UVODNA RIJEČ
Arheolozi vole stare
Piše: Jasna A. Petrović
Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, nakon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotrebe položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stranačkog mu frenda Škaričića.
Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vjeri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.
Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, trebalo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.
No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne tolerancije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.
Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnicima i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana šivane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.
Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.
Web stranice naših podružnica
„POSEBNE" MIROVINE I DALJE RASTU
Svi naši borci
Iako su već dulje vrijeme mirovine po posebnim propisima predmet žestoke javne rasprave, to se sve više čini opravdanim, jer broj mirovina po posebnim propisima i dalje raste. Eto usporedbe: u godinu dana, od 30. rujna 2018. godine, kad je Hrvatska bilježila 175.011 korisnika, već 30. rujna 2019. godine isplaćuje se 177.498 mirovina po posebnim propisima. To je za gotovo 2.500 povlaštenih mirovina više, odnosno za pristojnih 1,4 posto.
No, nije rastao samo broj umirovljenika ove kategorije, već i prosječna mirovina koja im se isplaćuje. Kako smo izračunali za „Glas umirovljenika", prosječna mirovina prije godinu dana je iznosila 4.241 kunu, a 30. rujna 2019. - 4.367 kuna. To znači da im je prosječna mirovina porasla za 126 kuna, odnosno 2,9 posto. Što to znači? Posve očito je da povlaštene mirovine rastu skoro dvostruko brže od broja njihovih korisnika.
Kakva je situacija s običnim „radničkim" mirovinama? U istom promatranom razdoblju od godine dana, svi umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) ostvarili su povećanje sa 2.405 kuna, na 2.502 kune. K tome broj korisnika je porastao sa 1.140.972 korisnika na 1.147.299, odnosno za 6.327 općih umirovljenika više, to jest za samo 0,55 posto umirovljenika.
Proizlazi, dakle, prvo, kako je broj radničkih mirovina rastao tri puta sporije od mirovina po posebnim propisima, a prosječna „posebna" mirovina je danas gotovo dva puta viša od radničke. A taj rast će se očito i nastaviti, jer na tisuće novih branitelja i potencijalnih HRVI čekaju na listama Ministarstva branitelja.
Branitelji „bujaju"
Mirovine po posebnim propisima podijeljene su u 17 kategorija, a„Glas umirovljenika" prikazat će pet najzanimljivijih, upravo one koje su često predmet javnih rasprava. Uostalom, i Sindikat umirovljenika Hrvatske zalaže se za reviziju svih mirovina po posebnim propisima pa tako i partizanskih, ustaških i onih iz najveće skupine - braniteljskih, kako bi prije svega se otkrili lažni branitelji i slučajevi dodjeljivanja lažne invalidnosti, čega su pravi branitelji doista svjesni.
Krajem rujna 2019. zabilježeno je ukupno 119.167 korisnika braniteljskih mirovina svih vrsta,
koji čine 67 posto svih mirovina po posebnim propisima pa su već time u fokusu interesa, jer godišnje potroše 6,45 milijardi proračunskih kuna. Iako to u naravi nisu mirovine iz mirovinskog fonda, vrlo često se i od strane tzv. stručnjaka računaju kao njegov dio, čime se prikazuje cijeli mirovinski sustav katastrofičnim.
Ove mirovine isplaćuju se praktički u tri podskupine. Prve, od onih s prosječnih 5.927 kuna su ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), dok su druge, znatno skromnije mirovine od prosječno 2.740 kuna, priznate prema općim propisima i određene prema zOhBDR-u iz 2017.
Slijede stotine tisuća
U drugoj skromnijoj podskupini braniteljskih mirovina dogodio se zamjetan rast, dok je u prvoj podskupini broj donekle pao. Krajem rujna ove godine evidentirano je 41.216 korisnika, dok ih je prije godinu dana bilo samo 36.376 korisnika. Dakle, broj korisnika porastao je za 4.840 ili zamjetnih 13 posto. Upravo će zbog vremenskog odmaka od Domovinskog rata od 24 godine, taj broj sve brže rasti, očekivano i do više stotina tisuća branitelja ritmom kojim će puniti uvjet za umirovljenje od 65 godina.
Kad hrvatskim veteranima dodamo i treću podskupinu, 6.731 pripadnika HVO-a, s prosječnom mirovinom od 3.188 kuna, unatoč blagom privremenom padu, ukupni se trošak za obranu povećava za 257 milijuna kuna. Svi su oni službeno s „Južnog bojišta", a zapravo se većina borila na području Hercegovine, pa su i ZOHBDR-om izjednačeni u najširim pravima s hrvatskim braniteljima.
Domobrani, ustaše i partizani - umiru
Krajem rujna ove godine u kategoriji domobrana i ustaša bilo je 4.314 korisnika, s prosječnom mirovinom 2.488 kuna, a prije godinu dana bilo je 5.195 korisnika, s prosječnom mirovinom od 2.426 kuna. Očit je trend pada korisnika ove vrste mirovina, jer je u godinu dana broj smanjen za 881, odnosno za čak 17 posto. Nije ni čudno jer su korisnici uglavnom stare udovice koje primaju obiteljsku mirovinu.
U posljednje vrijeme često se u javnoj raspravi isticao problem partizanskih mirovina, i njihov velik broj s obzirom da je od 2. svjetskog rata prošlo gotovo 75 godina. Prema posljednjim podacima postoji još samo 10.169 korisnika ove mirovine, s prosjekom od 2.923 kune, a prije godinu dana bilo ih je 11.868 s prosječnom mirovinom 2.829 kuna. I ovdje je očit trend pada korisnika, jer je u godinu dana broj smanjen za 1.699, odnosno 14 posto, a razlog je isti, velik broj starih udovica ili invalidne djece s obiteljskom mirovinom.
Završno, razlog zašto je potrebno provesti potpunu reviziju mirovina po posebnim propisima, jest to što je njihov godišnji trošak 9,3 milijarde kuna, a dodatnu nepravdu uzrokuju i mirovine saborskih zastupnika sa prosječno 10.043 kune, odnosno četiri puta više od prosječne radničke mirovine. Brojni umirovljenici, osjetljivi na nepravdu, danomice po društvenim mrežama zahtijevaju da se ukinu sve posebne mirovine. Takav očaj vodi do bijesa. A bijes nije dobar ni za jednu vlast.
Igor Knežević Jasna A. Petrović