UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

STAJALIŠTE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE O POVEĆANJU CIJENE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Sindikat umirovljenika Hrvatske razmotrio je prijedlogu HZZO-a o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, te je nakon analize i izračuna zauzeto slijedeće stajalište:

SUH pozdravlja što se u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno europskoj praksi, izjednačuje cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike, kako radnike, tako i umirovljenike. Time će biti izjednačena do sada osobito zakinuta kategorija članova obitelji koji su plaćali 80 kuna, te radnici koji su plaćali 130 kuna.

    1. Držimo da je dobro da u okviru HZZO-a opstane subjekt koji će, uz privatne i ine osiguravatelje, i dalje pružati uslugu dopunskog osiguranja, jer se u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja potvrdilo kako su takva - većinski državna, javna, osiguranja nerijetko manje diskriminirajuća spram starijih osoba i umirovljenika, što je vidljivo i temeljem uvida u ponudu hrvatskog tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, riječ je o osiguranju koje pokriva gotovo sve bolnice i druge zdravstvene kapacitete, te korištenje dopunskih zdravstvenih usluga direktno snosi, a ne refundira. Primjetno je, također, da različita privatna zdravstvena osiguranja, koja nude dodatno osiguranje, ne osiguravaju npr. starije od 70 godina ili imaju posebne povišene tarife za seniore. Skorašnjom privatizacijom  posljednjeg državnog osiguranja, takva politika može biti samo osnažena

    2. Imajući u vidu realnost da umirovljenici osobno ulože u dopunsko osiguranje godišnje gotovo 416.000 kuna, a potroše oko 630.000 kuna, Sindikat umirovljenika ocjenjuje da je predloženim unificiranjem cijene police na 70 kuna i dalje održana dimenzija međugeneracijske solidarnosti spram starijih i potrebitih.

    3. Predloženu unificiranu cijenu police od 70 kuna podržavamo uz uvjet da se postojeći, deset godina stari prihodovni cenzus poveća sa sadašnjih 1.516,00 kn po članu obitelji odnosno 1.939,36 kuna za samca, na razinu relativne linije siromaštva koju izračunava Državni zavod za statistiku, a koja je 2011. iznosila 1.850,00 kuna za člana obitelji, odnosno 2.200,00 kuna za samca. Držimo da bi se ta kategorija prihodovno depriviranih građana i dalje trebala osloboditi plaćanja dopunskog osiguranja, jer bi to bila jedna od relativno jeftinijih nužnih mjera borbe protiv siromaštva.

Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o potrebi  izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva, među inim jer je skupina osoba starijih od 65 godina na trećem mjestu po siromaštvu, među 28 članica EU, odnosno svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je siromašan. K tome, čak 52 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, u zoni je rizika od siromaštva, pa bi povećanje cijene dopunskog bez ojačanog socijalnog amortizera njih osobito ugrozilo. Država je stoga u obvezi i prema Strategiji EU 2020 zaštititi najugroženije skupine u ostvarivanju osnovnih prava, što dopunsko zdravstveno osiguranje nepobitno jest.

Zagreb, 29. kolovoza 2013.