UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

HRANA KAO LIJEK

Promjena prehrane u borbi protiv bolesti

 

     U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova znanost - nutra- ceuticals, koja proučava ljekovite učinke hrane. U tijeku su brojna istra­živanja za koja znanstvenici vjeruju da će nam omogućiti prilagoditi prehranu individualnim potrebama i osigurati da konzumiramo sve potrebne hranjive sastojke.

      Hrana kao lijek je privlačna ideja. Ako podešavamo našu prehranu kako bi kontrolirali tjelesnu težinu ili posti­gli maksimalnu korist u treninzima i sportskim natjecanjima, zašto ne po­kušati iskoristiti tu prehranu u liječenju ili sprječavanju bolesti? Na primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio izrazi­to prisutan rak dojke, mogli bi biti "pro­pisani" proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, zato jer se smatra da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke.

    Muškarac koji je izložen povećanom riziku raka prostate može povećati kon­zumiranje proizvoda od rajčica, koje su bogate likopenom, za kojeg se vjeruje da smanjuje rizik od te vrste raka. Povr­će općenito može smanjiti taj rizik.,

Nova era medicine

     Linda Van Horn, profesorica pre­ventivne medicine na sveučilištu North Western u Chicagu kaže: "Još tijekom ove generacije bit ćemo u mogućnosti kreirati individualnu prehranu, temelje­nu na profilu osobnih rizika. Stojimo na početku potpuno nove ere u medicini."

Japanke koje se hrane tradicional­nom japanskom prehranom, koja je bogata omega-3 masnoćama i proi­zvodima od soje, imaju relativno malu učestalost raka dojke. Međutim, kad se Japanke presele u Ameriku i prebace na zapadnjačku hranu, učestalost raka dojke u njih se izjednači s onom Ame­rikanki već nakon jedne generacije. U Centru za rak, u Los Angelesu, u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena koje su preživjele rak dojke.

     One u svojoj prehrani koriste veće količine ribljeg ulja, soje, zelenog lisna­tog povrća, prokulice, karfiola i mrkve. Cilj je vidjeti da li te namirnice mogu spriječiti ponovno javljanje raka dojke. Već nakon tri mjeseca takve prehrane, istraživači su našli značajne promjene u sastavu masnog tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka). Oni smatraju da ova činjenica može pozitivno ukazivati da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik obolijevanja.

Drukčiji pogled

     Dok nekoliko stručnjaka smatra da ljekoviti učinci određenih vrsta hra­ne dolaze do izražaja kad se ta hrana konzumira u svojem prirodnom obliku, neki drugi tvrde, ako je uočeno da odre­đena hrana posjeduje moć svladavanja neke bolesti, da se onda njen koncen­trat mora formirati u obliku tablete.

Liječnica Barbara Howard, direkto­rica Medlantic istraživačkog instituta, kaže: "Ako smo našli da neki sastavni dio u nekom voću ili povrću smanju­je učestalost metastaza tumora, onda je djelotvorniji način da ga se uzima poput nekog lijeka, u obliku tablete, kapsule, sirupa, itd. Međutim, služ­beno odobrenje za primjenu lijeka uzme dosta vremena, dok je hrana na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice".

     Znanstvenici vjeruju da postoje snažni kemijski spojevi u borovnicama, rajčicama, slatkom krumpiru, kelju, soji, zelenom čaju, ribljem ulju, čokoladi, crnom vinu, soku od brusnice, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji bolesti kao što su, na primjer, rak, srčana obo­ljenja, zdravstveni problemi poveza­ni s visokom starošću itd. Neka starija istraživanja ukazuju da te namirnice mogu također sniziti razine kolesterola, smanjiti povišeni krvni tlak, neutralizi­rati agense koji pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne simptome i po­boljšati imunološke sposobnosti orga­nizma.

     Biljna hrana sadrži kategoriju spo­jeva poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi, koji jačaju obrambene snage organizma i vjerojatno smanju­ju rizik od raka, srčanih bolesti, makularne degeneracije u oku, itd. Takvi se spojevi nalaze u tamno zelenom, žu­tom i crvenom povrću i voću (rajčica, borovnica, itd.).

     Premda će konačne zdravstvene do­kaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme pričekati, ipak već danas se zna da će dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili: Jedi voće i povrće!

dr. Ivo Belan