UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Sve što trebate znati o oporuci

 

     U sklopu projekta „Savjetovalište u gostima" u suradnji s Gradom Zagrebom, pravni savjetnici Sindikata umirov­ljenika Hrvatske održavaju radionice u pet zagrebačkih podružnica SUH-a, s ciljem da informiraju umirovljenike o nji­hovim pravima, kako bi ih se zaštitilo od prijevara, zlostavlja­nja, iskorištavanja i nasilja.

     Prvo predavanje održano je 5. studenog 2019. godine u prostorijama podružnice Studentski grad, gdje se okupilo oko šezdesetak umirovljenika koji su došli čuti predavanje o pravu nasljeđivanja, odnosno svim mogućnostima i zamkama koje može stvoriti oporuka. O temi je izložio pravni savjetnik SUH-a Davor Šmuljić, a uz njega su odgovore na pitanja okupljenima davali i pravnici Anto Kuprešak i Mladen Petrinović.

Šmuljić je u uvodu kazao kako je pitanje nasljeđivanja ri­ješeno Zakonom o nasljeđivanju, na način da po smrti fizičke osobe umrlu osobu nasljeđuje onaj koji je stekao nasljedno pravo, i to putem oporuke, ili ako ona ne postoji, na temelju Zakona.

     Oporuka je jednostrana, opoziva, u propisanom obliku sastavljena, osobno i slobodno dana izjava volje, kojom neka osoba raspolaže svojom imovinom ili njezinim dijelom za slu­čaj smrti. Oporuka se uvijek može opozvati, ali i poništavati, primjerice ako ste oporuku pisali pod prijetnjom pištoljem, ili ste bili prevareni, objasnio je Šmuljić te naglasio kako oporuka nije valjana ako ju je sastavila osoba mlađa od 16 godina, kao i osoba koja u trenutku sastavljanja oporuke nije bila sposobna za rasuđivanje. Što ako smo napisali oporuku, a nakon tri dana izgubili mogućnost rasuđivanja? U tom slučaju oporuka i dalje vrijedi, jer smo bili prisebni u trenutku njezinog pisanja, obja­snio je naš pravnik.

Tri vrste oporuke

     Okupljeni umirovljenici mogli su čuti i da oporuka može biti privatna, javna te napisana u izvanrednim okolnostima. Šmuljić je istaknuo kako je oporuku bitno čuvati, jer ako se iz­gubi ili podere ona više ne vrijedi. Zbog toga se preporučuje da se oporuka evidentira u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori.

     Što se tiče privatne oporuke, ona može biti vlastoručna ili pisana pred svjedocima. Vlastoručna je ona koju je oporučitelj sam napisao i potpisao. Poželjno je da se u njoj naznači mjesto i datum sastavljanja oporuke, a kod ove vrste oporuke ne treba ovjera javnog bilježnika. Oporuka pisana pred svjedocima pak je oporuka koja se sastavlja tako da je po kazivanju oporučitelja netko drugi napiše, a oporučitelj je u istodobnoj nazočnosti dvojice svjedoka pročita, izjavljujući da je to njegova oporuka te je potpiše. Svjedoci se potpisuju na samoj oporuci nakon oporučitelja uz navođenje njihovog svojstva svjedoka.

     Javnu oporuku može napraviti osoba koja ne zna ili ne može čitati, ili se ne može potpisati. Ova vrsta oporuke najče­šće se sklapa u umirovljeničkim domovima, a nju na oporučiteljev zahtjev u obliku zapisnika mogu u     Hrvatskoj sastaviti sudac, sudski savjetnik ili javni bilježnik. Oporučitelju koji nije u stanju pročitati oporuku ovlaštena osoba će oporuku proči­tati u nazočnosti dva svjedoka.

     Oporuka u izvanrednim okolnostima je usmena izjava opo­ručitelja pred dva punoljetna, poslovno sposobna, istodobno nazočna svjedoka u izvanrednim okolnostima poput nesreće, požara, poplava. Šmuljić je kao primjer naveo situaciju kad je osoba u teškoj zdravstvenoj situaciji i čeka na odgovarajući operativni zahvat. Ova oporuka vrijedi 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti, a svjedoci su dužni bez odgode napisati sadržaj oporučiteljeve izjave i što prije ga predati sudu ili javnom bilježniku na čuvanje. Dani su i primjeri kada ne posto­je izvanredne okolnosti pa oporuka ne vrijedi, primjerice djed na rođendanskom slavlju kaže da ostavlja svu svoju imovinu unuku.

