UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

UDRI PO STARCU!

Zašto je SUH prijavio Veljaču zbog diskriminacije

     Sindikat umirovljenika Hrvatske 31. listopada 2019. prijavio je glu­micu, scenaristicu i aktivistkinju Jelenu Veljaču Pučkoj pravobraniteljici zbog diskriminacije temeljem dobi u intervjuu u Nedjeljom u dva 20. listopa­da 2019. godine.

     Naime, upitana kako komentira tekst sociologa Slavena Letice o nje­zinoj inicijativi #SPASIME, a koju je ocijenio „prodavanjem glamurozne humanitarne magle", Veljača je izjavila kako je„Slaven Letica čovjek koji ima 72 godine, a jedini motiv takvog teks­ta je da ostane živ na medijskoj sceni, oživljavanje, reakcija; uzeti komadić kolača te medijske priče na bilo koji način".

Jelena Veljača je time na neprim­jeren način, neopravdano i nepravno okarakterizirala izrečeno od strane sociologa Letice isključivo tek temel­jem njegove dobi, a tek sporadično ulazeći u njegove ciljeve koji također predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi, jer mu se imputira da želi „ostati živ",„oživjeti", sve na njezin račun. Riječ je o nevjerojatno okrutnoj diskvalifika­ciji indirektnog sugovornika na temel­ju dobi.

     Diskriminacija na temelju dobi tek je u novije vrijeme uključena u antidis- kriminacijsko pravo. Stereotipi prema starijima duboko su zaživjeli u druš­tvu pa se ona vrlo često tretira manje ozbiljno od diskriminacije po nekim drugim osnovama, što je vjerojatno razlogom što mnogi ugledni i glasni zagovornici ljudskih prava nisu javno reagirali u ovom slučaju.

     Valja napomenuti kako su i aktivisti Sindikata umirovljenika aktivno po­držali dosadašnje prosvjedne akcije u organizaciji Veljače i njezine inicijative, koje su pobudile masovnu senzibiliza- ciju javnosti za patnje i diskriminaciju žrtvi spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepo- znavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu.

Jasna A. Petrović