UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Dobitak kao gubitak

Fućkanjem do dogovora za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje?

 

     Tri četvrtka zaredom, 24. i 31. listopada te 7. studenoga 2019. godine, predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske ispred zgrade Vlade RH održali su prosvjedne akcije s uručivanjem otvorenog pisma Vladi RH zahtijevajući da se promijeni prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.

     Podsjetimo, cenzus se nije mijenjao već 15 godina i samo unatrag godine dana desetak tisuća umirovljenika izgubilo je pravo na besplat­no dopunsko zdravstveno osiguranje uslijed usklađivanja mirovina. Čim prihodi samcu premaše iznos od 1.939 kuna, ili članu domaćinstva 1.516 kuna - gube pravo na besplatno dopunsko.

     Tako povišice koje umirovljenici dobiju usklađivanjem mirovina dvaput godišnje, zapravo postaju gubitak, jer u pravilu budu manje od 70 kuna koliko mjesečno košta dopunsko zdravstveno osiguranje.

Izgubiti pravo na zdravlje znači i smrtnu presudu za umirovljenike, moglo se, između ostalog, čuti na prosvjednim akcijama.

     Umirovljenike je posebno zasmetala i izjava ministra zdravstva Mila­na Kujundžića da su njihovi zahtjevi populizam. Nije riječ o populizmu, već o financijskom interesu zdravstva, jer je Hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječe­ni, odgovorili su umirovljenici ministru na prosvjednoj akciji, pojasnivši dalje kako je upravo zbog toga važna što veća pokrivenost starije po­pulacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.

     Nije ih pokolebala ni činjenica da su ministri nakon prve dvije pro­svjedne akcije ignorirali zahtjeve umirovljenika. Treća prosvjedna akcija, gdje su članovi SUH-a fućkali u zviždaljke i potom uručili treće otvoreno pismo, pokazala se uspješnijom.

     Predsjednice Matice i Sindikata umirovljenika, Višnja Fortuna i Jasna Petrović, su zahvaljujući prosvjedu i pot­pori Kluba BM 365, uspjele obaviti razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem, a inicijativu je podržao i mi­nistar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Prethod­no je Fortuna inicijativu predstavila i saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, ali su je samo 'primili na zna­nje'. Ipak, nakon trećeg prosvjeda, Matica i SUH su se pribli­žili pozitivnom ishodu.

      Vladi je u konačnici predloženo da se cenzus za samca za sada podigne sa 1.939 na 2.000 kuna, ali tako da se dva puta godišnje povećava prigodom usklađivanja mirovina. Za nadati se da će se kasnije prihodovni cenzus povećati na visinu hrvatske granice siromaštva od 2.485 kuna.

Na sva tri prosvjeda, članovi sindikata nosili su brojne transparente koji su odražavali njihove stavove: „Dobiješ 50 kuna, gubiš 70 kuna", „Naše zdravlje nije populizam", „Sve raste samo cenzus ne",„Elita, čekate da umremo!",„Cenzus = linija siromaštva", „Sramota! 15 godina čekanja na novi cen­zus", „Protiv poskupljenja dopunskog osiguranja" itd.