UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROMJENE NA BOLJE

Sve što ste htjeli znati o novoj mirovinskoj reformi

 

     Zadnje dvije godine obilježila su lutanja vladajućih u pronalaženju najboljeg rješenja za popravljanje statusa umirovljenika i održivosti mirovinskog su­stava. No, izmjenama mirovinskih zakona koji su većim dijelom stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine, done­sene su i mjere koje su uzbunile i digle na noge umirov­ljeničku populaciju koja se protivila novim zakonskim rješenjima, ali bilo je i mjera koje su donijele očiti pomak u poboljšanju života umirovljenika.

- Zahvaljujući Inicijativi67jepreviše, kojom je priku­pljeno gotovo 750.000 potpisa, a koju je javno i organi­zacijski podržao i SUH, od 1. siječnja 2020. godine uvjet za stjecanje starosne mirovine bit će 65 godina života i 15 godina radnog staža, umjesto prethodno usvojenih odredbi o radu do 67. godine od 2033.

- Od 1 . siječnja 2020. uvjet za stjecanje prijevre­mene starosne mirovine utvrđuje se na 60 godina ži­vota i 35 godina staža, a ne kako je bilo planirano na 62 godine.

- Uvjeti za stjecanje starosne mirovine od 1. siječnja 2020. za dugogodišnjeg osiguranika su 60 godina života i 41 godina radnog staža, čime se odustalo od planira­nog povećanja na 61 godinu starosti.

- Prijelazno razdoblje u kojem se uvjeti za stjeca­nje starosne i prijevremene mirovine za žene postupno izjednačavaju s onima za muškarce produljuje se do 2029. godine, umjesto do 2027., što znači da će se uvje­ti za žene ponovo povećavati za tri mjeseca godišnje, umjesto za četiri mjeseca.

- Reformom je bilo propisano da od 1. siječnja 2019. godine penalizacija prijevremenih mirovina iznosi 0,3 posto po ranijem mjesecu umirovljenja, no Vlada je prihvatila sindikalne zahtjeve te će od 1. siječnja 2020. godine penalizacija biti smanjena sa 0,3 na 0,2 po­sto, odnosno s najviše 18 posto za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu na najviše 12 posto. Najvažnije je napomenuti da će se svima koji su tijekom 2019. otišli u prijevremenu mirovinu po službenoj dužnosti napravi­ti novi izračun mirovine, s primjenom niže penalizacije. No, na žalost, novi izračun neće vrijediti retroaktivno za 2019. godinu, već tek od 2020. godine.

- Od 1 . siječnja 2019. prilikom odlaska u mirovinu umirovljenik može birati u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 po­sto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasni­je uplate, ili je mogao izabrati mirovinu iz oba stupa, gdje je mogao dobiti jednokratnu isplatu od 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava dozna­čenih Mirovinskom osiguravajućem društvu. Oni koji su se odlučili za prvi stup redom su bile osobe koje su ima­le niska primanja tijekom života te je za njih izbor samo prvog stupa puno povoljnija opcija. Prema dostupnim podacima, do 18. rujna 2019. godine, 54 posto novih umirovljenika izabralo je mirovinu samo iz prvog stupa, a 46 posto iz prvog i drugog, što sve govori o značaju ove zakonske promjene. Riječ je o prijedlogu SUH-a.

- Od 1 . siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu, pa tako to sad mogu i korisnici prijevremene mirovine i dugo­trajni osiguranici. Nažalost, nisu obuhvaćeni i korisnici obiteljske mirovine, koji su u velikom broju žene koje imaju najniže mirovine. Neshvatljivo je što nisu svim umirovljenicima omogućena jednaka prava na rad, jer vojni i policijski umirovljenici mogu izabrati i raditi puno radno vrijeme, a da im se isplati pola mirovine. sUh je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe. Inače, broj onih koji rade u mirovini porastao je sa 5.138 osoba (na dan 31. prosinca 2018.) na 13.829 osoba (21. rujna 2019.).

- Kvalitetna promjena je svakako i to da se svakoj majci ili posvojiteljici koja je otišla u mirovinu iza 1. siječnja 2019. dodaje šest mjeseci staža po djetetu,

čime se mirovina prosječno povećava za 2,04 posto po djetetu. SUH i dalje predlaže da se prizna najmanje dvije godine po djetetu i to redovnog staža.

- Od 1 . srpnja 2019. Vlada je na zahtjev umirovlje­ničkih udruga pristala promijeniti formulu za usklađi­vanje mirovina pa je takozvana švicarska formula (50 posto indeksa rasta cijena i 50 posto indeksa rasta plaća) promijenjena u varijabilnu 70:30 u korist povoljnije i kod drugog usklađivanja u godini. Na taj način uskla­đivanje u srpnju 2019. nije bilo 1,8 posto, već 2,44 posto, što je blago unaprijedilo formulu usklađivanja. SUH tra­ži da se formula poveća već sljedeće godine na 80:20, s tendencijom rasta na 100 posto povoljnijeg indeksa.

- Također od 1. srpnja 2019. godine na snagu je stu­pila i odredba o određivanju najniže mirovine koja se za svaku godinu mirovinskog staža određuje u visini 100 posto aktualne vrijednosti mirovine. Najniže mirovine tako su porasle za 3,13 posto. Najniža mirovina se ra­čuna tako da se aktualna vrijednost mirovine u vrijed­nosti od 67,97 kuna pomnoži s brojem godina radnog staža. I ovdje je riječ o inicijativi SUH-a radi uvećanja mi­rovina najsiromašnijih.

- Svakako treba naglasiti odluku da se od 2020. godine uvede tzv. nacionalna mirovina, odnosno na­cionalna naknada za starije, koju bi primali svi oni koji nisu sakupili potrebnih 15 godina radnog staža ili čak nisu uopće radili. Procjena je da će te mirovine primati između 40 i 60 tisuća osoba. SUH sudjeluje u radu rad­ne skupine i svakako će voditi računa da se nacionalna naknada uvede na vrijeme, ali da ni u kom slučaju ne dovede u pitanje vrijednost rada.

Igor Knežević