UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

UDRI PO STARCU!

Zašto je SUH prijavio Veljaču zbog diskriminacije

     Sindikat umirovljenika Hrvatske 31. listopada 2019. prijavio je glu­micu, scenaristicu i aktivistkinju Jelenu Veljaču Pučkoj pravobraniteljici zbog diskriminacije temeljem dobi u intervjuu u Nedjeljom u dva 20. listopa­da 2019. godine.

     Naime, upitana kako komentira tekst sociologa Slavena Letice o nje­zinoj inicijativi #SPASIME, a koju je ocijenio „prodavanjem glamurozne humanitarne magle", Veljača je izjavila kako je„Slaven Letica čovjek koji ima 72 godine, a jedini motiv takvog teks­ta je da ostane živ na medijskoj sceni, oživljavanje, reakcija; uzeti komadić kolača te medijske priče na bilo koji način".

Jelena Veljača je time na neprim­jeren način, neopravdano i nepravno okarakterizirala izrečeno od strane sociologa Letice isključivo tek temel­jem njegove dobi, a tek sporadično ulazeći u njegove ciljeve koji također predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi, jer mu se imputira da želi „ostati živ",„oživjeti", sve na njezin račun. Riječ je o nevjerojatno okrutnoj diskvalifika­ciji indirektnog sugovornika na temel­ju dobi.

     Diskriminacija na temelju dobi tek je u novije vrijeme uključena u antidis- kriminacijsko pravo. Stereotipi prema starijima duboko su zaživjeli u druš­tvu pa se ona vrlo često tretira manje ozbiljno od diskriminacije po nekim drugim osnovama, što je vjerojatno razlogom što mnogi ugledni i glasni zagovornici ljudskih prava nisu javno reagirali u ovom slučaju.

     Valja napomenuti kako su i aktivisti Sindikata umirovljenika aktivno po­držali dosadašnje prosvjedne akcije u organizaciji Veljače i njezine inicijative, koje su pobudile masovnu senzibiliza- ciju javnosti za patnje i diskriminaciju žrtvi spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepo- znavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu.

Jasna A. Petrović