzroke nejedna­kih plaća, od činjenice da žene češće rade u nepunom rad­nom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju s tzv. staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućan­ske obveze.

     Na iste probleme ukazala je i ministrica znanosti i obra­zovanja Blaženka Divjak, koja je poručila kako treba pokušati balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni, primjerice STEM studije, gdje ima više studenata od studentica te je istaknula nužnost razvijanja javne svijesti da muškarci i žene moraju na jednaki način pristupiti raspodjeli poslova u kući.

Jaz u mirovinama duplo veći

     Jaz u mirovinama izravno je povezan s postojećim jazom u plaćama, no on je gotovo duplo veći i prema posljednjim podacima iznosi čak 24,9 posto. Osim segregacije na tržištu rada, jaz u mirovinama ukazuje na posljedice većeg postotka žena zaposlenih na određeno, zapošljavanja putem agencija, rada na nepuno radno vrijeme, prekida u radnom odnosu te manjeg broja godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima.

     Ljubičić je objasnila kako je razlika u mirovinama u kore­laciji s brojem podignute djece tijekom života te da je jaz veći kod udanih žena i majki, za razliku od neudanih žena ili onih koje nemaju djecu.

     Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa upozorila je da jaz u plaćama i mirovinama dovodi do nižeg životnog standarda i više stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno onih starije dobi i u samačkim domaćinstvima.

     Stručni suradnik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske Igor Knežević iznio je nevjerojatan podatak da se o rodnom jazu u mirovinama u Europskoj uniji tek nedavno počela posveći­vati pozornost. Točnije, tek od 2011. se u EU počinju ozbiljni­je voditi statistike o rodnom jazu u mirovinama, a za mnoge je bio šok kad se 2013. godine po prvi put izračunalo kako rodni jaz u mirovinama iznosi čak 41 posto. Danas on iznosi oko 37 posto.

     Zabrinjavajuće je, istaknuo je Knežević, što u Hrvatskoj nijedna institucija, ni Državni zavod za statistiku, ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ne vode statistike o kretanju rodnog jaza u mirovinama za umirovljenike starije od 65 go­dina, sukladno EU metodologiji.

Otkaz zbog trudnoće

     Nakon tiskovne konferencije pred prepunom dvoranom Teatra &TD održana je predstava koja se temelji na realnim ekonomskim pokazateljima i koja progovara o rodnoj nerav­nopravnosti na tržištu rada. Tekst je napisala Petra Radin, a re­žiju je potpisao Mario Kovač, dok su glumili Petra Težak, Petra Radin i Mario Kovač.

     U predstavi su kroz crni humor prikazani problemi s koji­ma se suočava zaposlena majka malog djeteta (Petra Težak). Dok njezinom mužu (Mario Kovač) „cvjetaju ruže" na poslu gdje napreduje, ona zbog prevelikih kućanskih obaveza i brige oko malog djeteta na kraju dobije otkaz na poslu. Uz to ima i majku (Petra Radin) koja joj stalno prigovara da nije dovoljno dobra žena i majka.

     Predstava u zadnjem dijelu poprima ozbiljan karakter, usred predstave svjetla reflektora usmjerila su se na publiku iz koje su ustale mlade žene koje su čitale stvarna iskustva žena koje su zbog majčinstva dobile otkaz i doživjele naza­dovanje na poslu. Vrhunac predstave dogodio se na kraju kada je glumica Petra Težak izašla na binu sa svojim malim djetetom, koje je glumilo u cijeloj predstavi te otkrila kako je u stvarnom životu zbog trudnoće i sama dobila otkaz u jed­nom zagrebačkom kazalištu.