UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA SUH-A I MUH-A VLA

Povećanje prihodovnog cenzusa na 2.000 kuna?

 

     Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hr­vatske obraćaju Vam se sa inicijativom da hitno povećate prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime, cenzus nije mijenjan već 15 godina, od 2004. godine, i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajed­ničkog domaćinstva, što je čak 22 posto ispod hrvatske granice siromaštva. Redovitim usklađivanjem mirovina unatrag godine dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak deset tisuća umirovljenika te tu povlasticu sada uživa samo

163.0        umirovljenika, a taj broj će nastaviti padati. Iako su u pro­teklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine 28 posto, cenzus je ostao isti.

     Posljedica takve politike previđanja najsiromašnijih, uzroku­je dvostruku štetu društvu - siromašni umirovljenici kad jednom izgube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ne mogu si priuštiti plaćati policu, te tako više ne odlaze liječniku na vrijeme, što uzrokuje njihov veći pobol. Podsjećamo da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siro­maštva (2.485 kn) te da ih 98 posto ima mirovine niže od pro­sječne plaće!

     Nadalje, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je mo­guće izbjeći pravodobnim medicinskim intervencijama. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije popu­lacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovlje­nika Hrvatske drže najuputnijim utvrditi novi cenzus u visini hrvatske linije siromaštva koju jednom godiš­nje utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku, a za ovu godinu iznosi 2.485 kuna.

     Međutim, kako je riječ o promjeni koja bi mogla predstavljati preveliki teret za proračun, predlažemo da se sa 2020. godinom novi cenzus utvrdi u iznosu od 2.000,00 kuna, što bi u prvoj godini iznosilo rela­tivno niskih 160 milijuna kuna, što bi bilo realistično s obzirom da nepravodobno liječenje sve većeg broja umirovljenika uzrokuje veće štete. Držimo da je naje­fikasnije preventivno ulaganje u zdravlje čovjeka, a ta­kvo je načelo ovdje zaobiđeno.

     Uredbom Vlade RH bi se preporučilo utvrditi i to da se tako utvrđeni cenzus dva puta godišnje uskla­đuje u visini usklađivanja mirovina, te bi se time održala ravnoteža dosegnutog broja siromašnih umi­rovljenika u sustavu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret proračuna, a time i spriječio porast smrt­nosti zbog nepravodobne medicinske intervencije - potpisale su predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.