UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Kada ćete odabrati obiteljsku mirovinu

 

     Druga radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" održana je 6. studenog 2019. godine u prostorijama središnjice SUH-a, a tema je bila obi­teljska mirovina. Radionicu je vodio pravnik Mladen Pe- trinović, a na kraju izlaganja na odgovore 30-tak nazoč­nih odgovarali su pravni savjetnici SUH-a, Davor Šmuljić i Anto Kuprešak.

     Kako je objasnio Petrinović, obiteljska mirovina je vr­sta mirovine koja predstavlja model solidarnosti unutar prvog javnog mirovinskog stupa s ciljem zaštite članova obitelji umrlog osiguranika, prvenstveno supružnika i djece, no mogu je primati primjerice i izvanbračni dru­govi koji su s osiguranikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

     Udovica/vac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je napunio/la 50 godina života i to pod određenim uvjeti­ma: da je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža; da je ispunio uvjete za invalidsku mirovinu; da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne ili invalidske mirovine te ako je osiguranik bio korisnik pra­va na profesionalnu rehabilitaciju.

     No, postoje i iznimke pa tako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mi­rovinskog staža osiguranika, ako je smrt osiguranika ili osobe osigurane u određenim okolnostima nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kazao je Petrinović.

     Pravo na obiteljsku mirovinu gubi se ako je član obi­telji namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine ili se namjerno onesposobio za rad radi ostva­rivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Udovica od pedesete

     Udovac/ica može biti i mlađi od 50 godina, ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Također, ako udovica nije na­vršila 50 godina, ali je imala navršenih 45 godina, ima pra­vo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Petrinović je ukazao i na veliku nepravdu prema kori­snicima obiteljske mirovine, jer za razliku od drugih umi­rovljenika, oni ne mogu raditi do pola radnog vremena i zadržati mirovinu, već im se obustavlja. Koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da su korisnici obiteljskih mi­rovina u 94 posto slučajeva žene, koje primaju mirovine niže od prosječnih. Zbog toga je SUH podnio inicijati­vu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za izmjenu odredbe o obustavi obiteljske mirovine u slučaju zapo­slenja.

     Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i nakon navršene 15. godine života u raz­dobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine. Izuzetak su djeca koja se redovito školuje te ona mogu primati obiteljsku mirovinu do kraja redovitog školova­nja, ali najduže do navršene 26. godine života, pojasnio je Petrinović.

     Dijete koje izgubi radnu sposobnost ima pravo na obiteljsku mirovinu sve dok mu traje ta nesposobnost.

U slučajevima kada obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obi­teljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine.

A što kad se udaš?

     U slučaju da udovica/ac stupi u novi brak, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, naglasio je Petrinović. Objasnio je i da osoba koja je stupila u novi brak stječe pravo na obiteljsku mirovinu i po osnovi novog braka, pa ako primjerice udovici umre i drugi muž, ona može izabrati povoljniju mirovinu, dakle od prvog ili drugog muža.

     U slučaju da obiteljsku mirovinu prima jedan član obitelji, tada mirovinski faktor iznosi 0,7, odnosno oso­ba ima pravo na 70 posto mirovine preminulog. Za dva člana obitelji faktor iznosi 0,8, za tri 0,9, a za četiri i više članova obitelji 1,0, dakle korisnici u tom slučaju primaju punu mirovinu, objasnio je Petrinović.

     I na kraju o razvedenima. Pravo na obiteljsku mirovi­nu ima i udovica/ac ako je navršila 50 godina i ako joj je sudskim putem utvrđeno uzdržavanje.

Igor Knežević

 

©Kako da odlučim hoću li uzeti obiteljsku mi­

rovinu, odnosno 70 posto ženine ili da zadržim svo­ju starosnu?

Riječ je o čistoj matematici. Ako vi imate primjerice 2.000 kn, a žena je primala 3.000, tada 70 posto njezine mirovine iznosi 2.100 kn. Tada vam se isplati prijeći na obiteljsku mirovinu.

© Primam obiteljsku mirovinu, ali nije mi do­voljna za život. Htjela bih raditi pola radnog vreme­na, ali mi je to zabranjeno. Što mi je činiti?

Ako ste ispunili uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, tada pređite s obiteljske na svoju mirovinu i onda imate pravo raditi na pola radnog vre­mena. Kad prestanete raditi, možete se ponovno vratiti na obiteljsku mirovinu.

© Imam rodbinu u Švicarskoj i kažu mi da umi­rovljenici imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na 50 posto od pokojnog supružnika. Zašto toga nema u Hrvatskoj?

Sindikat umirovljenika Hrvatske se već dugo zalaže za uvođenje novog modela obiteljske mirovine kojim bi se omogućilo da se preživjelom partneru na njego­vu mirovinu dodaje 20-50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnim i eventualno i imovin­skim kriterijima.