UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROSVJEDNA AKCIJA PRED VLADOM

SUH uručio otvoreno pismo

 

     U četvrtak u 9,30 sati ispred zgrade Vlade RH predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske održali su prosvjedno uručivanje otvorenog pisma Vladi Republike Hrvatske kojim su zatražili da se promijeni prihodovni cenzus zbog kojega, prilikom simboličnog usklađivanja mirovina, mnogi ostaju bez dopunskog zdravstvenog osiguranja. Naime, prihodovni cenzus se nije mijenjao još od 2004. godine i samo u posljednjih godinu dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo je čak 10 tisuća umirovljenika.

     „Predugo nas varaju i obećavaju povećanje cenzusa, a 15 godina je doista granica strpljenja koju nećemo dopustiti da se prijeđe. Ove godine mora biti postignut dogovor oko novog prihodovnog cenzusa jer čekati da novih 10.000 umirovljenika izgubi pravo na zdravlje znači smrtnu presudu za umirovljenike”, poručila je Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) ispred zgrade Vlade na Markovu trgu.

     U tih 15 godina SUH intenzivno pregovara zadnje četiri godine, no do sada su dobili samo prazna obećanja ministara.

     “Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da je riječ o populizmu. Došli smo objasniti da to nije populizam, već financijski interes zdravstva, jer je Hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti – samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječeni. Oni koji si ne mogu platiti dopunsko zdravstveno osiguranje, a takvih je sve više među starijima, umirat će na nogama”, izjavila je predsjednica SUH-a dodavši i kako se najsiromašniji kažnjavaju.

     „Ovdje smo da bismo uručili pismo Vladi. Pokušali smo kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike, pokušali smo i s Maticom umirovljenika utjecati na cenzus. Penzije su mizerne. Oko 98 posto mirovina je ispod prosječne hrvatske plaće, a njih 55 posto je ispod linije siromaštva od 2.485 kuna. To znači da smo na pravom mjestu. Sada je cenzus 1.939 kn za samca. Tražimo da cenzus bude 2.485 kn i da se svake godine usklađuje“, naglasila je Petrović.

     Članovi sindikata nosili su brojne transparente koji su izražavali njihove stavove: „Dobiješ 50 kuna, gubiš 70 kuna“, „Naše zdravlje nije populizam“, „Sve raste samo cenzus ne“, „Elita, čekate da umremo!“, „Cenzus = linija siromaštva“, „Sramota! 15 godina čekanja na novi cenzus“, „Protiv poskupljenja dopunskog osiguranja“ itd.

     Na upit novinara jesu li u Sindikatu zadovoljni prosvjednim uručivanjem pisma, predsjednica SUH-a Jasna Petrović je odgovorila:

     „Super, što se nas tiče. Lovili smo razne ministre, no oni najvažniji za ovaj problem nisu se pojavili ispred Vlade. Premijer Andrej Plenković ili nije došao ili je ušao na sporedni ulaz. Nisu se pojavili niti ministri zdravstva i financija – Milan Kujundžić i Zdravko Marić. Također, nije bilo niti ministra rada Josipa Aladrovića, no uručili smo naš dopis kabinetu premijera Plenkovića“.

      Ne odluče li vladajući prihvatiti zahtjeve SUH-a, umirovljenici neće odustati te će ispred zgrade Vlade i sljedećeg četvrtka tamo stajati s transparentima i svojim zahtjevima.

 

OTVORENO PISMO HRVATSKOJ VLADI:

POVEĆAJTE CENZUS ZA DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE!

 

Poštovani gospodine Plenkoviću, poštovana Vlado RH,

 

          Danas stojimo pod vašim prozorima, jer ste nas prevarili. Već 15 godina, od 2004. godine, nije promijenjen prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, koji i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajedničkog domaćinstva. To je čak 22 posto ispod linije siromaštva, što dovoljno kazuje o vašoj socijalnoj osjetljivosti za najsiromašnije!

          Busate se u prsa kako ste za trajanja mandata do sada podigli mirovine za 11 posto, što proizlazi iz zakonskih odredbi, a ne vaše dobre volje da povećavate mirovine. Ali, gospodo iz Vlade, ignorirate činjenicu da kod svakog usklađivanja mirovina najsiromašniji starci i starice strijepe hoće li im zbog povećanja mirovine od 50 kuna na grbaču leći danak plaćanja dopunskog zdravstvenog od 70 kuna. Nije vas briga što je samo unazad godinu dana čak deset tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Tu povlasticu sada uživa samo 163.000 umirovljenika, a broj će i dalje padati. Umirat će se na nogama!

          Ignorirate da su u proteklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine za 28 posto. Jeste li toliko podigli i cenzus za dopunsko? Niste.

          Vaš ministar zdravstva zahtjev za povećanje cenzusa za pravo na zdravlje najsiromašnijih javno naziva populizmom. Sramota. Osim toga, i on i njegov tim, uključujući i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nikako da usklade svoje priče. