UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Sve što trebate znati o oporuci

 

     U sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" u suradnji s Gradom Zagrebom, pravni savjetnici Sindikata umirov­ljenika Hrvatske održavaju radionice u pet zagrebačkih podružnica SUH-a, s ciljem da informiraju umirovljenike o nji­hovim pravima, kako bi ih se zaštitilo od prijevara, zlostavlja­nja, iskorištavanja i nasilja.

     Prvo predavanje održano je 5. studenog 2019. godine u prostorijama podružnice Studentski grad, gdje se okupilo oko šezdesetak umirovljenika koji su došli čuti predavanje o pravu nasljeđivanja, odnosno svim mogućnostima i zamkama koje može stvoriti oporuka. O temi je izložio pravni savjetnik SUH-a Davor Šmuljić, a uz njega su odgovore na pitanja okupljenima davali i pravnici Anto Kuprešak i Mladen Petrinović.

Šmuljić je u uvodu kazao kako je pitanje nasljeđivanja ri­ješeno Zakonom o nasljeđivanju, na način da po smrti fizičke osobe umrlu osobu nasljeđuje onaj koji je stekao nasljedno pravo, i to putem oporuke, ili ako ona ne postoji, na temelju Zakona.

     Oporuka je jednostrana, opoziva, u propisanom obliku sastavljena, osobno i slobodno dana izjava volje, kojom neka osoba raspolaže svojom imovinom ili njezinim dijelom za slu­čaj smrti. Oporuka se uvijek može opozvati, ali i poništavati, primjerice ako ste oporuku pisali pod prijetnjom pištoljem, ili ste bili prevareni, objasnio je Šmuljić te naglasio kako oporuka nije valjana ako ju je sastavila osoba mlađa od 16 godina, kao i osoba koja u trenutku sastavljanja oporuke nije bila sposobna za rasuđivanje. Što ako smo napisali oporuku, a nakon tri dana izgubili mogućnost rasuđivanja? U tom slučaju oporuka i dalje vrijedi, jer smo bili prisebni u trenutku njezinog pisanja, obja­snio je naš pravnik.

Tri vrste oporuke

     Okupljeni umirovljenici mogli su čuti i da oporuka može biti privatna, javna te napisana u izvanrednim okolnostima. Šmuljić je istaknuo kako je oporuku bitno čuvati, jer ako se iz­gubi ili podere ona više ne vrijedi. Zbog toga se preporučuje da se oporuka evidentira u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori.

     Što se tiče privatne oporuke, ona može biti vlastoručna ili pisana pred svjedocima. Vlastoručna je ona koju je oporučitelj sam napisao i potpisao. Poželjno je da se u njoj naznači mjesto i datum sastavljanja oporuke, a kod ove vrste oporuke ne treba ovjera javnog bilježnika. Oporuka pisana pred svjedocima pak je oporuka koja se sastavlja tako da je po kazivanju oporučitelja netko drugi napiše, a oporučitelj je u istodobnoj nazočnosti dvojice svjedoka pročita, izjavljujući da je to njegova oporuka te je potpiše. Svjedoci se potpisuju na samoj oporuci nakon oporučitelja uz navođenje njihovog svojstva svjedoka.

     Javnu oporuku može napraviti osoba koja ne zna ili ne može čitati, ili se ne može potpisati. Ova vrsta oporuke najče­šće se sklapa u umirovljeničkim domovima, a nju na oporučiteljev zahtjev u obliku zapisnika mogu u     Hrvatskoj sastaviti sudac, sudski savjetnik ili javni bilježnik. Oporučitelju koji nije u stanju pročitati oporuku ovlaštena osoba će oporuku proči­tati u nazočnosti dva svjedoka.

     Oporuka u izvanrednim okolnostima je usmena izjava opo­ručitelja pred dva punoljetna, poslovno sposobna, istodobno nazočna svjedoka u izvanrednim okolnostima poput nesreće, požara, poplava. Šmuljić je kao primjer naveo situaciju kad je osoba u teškoj zdravstvenoj situaciji i čeka na odgovarajući operativni zahvat. Ova oporuka vrijedi 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti, a svjedoci su dužni bez odgode napisati sadržaj oporučiteljeve izjave i što prije ga predati sudu ili javnom bilježniku na čuvanje. Dani su i primjeri kada ne posto­je izvanredne okolnosti pa oporuka ne vrijedi, primjerice djed na rođendanskom slavlju kaže da ostavlja svu svoju imovinu unuku.

Odricanje od nasljedstva

     Što ako se oporuka izgubi? U tom slučaju postoji moguć­nost rekonstrukcije, objasnio je Šmuljić, no riječ je o vrlo kom­pliciranom postupku dokazivanja sadržaja oporuke na sudu. Imovinu iz oporuke ne može naslijediti osoba koja je prouzro­čila smrt oporučitelja ili ga nije uzdržavala, a imala je zakonsku obvezu. Ipak, pravo nasljeđivanja se prenosi na potomke te osobe. Primjerice sin ubije oca, nema pravo na nasljeđivanje, ali njegova djeca imaju.

     U slučaju da oporuka ne postoji, zakonsko nasljeđivanje odvija se po nasljednim redovima. Prvi nasljedni red čine ostaviteljevi potomci i posvojčad te njihovi potomci te bračni, ali i izvanbračni drug (ako je živio/la najmanje tri godine zajedno s ostaviteljem prije njegove smrti).

     U slučaju da je ostavitelj iza sebe ostavio dug, nasljednici se mogu odreći nasljedstva odgovarajućom izjavom ili izja­vom danom na zapisnik kod suda, no jednom kad je potpišu, ne mogu je više povući. A ako nasljednici prihvate nasljedstvo, a ostavitelj iza sebe ostavi ovrhu, ona se nastavlja protiv svih nasljednika, objasnio je Šmuljić. Dao je i primjer kada primjeri­ce politički zatvorenik traži 100 tisuća kuna za naknadu štete i umre tijekom sudskog spora, tada se sudski postupak prekida i pravo nasljeđivanja ne postoji, jer je riječ o osobnom pravu.

Igor Knežević

© Što ako sam sastavio oporuku i nakon tri dana napravim ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Što je s oporukom?

U tom slučaju oporuka je poništena. Bitan je datum. Ugovor o doživotnom uzdržavanju postaje važeći, a oporuka nevažeća.

© Moj muž je imao ljubavnicu duže vremena, nije imao s njom djece. Povremeno su se sastajali. Imovina nakon njegove smrti je pripala njoj, a ne meni. Kako je to moguće?

U vašem slučaju očito je ljubavnica imala s vašim mužem sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa je imovina pripala njoj. Pitanje ostavine nije rješa­vano sukladno propisima zakona o nasljeđivanju, s obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju obve- zno-pravni ugovor.

© Dugo godina živim u izvanbračnoj zajedni­ci. Partner ima djecu s bivšom ženom. Pripada li mi pravo na nasljedstvo?

S obzirom da živite u izvanbračnoj zajednici najma­nje tri godine s partnerom, Vi ste zakonski nasljednik prvog reda. U tom slučaju nasljeđujete imovinu s nje­govom djecom na jednake dijelove.

 

Igor Knežević

© Što ako sam sastavio oporuku i nakon tri dana napravim ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Što je s oporukom?

U tom slučaju oporuka je poništena. Bitan je datum. Ugovor o doživotnom uzdržavanju postaje važeći, a oporuka nevažeća.

© Moj muž je imao ljubavnicu duže vremena, nije imao s njom djece. Povremeno su se sastajali. Imovina nakon njegove smrti je pripala njoj, a ne meni. Kako je to moguće?

U vašem slučaju očito je ljubavnica imala s vašim mužem sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa je imovina pripala njoj. Pitanje ostavine nije rješa­vano sukladno propisima zakona o nasljeđivanju, s obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju obve- zno-pravni ugovor.

© Dugo godina živim u izvanbračnoj zajedni­ci. Partner ima djecu s bivšom ženom. Pripada li mi pravo na nasljedstvo?

S obzirom da živite u izvanbračnoj zajednici najma­nje tri godine s partnerom, Vi ste zakonski nasljednik prvog reda. U tom slučaju nasljeđujete imovinu s nje­govom djecom na jednake dijelove.