UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA SUH-A I MUH-A VLA

Povećanje prihodovnog cenzusa na 2.000 kuna?

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hr­vatske obraćaju Vam se sa inicijativom da hitno povećate prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan već 15 godina, od 2004. godine, i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajed­ničkog domaćinstva, što je čak 22 posto ispod hrvatske granice siromaštva. Redovitim usklađivanjem mirovina unatrag godine dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak deset tisuća umirovljenika te tu povlasticu sada uživa samo

163.0        umirovljenika, a taj broj će nastaviti padati. Iako su u pro­teklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine 28 posto, cenzus je ostao isti.

     Posljedica takve politike previđanja najsiromašnijih, uzroku­je dvostruku štetu društvu - siromašni umirovljenici kad jednom izgube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne mogu si priuštiti plaćati policu, te tako više ne odlaze liječniku na vrijeme, što uzrokuje njihov veći pobol. Podsjećamo da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siro­maštva (2.485 kn) te da ih 98 posto ima mirovine niže od pro­sječne plaće!

     Nadalje, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je mo­guće izbjeći pravodobnim medicinskim intervencijama. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije popu­lacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovlje­nika Hrvatske drže najuputnijim utvrditi novi cenzus u visini hrvatske linije siromaštva koju jednom godiš­nje utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku, a za ovu godinu iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, kako je riječ o promjeni koja bi mogla predstavljati preveliki teret za proračun, predlažemo da se sa 2020. godinom novi cenzus utvrdi u iznosu od 2.000,00 kuna, što bi u prvoj godini iznosilo rela­tivno niskih 160 milijuna kuna, što bi bilo realistično s obzirom da nepravodobno liječenje sve većeg broja umirovljenika uzrokuje veće štete. Držimo da je naje­fikasnije preventivno ulaganje u zdravlje čovjeka, a ta­kvo je načelo ovdje zaobiđeno.

     Uredbom Vlade RH bi se preporučilo utvrditi i to da se tako utvrđeni cenzus dva puta godišnje uskla­đuje u visini usklađivanja mirovina, te bi se time održala ravnoteža dosegnutog broja siromašnih umi­rovljenika u sustavu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret proračuna, a time i spriječio porast smrt­nosti zbog nepravodobne medicinske intervencije - potpisale su predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.