UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

STAJALIŠTE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE O POVEĆANJU CIJENE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Sindikat umirovljenika Hrvatske razmotrio je prijedlogu HZZO-a o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, te je nakon analize i izračuna zauzeto slijedeće stajalište:

SUH pozdravlja što se u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno europskoj praksi, izjednačuje cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike, kako radnike, tako i umirovljenike. Time će biti izjednačena do sada osobito zakinuta kategorija članova obitelji koji su plaćali 80 kuna, te radnici koji su plaćali 130 kuna.

    1. Držimo da je dobro da u okviru HZZO-a opstane subjekt koji će, uz privatne i ine osiguravatelje, i dalje pružati uslugu dopunskog osiguranja, jer se u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja potvrdilo kako su takva - većinski državna, javna, osiguranja nerijetko manje diskriminirajuća spram starijih osoba i umirovljenika, što je vidljivo i temeljem uvida u ponudu hrvatskog tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, riječ je o osiguranju koje pokriva gotovo sve bolnice i druge zdravstvene kapacitete, te korištenje dopunskih zdravstvenih usluga direktno snosi, a ne refundira. Primjetno je, također, da različita privatna zdravstvena osiguranja, koja nude dodatno osiguranje, ne osiguravaju npr. starije od 70 godina ili imaju posebne povišene tarife za seniore. Skorašnjom privatizacijom  posljednjeg državnog osiguranja, takva politika može biti samo osnažena

    2. Imajući u vidu realnost da umirovljenici osobno ulože u dopunsko osiguranje godišnje gotovo 416.000 kuna, a potroše oko 630.000 kuna, Sindikat umirovljenika ocjenjuje da je predloženim unificiranjem cijene police na 70 kuna i dalje održana dimenzija međugeneracijske solidarnosti spram starijih i potrebitih.

    3. Predloženu unificiranu cijenu police od 70 kuna podržavamo uz uvjet da se postojeći, deset godina stari prihodovni cenzus poveća sa sadašnjih 1.516,00 kn po članu obitelji odnosno 1.939,36 kuna za samca, na razinu relativne linije siromaštva koju izračunava Državni zavod za statistiku, a koja je 2011. iznosila 1.850,00 kuna za člana obitelji, odnosno 2.200,00 kuna za samca. Držimo da bi se ta kategorija prihodovno depriviranih građana i dalje trebala osloboditi plaćanja dopunskog osiguranja, jer bi to bila jedna od relativno jeftinijih nužnih mjera borbe protiv siromaštva.

Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o potrebi  izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva, među inim jer je skupina osoba starijih od 65 godina na trećem mjestu po siromaštvu, među 28 članica EU, odnosno svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je siromašan. K tome, čak 52 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, u zoni je rizika od siromaštva, pa bi povećanje cijene dopunskog bez ojačanog socijalnog amortizera njih osobito ugrozilo. Država je stoga u obvezi i prema Strategiji EU 2020 zaštititi najugroženije skupine u ostvarivanju osnovnih prava, što dopunsko zdravstveno osiguranje nepobitno jest.

Zagreb, 29. kolovoza 2013.