Odricanje od nasljedstva

     Što ako se oporuka izgubi? U tom slučaju postoji moguć­nost rekonstrukcije, objasnio je Šmuljić, no riječ je o vrlo kom­pliciranom postupku dokazivanja sadržaja oporuke na sudu. Imovinu iz oporuke ne može naslijediti osoba koja je prouzro­čila smrt oporučitelja ili ga nije uzdržavala, a imala je zakonsku obvezu. Ipak, pravo nasljeđivanja se prenosi na potomke te osobe. Primjerice sin ubije oca, nema pravo na nasljeđivanje, ali njegova djeca imaju.

     U slučaju da oporuka ne postoji, zakonsko nasljeđivanje odvija se po nasljednim redovima. Prvi nasljedni red čine ostaviteljevi potomci i posvojčad te njihovi potomci te bračni, ali i izvanbračni drug (ako je živio/la najmanje tri godine zajedno s ostaviteljem prije njegove smrti).

     U slučaju da je ostavitelj iza sebe ostavio dug, nasljednici se mogu odreći nasljedstva odgovarajućom izjavom ili izja­vom danom na zapisnik kod suda, no jednom kad je potpišu, ne mogu je više povući. A ako nasljednici prihvate nasljedstvo, a ostavitelj iza sebe ostavi ovrhu, ona se nastavlja protiv svih nasljednika, objasnio je Šmuljić. Dao je i primjer kada primjeri­ce politički zatvorenik traži 100 tisuća kuna za naknadu štete i umre tijekom sudskog spora, tada se sudski postupak prekida i pravo nasljeđivanja ne postoji, jer je riječ o osobnom pravu.

Igor Knežević

© Što ako sam sastavio oporuku i nakon tri dana napravim ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Što je s oporukom?

U tom slučaju oporuka je poništena. Bitan je datum. Ugovor o doživotnom uzdržavanju postaje važeći, a oporuka nevažeća.

© Moj muž je imao ljubavnicu duže vremena, nije imao s njom djece. Povremeno su se sastajali. Imovina nakon njegove smrti je pripala njoj, a ne meni. Kako je to moguće?

U vašem slučaju očito je ljubavnica imala s vašim mužem sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa je imovina pripala njoj. Pitanje ostavine nije rješa­vano sukladno propisima zakona o nasljeđivanju, s obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju obve- zno-pravni ugovor.

© Dugo godina živim u izvanbračnoj zajedni­ci. Partner ima djecu s bivšom ženom. Pripada li mi pravo na nasljedstvo?

S obzirom da živite u izvanbračnoj zajednici najma­nje tri godine s partnerom, Vi ste zakonski nasljednik prvog reda. U tom slučaju nasljeđujete imovinu s nje­govom djecom na jednake dijelove.

 

Igor Knežević

© Što ako sam sastavio oporuku i nakon tri dana napravim ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Što je s oporukom?

U tom slučaju oporuka je poništena. Bitan je datum. Ugovor o doživotnom uzdržavanju postaje važeći, a oporuka nevažeća.

© Moj muž je imao ljubavnicu duže vremena, nije imao s njom djece. Povremeno su se sastajali. Imovina nakon njegove smrti je pripala njoj, a ne meni. Kako je to moguće?

U vašem slučaju očito je ljubavnica imala s vašim mužem sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pa je imovina pripala njoj. Pitanje ostavine nije rješa­vano sukladno propisima zakona o nasljeđivanju, s obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju obve- zno-pravni ugovor.

© Dugo godina živim u izvanbračnoj zajedni­ci. Partner ima djecu s bivšom ženom. Pripada li mi pravo na nasljedstvo?

S obzirom da živite u izvanbračnoj zajednici najma­nje tri godine s partnerom, Vi ste zakonski nasljednik prvog reda. U tom slučaju nasljeđujete imovinu s nje­govom djecom na jednake dijelove.