UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Kada ćete odabrati obiteljsku mirovinu

 

     Druga radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" održana je 6. studenog 2019. godine u prostorijama središnjice SUH-a, a tema je bila obi­teljska mirovina. Radionicu je vodio pravnik Mladen Pe- trinović, a na kraju izlaganja na odgovore 30-tak nazoč­nih odgovarali su pravni savjetnici SUH-a, Davor Šmuljić i Anto Kuprešak.

     Kako je objasnio Petrinović, obiteljska mirovina je vr­sta mirovine koja predstavlja model solidarnosti unutar prvog javnog mirovinskog stupa s ciljem zaštite članova obitelji umrlog osiguranika, prvenstveno supružnika i djece, no mogu je primati primjerice i izvanbračni dru­govi koji su s osiguranikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

     Udovica/vac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je napunio/la 50 godina života i to pod određenim uvjeti­ma: da je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža; da je ispunio uvjete za invalidsku mirovinu; da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne ili invalidske mirovine te ako je osiguranik bio korisnik pra­va na profesionalnu rehabilitaciju.

     No, postoje i iznimke pa tako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mi­rovinskog staža osiguranika, ako je smrt osiguranika ili osobe osigurane u određenim okolnostima nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kazao je Petrinović.

     Pravo na obiteljsku mirovinu gubi se ako je član obi­telji namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine ili se namjerno onesposobio za rad radi ostva­rivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Udovica od pedesete

     Udovac/ica može biti i mlađi od 50 godina, ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Također, ako udovica nije na­vršila 50 godina, ali je imala navršenih 45 godina, ima pra­vo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Petrinović je ukazao i na veliku nepravdu prema kori­snicima obiteljske mirovine, jer za razliku od drugih umi­rovljenika, oni ne mogu raditi do pola radnog vremena i zadržati mirovinu, već im se obustavlja. Koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da su korisnici obiteljskih mi­rovina u 94 posto slučajeva žene, koje primaju mirovine niže od prosječnih. Zbog toga je SUH podnio inicijati­vu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za izmjenu odredbe o obustavi obiteljske mirovine u slučaju zapo­slenja.

     Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i nakon navršene 15. godine života u raz­dobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine. Izuzetak su djeca koja se redovito školuje te ona mogu primati obiteljsku mirovinu do kraja redovitog školova­nja, ali najduže do navršene 26. godine života, pojasnio je Petrinović.

     Dijete koje izgubi radnu sposobnost ima pravo na obiteljsku mirovinu sve dok mu traje ta nesposobnost.

U slučajevima kada obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obi­teljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine.

A što kad se udaš?

     U slučaju da udovica/ac stupi u novi brak, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, naglasio je Petrinović. Objasnio je i da osoba koja je stupila u novi brak stječe pravo na obiteljsku mirovinu i po osnovi novog braka, pa ako primjerice udovici umre i drugi muž, ona može izabrati povoljniju mirovinu, dakle od prvog ili drugog muža.

     U slučaju da obiteljsku mirovinu prima jedan član obitelji, tada mirovinski faktor iznosi 0,7, odnosno oso­ba ima pravo na 70 posto mirovine preminulog. Za dva člana obitelji faktor iznosi 0,8, za tri 0,9, a za četiri i više članova obitelji 1,0, dakle korisnici u tom slučaju primaju punu mirovinu, objasnio je Petrinović.

     I na kraju o razvedenima. Pravo na obiteljsku mirovi­nu ima i udovica/ac ako je navršila 50 godina i ako joj je sudskim putem utvrđeno uzdržavanje.

Igor Knežević

 

©Kako da odlučim hoću li uzeti obiteljsku mi­

rovinu, odnosno 70 posto ženine ili da zadržim svo­ju starosnu?

Riječ je o čistoj matematici. Ako vi imate primjerice 2.000 kn, a žena je primala 3.000, tada 70 posto njezine mirovine iznosi 2.100 kn. Tada vam se isplati prijeći na obiteljsku mirovinu.

© Primam obiteljsku mirovinu, ali nije mi do­voljna za život. Htjela bih raditi pola radnog vreme­na, ali mi je to zabranjeno. Što mi je činiti?

Ako ste ispunili uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, tada pređite s obiteljske na svoju mirovinu i onda imate pravo raditi na pola radnog vre­mena. Kad prestanete raditi, možete se ponovno vratiti na obiteljsku mirovinu.

© Imam rodbinu u Švicarskoj i kažu mi da umi­rovljenici imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na 50 posto od pokojnog supružnika. Zašto toga nema u Hrvatskoj?

Sindikat umirovljenika Hrvatske se već dugo zalaže za uvođenje novog modela obiteljske mirovine kojim bi se omogućilo da se preživjelom partneru na njego­vu mirovinu dodaje 20-50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnim i eventualno i imovin­skim kriterijima.