UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA SUH-A I MUH-A VLA

Povećanje prihodovnog cenzusa na 2.000 kuna?

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hr­vatske obraćaju Vam se sa inicijativom da hitno povećate prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan već 15 godina, od 2004. godine, i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajed­ničkog domaćinstva, što je čak 22 posto ispod hrvatske granice siromaštva. Redovitim usklađivanjem mirovina unatrag godine dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak deset tisuća umirovljenika te tu povlasticu sada uživa samo

163.0        umirovljenika, a taj broj će nastaviti padati. Iako su u pro­teklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine 28 posto, cenzus je ostao isti.

     Posljedica takve politike previđanja najsiromašnijih, uzroku­je dvostruku štetu društvu - siromašni umirovljenici kad jednom izgube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne mogu si priuštiti plaćati policu, te tako više ne odlaze liječniku na vrijeme, što uzrokuje njihov veći pobol. Podsjećamo da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siro­maštva (2.485 kn) te da ih 98 posto ima mirovine niže od pro­sječne plaće!

     Nadalje, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je mo­guće izbjeći pravodobnim medicinskim intervencijama. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije popu­lacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovlje­nika Hrvatske drže najuputnijim utvrditi novi cenzus u visini hrvatske linije siromaštva koju jednom godiš­nje utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku, a za ovu godinu iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, kako je riječ o promjeni koja bi mogla predstavljati preveliki teret za proračun, predlažemo da se sa 2020. godinom novi cenzus utvrdi u iznosu od 2.000,00 kuna, što bi u prvoj godini iznosilo rela­tivno niskih 160 milijuna kuna, što bi bilo realistično s obzirom da nepravodobno liječenje sve većeg broja umirovljenika uzrokuje veće štete. Držimo da je naje­fikasnije preventivno ulaganje u zdravlje čovjeka, a ta­kvo je načelo ovdje zaobiđeno.

     Uredbom Vlade RH bi se preporučilo utvrditi i to da se tako utvrđeni cenzus dva puta godišnje uskla­đuje u visini usklađivanja mirovina, te bi se time održala ravnoteža dosegnutog broja siromašnih umi­rovljenika u sustavu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret proračuna, a time i spriječio porast smrt­nosti zbog nepravodobne medicinske intervencije - potpisale su predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.