UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ŽENE PODREĐENE MUŠKARCIMA

Obilježen Europski dan jednakih plaća

 

     Europski dan jednakih plaća koji simbolično upozorava na trenutak od kojeg žene "rade besplatno" zbog manjih plaća u odnosu na muškarce obilježen je 4. studenoga 2019. Tim je povodom Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Teatru &TD organizirala tiskovnu konferenciju, na­kon koje je izvedena kazališna predstava „Novac je imenica muškog roda".

     Obilježavanje Dana jednakih plaća organizirano je u sklo­pu EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnoprav­nost spolova, a jedan od partnera je i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u uvodu tiskovne konferencije osvrnula na statističke po­kazatelje neravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, koji posljedično dovode do jaza u plaćama i mirovinama. Izni­jela je podatak da žene u Europskoj uniji zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca.

     U Hrvatskoj je jaz između plaća žena i muškaraca nešto niži nego u EU, iznosi oko 13 posto, odnosno prosječna neto plaća žena iznosi 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. No, dok se u Europskoj uniji jaz u plaćama proteklih godina sma­njivao, u Hrvatskoj raste.

     Pravobraniteljica je navela i višestruke uzroke nejedna­kih plaća, od činjenice da žene češće rade u nepunom rad­nom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju s tzv. staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućan­ske obveze.

     Na iste probleme ukazala je i ministrica znanosti i obra­zovanja Blaženka Divjak, koja je poručila kako treba pokušati balansirati interes za studije koji su bolje plaćeni, primjerice STEM studije, gdje ima više studenata od studentica te je istaknula nužnost razvijanja javne svijesti da muškarci i žene moraju na jednaki način pristupiti raspodjeli poslova u kući.

Jaz u mirovinama duplo veći

     Jaz u mirovinama izravno je povezan s postojećim jazom u plaćama, no on je gotovo duplo veći i prema posljednjim podacima iznosi čak 24,9 posto. Osim segregacije na tržištu rada, jaz u mirovinama ukazuje na posljedice većeg postotka žena zaposlenih na određeno, zapošljavanja putem agencija, rada na nepuno radno vrijeme, prekida u radnom odnosu te manjeg broja godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima.

     Ljubičić je objasnila kako je razlika u mirovinama u kore­laciji s brojem podignute djece tijekom života te da je jaz veći kod udanih žena i majki, za razliku od neudanih žena ili onih koje nemaju djecu.

     Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa upozorila je da jaz u plaćama i mirovinama dovodi do nižeg životnog standarda i više stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno onih starije dobi i u samačkim domaćinstvima.

     Stručni suradnik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske Igor Knežević iznio je nevjerojatan podatak da se o rodnom jazu u mirovinama u Europskoj uniji tek nedavno počela posveći­vati pozornost. Točnije, tek od 2011. se u EU počinju ozbiljni­je voditi statistike o rodnom jazu u mirovinama, a za mnoge je bio šok kad se 2013. godine po prvi put izračunalo kako rodni jaz u mirovinama iznosi čak 41 posto. Danas on iznosi oko 37 posto.

     Zabrinjavajuće je, istaknuo je Knežević, što u Hrvatskoj nijedna institucija, ni Državni zavod za statistiku, ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ne vode statistike o kretanju rodnog jaza u mirovinama za umirovljenike starije od 65 go­dina, sukladno EU metodologiji.

Otkaz zbog trudnoće

     Nakon tiskovne konferencije pred prepunom dvoranom Teatra &TD održana je predstava koja se temelji na realnim ekonomskim pokazateljima i koja progovara o rodnoj nerav­nopravnosti na tržištu rada. Tekst je napisala Petra Radin, a re­žiju je potpisao Mario Kovač, dok su glumili Petra Težak, Petra Radin i Mario Kovač.

     U predstavi su kroz crni humor prikazani problemi s koji­ma se suočava zaposlena majka malog djeteta (Petra Težak). Dok njezinom mužu (Mario Kovač) „cvjetaju ruže" na poslu gdje napreduje, ona zbog prevelikih kućanskih obaveza i brige oko malog djeteta na kraju dobije otkaz na poslu. Uz to ima i majku (Petra Radin) koja joj stalno prigovara da nije dovoljno dobra žena i majka.

     Predstava u zadnjem dijelu poprima ozbiljan karakter, usred predstave svjetla reflektora usmjerila su se na publiku iz koje su ustale mlade žene koje su čitale stvarna iskustva žena koje su zbog majčinstva dobile otkaz i doživjele naza­dovanje na poslu. Vrhunac predstave dogodio se na kraju kada je glumica Petra Težak izašla na binu sa svojim malim djetetom, koje je glumilo u cijeloj predstavi te otkrila kako je u stvarnom životu zbog trudnoće i sama dobila otkaz u jed­nom zagrebačkom kazalištu.