UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROMJENE NA BOLJE

Sve što ste htjeli znati o novoj mirovinskoj reformi

 

     Zadnje dvije godine obilježila su lutanja vladajućih u pronalaženju najboljeg rješenja za popravljanje statusa umirovljenika i održivosti mirovinskog su­stava. No, izmjenama mirovinskih zakona koji su većim dijelom stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine, done­sene su i mjere koje su uzbunile i digle na noge umirov­ljeničku populaciju koja se protivila novim zakonskim rješenjima, ali bilo je i mjera koje su donijele očiti pomak u poboljšanju života umirovljenika.

- Zahvaljujući Inicijativi67jepreviše, kojom je priku­pljeno gotovo 750.000 potpisa, a koju je javno i organi­zacijski podržao i SUH, od 1. siječnja 2020. godine uvjet za stjecanje starosne mirovine bit će 65 godina života i 15 godina radnog staža, umjesto prethodno usvojenih odredbi o radu do 67. godine od 2033.

- Od 1 . siječnja 2020. uvjet za stjecanje prijevre­mene starosne mirovine utvrđuje se na 60 godina ži­vota i 35 godina staža, a ne kako je bilo planirano na 62 godine.

- Uvjeti za stjecanje starosne mirovine od 1. siječnja 2020. za dugogodišnjeg osiguranika su 60 godina života i 41 godina radnog staža, čime se odustalo od planira­nog povećanja na 61 godinu starosti.

- Prijelazno razdoblje u kojem se uvjeti za stjeca­nje starosne i prijevremene mirovine za žene postupno izjednačavaju s onima za muškarce produljuje se do 2029. godine, umjesto do 2027., što znači da će se uvje­ti za žene ponovo povećavati za tri mjeseca godišnje, umjesto za četiri mjeseca.

- Reformom je bilo propisano da od 1. siječnja 2019. godine penalizacija prijevremenih mirovina iznosi 0,3 posto po ranijem mjesecu umirovljenja, no Vlada je prihvatila sindikalne zahtjeve te će od 1. siječnja 2020. godine penalizacija biti smanjena sa 0,3 na 0,2 po­sto, odnosno s najviše 18 posto za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu na najviše 12 posto. Najvažnije je napomenuti da će se svima koji su tijekom 2019. otišli u prijevremenu mirovinu po službenoj dužnosti napravi­ti novi izračun mirovine, s primjenom niže penalizacije. No, na žalost, novi izračun neće vrijediti retroaktivno za 2019. godinu, već tek od 2020. godine.

- Od 1 . siječnja 2019. prilikom odlaska u mirovinu umirovljenik može birati u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 po­sto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasni­je uplate, ili je mogao izabrati mirovinu iz oba stupa, gdje je mogao dobiti jednokratnu isplatu od 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava dozna­čenih Mirovinskom osiguravajućem društvu. Oni koji su se odlučili za prvi stup redom su bile osobe koje su ima­le niska primanja tijekom života te je za njih izbor samo prvog stupa puno povoljnija opcija. Prema dostupnim podacima, do 18. rujna 2019. godine, 54 posto novih umirovljenika izabralo je mirovinu samo iz prvog stupa, a 46 posto iz prvog i drugog, što sve govori o značaju ove zakonske promjene. Riječ je o prijedlogu SUH-a.

- Od 1 . siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu, pa tako to sad mogu i korisnici prijevremene mirovine i dugo­trajni osiguranici. Nažalost, nisu obuhvaćeni i korisnici obiteljske mirovine, koji su u velikom broju žene koje imaju najniže mirovine. Neshvatljivo je što nisu svim umirovljenicima omogućena jednaka prava na rad, jer vojni i policijski umirovljenici mogu izabrati i raditi puno radno vrijeme, a da im se isplati pola mirovine. sUh je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe. Inače, broj onih koji rade u mirovini porastao je sa 5.138 osoba (na dan 31. prosinca 2018.) na 13.829 osoba (21. rujna 2019.).

- Kvalitetna promjena je svakako i to da se svakoj majci ili posvojiteljici koja je otišla u mirovinu iza 1. siječnja 2019. dodaje šest mjeseci staža po djetetu,

čime se mirovina prosječno povećava za 2,04 posto po djetetu. SUH i dalje predlaže da se prizna najmanje dvije godine po djetetu i to redovnog staža.

- Od 1 . srpnja 2019. Vlada je na zahtjev umirovlje­ničkih udruga pristala promijeniti formulu za usklađi­vanje mirovina pa je takozvana švicarska formula (50 posto indeksa rasta cijena i 50 posto indeksa rasta plaća) promijenjena u varijabilnu 70:30 u korist povoljnije i kod drugog usklađivanja u godini. Na taj način uskla­đivanje u srpnju 2019. nije bilo 1,8 posto, već 2,44 posto, što je blago unaprijedilo formulu usklađivanja. SUH tra­ži da se formula poveća već sljedeće godine na 80:20, s tendencijom rasta na 100 posto povoljnijeg indeksa.

- Također od 1. srpnja 2019. godine na snagu je stu­pila i odredba o određivanju najniže mirovine koja se za svaku godinu mirovinskog staža određuje u visini 100 posto aktualne vrijednosti mirovine. Najniže mirovine tako su porasle za 3,13 posto. Najniža mirovina se ra­čuna tako da se aktualna vrijednost mirovine u vrijed­nosti od 67,97 kuna pomnoži s brojem godina radnog staža. I ovdje je riječ o inicijativi SUH-a radi uvećanja mi­rovina najsiromašnijih.

- Svakako treba naglasiti odluku da se od 2020. godine uvede tzv. nacionalna mirovina, odnosno na­cionalna naknada za starije, koju bi primali svi oni koji nisu sakupili potrebnih 15 godina radnog staža ili čak nisu uopće radili. Procjena je da će te mirovine primati između 40 i 60 tisuća osoba. SUH sudjeluje u radu rad­ne skupine i svakako će voditi računa da se nacionalna naknada uvede na vrijeme, ali da ni u kom slučaju ne dovede u pitanje vrijednost rada.

Igor Knežević