UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

OPASNOST PRIMANJA BOŽIĆNICE

Kad izgubiš besplatno dopunsko!

 

     Neki gradovi i općine u Hrvatskoj i ove godine za svoje umirovljeni­ke pripremili su božićnice, koje se uglavnom kreću od 100 do 400 kuna, ovisno o visini mirovine primatelja. No, primanje božićnice neke umirovljenike mogao bi, kad se podvuče konačni račun, ostaviti u minusu i maknuti im osmijeh s lica. Naime, svi oni koji imaju mirovine blizu cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, primanjem božićnice mogli bi ostati bez besplatne zdravstvene zašti­te, jer se božićnica uračunava u godišnji prihodovni cenzus.

     Podsjećamo, cenzus za dopunsko zdravstveno za člana obitelji iznosi 1.516,32 kune, a za samca 1.939,39 kuna, te ako ukupni prihodi u prethodnoj ka­lendarskoj godini prijeđu i jednu lipu više od cenzusa, automatski se gubi pravo na besplatno zdravstveno osiguranje koje godišnje košta 840 kuna.

Petrov siromašan božićni ručak

     Na primjer, recimo da Petar Jurić, sa­mac koji živi u Kutini, prima prosječnu mirovinu od 1.915 kuna. Taj grad umirov­ljenicima koji imaju mirovine od 1.000 do 2.000 kn podijelit će 300 kuna božićnice. Kad se tih 300 kuna podijeli sa 12 mjese­ci, dobije se iznos od 25 kuna mjesečno. A kada se 25 kuna pridoda Petrovoj miro­vini, dolazimo do iznosa od 1.940 kuna. To je za 61 lipu prihod veći od cenzusa, što znači da će zbog 300 kuna božićnice, taj umirovljenik morati platiti 840 kuna dopunskog zdravstvenog. Bilo bi, dakle, logično da odbije božićnicu od grada Ku­tine. Ali i moguće sljedeće povećanje te­meljem usklađivanja mirovina dva puta godišnje.

     Teško je pouzdano utvrditi broj umirovljenika u Hrvatskoj kojem zbog božićnice ili usklađivanja prijeti takav scenarij. Prema posljednjim statističkim informacijama HZMO-a, postoji 160.844 umirovljenika koji primaju mirovinu iz­među 1.500,01 i 2.000,00 kuna, a prosječ­na mirovina za tu skupinu iznosi 1.766 kuna. Oko šezdesetak gradova i općina u Hrvatskoj je najavilo isplatu božićni­ce umirovljenicima pa su procjene da neće biti velik broj umirovljenika koji će izgubiti pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. No, opreza nikad dosta.

     Treba napomenuti kako u prihodovni cenzus, osim dohotka, ne ulazi samo bo­žićnica, nego i većina socijalnih davanja. U prihod se tako računaju i doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, po­moć za podmirenje troškova stanovanja, ortopedski doplatak, opskrbnina, obitelj­ska invalidnina... Sva ta davanja, dakle, mogu povećati prihod i dovesti do gubit­ka besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ni crveni, ni plavi; ni lijevi, ni desni

     Ono zbog čega najviše umirovljenika gubi besplatno dopunsko zdravstveno je usklađivanje mirovina dvaput godiš­nje. Samo unatrag godine dana desetak tisuća umirovljenika je izgubilo to pravo, a zbog čega je Sindikat umirovljenika Hrvatske krajem listopada i početkom studenog organizirao prosvjedne akci­je pred Vladom s ciljem da se promijeni uredbom Vlade RH prihodovni cenzus, odnosno privremeno digne s 1.939,39 kuna makar na 2.000 kuna, ali tako da se dva puta godišnje povećava prigodom usklađivanja mirovina. Glavni cilj je da se što prije prihodovni cenzus poveća na visinu hrvatske granice siromaštva, koja iznosi 2.485 kuna i on ostaje.

     Na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održanoj 2. prosinca 2019. zahtjev umirovljeničkih udruga, Matice i Sindikata umirovljeni­ka, je podržan kao razumljiv, s obzirom na to da prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno nije bio mijenjan čak 15 go­dina! U međuvremenu su na vlasti bili i lijevi i desni, i crveni i plavi, i nikome nije bilo bitno pomoći najpotrebitijima koji gube pravo na zdravlje.

Igor Knežević