UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROMJENE NA BOLJE

Sve što ste htjeli znati o novoj mirovinskoj reformi

 

     Zadnje dvije godine obilježila su lutanja vladajućih u pronalaženju najboljeg rješenja za popravljanje statusa umirovljenika i održivosti mirovinskog su­stava. No, izmjenama mirovinskih zakona koji su većim dijelom stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine, done­sene su i mjere koje su uzbunile i digle na noge umirov­ljeničku populaciju koja se protivila novim zakonskim rješenjima, ali bilo je i mjera koje su donijele očiti pomak u poboljšanju života umirovljenika.

- Zahvaljujući Inicijativi67jepreviše, kojom je priku­pljeno gotovo 750.000 potpisa, a koju je javno i organi­zacijski podržao i SUH, od 1. siječnja 2020. godine uvjet za stjecanje starosne mirovine bit će 65 godina života i 15 godina radnog staža, umjesto prethodno usvojenih odredbi o radu do 67. godine od 2033.

- Od 1 . siječnja 2020. uvjet za stjecanje prijevre­mene starosne mirovine utvrđuje se na 60 godina ži­vota i 35 godina staža, a ne kako je bilo planirano na 62 godine.

- Uvjeti za stjecanje starosne mirovine od 1. siječnja 2020. za dugogodišnjeg osiguranika su 60 godina života i 41 godina radnog staža, čime se odustalo od planira­nog povećanja na 61 godinu starosti.

- Prijelazno razdoblje u kojem se uvjeti za stjeca­nje starosne i prijevremene mirovine za žene postupno izjednačavaju s onima za muškarce produljuje se do 2029. godine, umjesto do 2027., što znači da će se uvje­ti za žene ponovo povećavati za tri mjeseca godišnje, umjesto za četiri mjeseca.

- Reformom je bilo propisano da od 1. siječnja 2019. godine penalizacija prijevremenih mirovina iznosi 0,3 posto po ranijem mjesecu umirovljenja, no Vlada je prihvatila sindikalne zahtjeve te će od 1. siječnja 2020. godine penalizacija biti smanjena sa 0,3 na 0,2 po­sto, odnosno s najviše 18 posto za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu na najviše 12 posto. Najvažnije je napomenuti da će se svima koji su tijekom 2019. otišli u prijevremenu mirovinu po službenoj dužnosti napravi­ti novi izračun mirovine, s primjenom niže penalizacije. No, na žalost, novi izračun neće vrijediti retroaktivno za 2019. godinu, već tek od 2020. godine.

- Od 1 . siječnja 2019. prilikom odlaska u mirovinu umirovljenik može birati u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 po­sto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasni­je uplate, ili je mogao izabrati mirovinu iz oba stupa, gdje je mogao dobiti jednokratnu isplatu od 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava dozna­čenih Mirovinskom osiguravajućem društvu. Oni koji su se odlučili za prvi stup redom su bile osobe koje su ima­le niska primanja tijekom života te je za njih izbor samo prvog stupa puno povoljnija opcija. Prema dostupnim podacima, do 18. rujna 2019. godine, 54 posto novih umirovljenika izabralo je mirovinu samo iz prvog stupa, a 46 posto iz prvog i drugog, što sve govori o značaju ove zakonske promjene. Riječ je o prijedlogu SUH-a.

- Od 1 . siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu, pa tako to sad mogu i korisnici prijevremene mirovine i dugo­trajni osiguranici. Nažalost, nisu obuhvaćeni i korisnici obiteljske mirovine, koji su u velikom broju žene koje imaju najniže mirovine. Neshvatljivo je što nisu svim umirovljenicima omogućena jednaka prava na rad, jer vojni i policijski umirovljenici mogu izabrati i raditi puno radno vrijeme, a da im se isplati pola mirovine. sUh je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe. Inače, broj onih koji rade u mirovini porastao je sa 5.138 osoba (na dan 31. prosinca 2018.) na 13.829 osoba (21. rujna 2019.).

- Kvalitetna promjena je svakako i to da se svakoj majci ili posvojiteljici koja je otišla u mirovinu iza 1. siječnja 2019. dodaje šest mjeseci staža po djetetu,

čime se mirovina prosječno povećava za 2,04 posto po djetetu. SUH i dalje predlaže da se prizna najmanje dvije godine po djetetu i to redovnog staža.

- Od 1 . srpnja 2019. Vlada je na zahtjev umirovlje­ničkih udruga pristala promijeniti formulu za usklađi­vanje mirovina pa je takozvana švicarska formula (50 posto indeksa rasta cijena i 50 posto indeksa rasta plaća) promijenjena u varijabilnu 70:30 u korist povoljnije i kod drugog usklađivanja u godini. Na taj način uskla­đivanje u srpnju 2019. nije bilo 1,8 posto, već 2,44 posto, što je blago unaprijedilo formulu usklađivanja. SUH tra­ži da se formula poveća već sljedeće godine na 80:20, s tendencijom rasta na 100 posto povoljnijeg indeksa.

- Također od 1. srpnja 2019. godine na snagu je stu­pila i odredba o određivanju najniže mirovine koja se za svaku godinu mirovinskog staža određuje u visini 100 posto aktualne vrijednosti mirovine. Najniže mirovine tako su porasle za 3,13 posto. Najniža mirovina se ra­čuna tako da se aktualna vrijednost mirovine u vrijed­nosti od 67,97 kuna pomnoži s brojem godina radnog staža. I ovdje je riječ o inicijativi SUH-a radi uvećanja mi­rovina najsiromašnijih.

- Svakako treba naglasiti odluku da se od 2020. godine uvede tzv. nacionalna mirovina, odnosno na­cionalna naknada za starije, koju bi primali svi oni koji nisu sakupili potrebnih 15 godina radnog staža ili čak nisu uopće radili. Procjena je da će te mirovine primati između 40 i 60 tisuća osoba. SUH sudjeluje u radu rad­ne skupine i svakako će voditi računa da se nacionalna naknada uvede na vrijeme, ali da ni u kom slučaju ne dovede u pitanje vrijednost rada.

Igor Knežević