UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Kada ćete odabrati obiteljsku mirovinu

 

     Druga radionica u sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" održana je 6. studenog 2019. godine u prostorijama središnjice SUH-a, a tema je bila obi­teljska mirovina. Radionicu je vodio pravnik Mladen Pe- trinović, a na kraju izlaganja na odgovore 30-tak nazoč­nih odgovarali su pravni savjetnici SUH-a, Davor Šmuljić i Anto Kuprešak.

     Kako je objasnio Petrinović, obiteljska mirovina je vr­sta mirovine koja predstavlja model solidarnosti unutar prvog javnog mirovinskog stupa s ciljem zaštite članova obitelji umrlog osiguranika, prvenstveno supružnika i djece, no mogu je primati primjerice i izvanbračni dru­govi koji su s osiguranikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

     Udovica/vac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je napunio/la 50 godina života i to pod određenim uvjeti­ma: da je osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža; da je ispunio uvjete za invalidsku mirovinu; da je osiguranik bio korisnik starosne mirovine, prijevremene starosne ili invalidske mirovine te ako je osiguranik bio korisnik pra­va na profesionalnu rehabilitaciju.

     No, postoje i iznimke pa tako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mi­rovinskog staža osiguranika, ako je smrt osiguranika ili osobe osigurane u određenim okolnostima nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kazao je Petrinović.

     Pravo na obiteljsku mirovinu gubi se ako je član obi­telji namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine ili se namjerno onesposobio za rad radi ostva­rivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Udovica od pedesete

     Udovac/ica može biti i mlađi od 50 godina, ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Također, ako udovica nije na­vršila 50 godina, ali je imala navršenih 45 godina, ima pra­vo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Petrinović je ukazao i na veliku nepravdu prema kori­snicima obiteljske mirovine, jer za razliku od drugih umi­rovljenika, oni ne mogu raditi do pola radnog vremena i zadržati mirovinu, već im se obustavlja. Koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da su korisnici obiteljskih mi­rovina u 94 posto slučajeva žene, koje primaju mirovine niže od prosječnih. Zbog toga je SUH podnio inicijati­vu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za izmjenu odredbe o obustavi obiteljske mirovine u slučaju zapo­slenja.

     Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i nakon navršene 15. godine života u raz­dobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine. Izuzetak su djeca koja se redovito školuje te ona mogu primati obiteljsku mirovinu do kraja redovitog školova­nja, ali najduže do navršene 26. godine života, pojasnio je Petrinović.

     Dijete koje izgubi radnu sposobnost ima pravo na obiteljsku mirovinu sve dok mu traje ta nesposobnost.

U slučajevima kada obiteljsku mirovinu koriste dva ili više članova obitelji pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim članovima koji imaju pravo na obi­teljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine.

A što kad se udaš?

     U slučaju da udovica/ac stupi u novi brak, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, naglasio je Petrinović. Objasnio je i da osoba koja je stupila u novi brak stječe pravo na obiteljsku mirovinu i po osnovi novog braka, pa ako primjerice udovici umre i drugi muž, ona može izabrati povoljniju mirovinu, dakle od prvog ili drugog muža.

     U slučaju da obiteljsku mirovinu prima jedan član obitelji, tada mirovinski faktor iznosi 0,7, odnosno oso­ba ima pravo na 70 posto mirovine preminulog. Za dva člana obitelji faktor iznosi 0,8, za tri 0,9, a za četiri i više članova obitelji 1,0, dakle korisnici u tom slučaju primaju punu mirovinu, objasnio je Petrinović.

     I na kraju o razvedenima. Pravo na obiteljsku mirovi­nu ima i udovica/ac ako je navršila 50 godina i ako joj je sudskim putem utvrđeno uzdržavanje.

Igor Knežević

 

©Kako da odlučim hoću li uzeti obiteljsku mi­

rovinu, odnosno 70 posto ženine ili da zadržim svo­ju starosnu?

Riječ je o čistoj matematici. Ako vi imate primjerice 2.000 kn, a žena je primala 3.000, tada 70 posto njezine mirovine iznosi 2.100 kn. Tada vam se isplati prijeći na obiteljsku mirovinu.

© Primam obiteljsku mirovinu, ali nije mi do­voljna za život. Htjela bih raditi pola radnog vreme­na, ali mi je to zabranjeno. Što mi je činiti?

Ako ste ispunili uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, tada pređite s obiteljske na svoju mirovinu i onda imate pravo raditi na pola radnog vre­mena. Kad prestanete raditi, možete se ponovno vratiti na obiteljsku mirovinu.

© Imam rodbinu u Švicarskoj i kažu mi da umi­rovljenici imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na 50 posto od pokojnog supružnika. Zašto toga nema u Hrvatskoj?

Sindikat umirovljenika Hrvatske se već dugo zalaže za uvođenje novog modela obiteljske mirovine kojim bi se omogućilo da se preživjelom partneru na njego­vu mirovinu dodaje 20-50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o prihodovnim i eventualno i imovin­skim kriterijima.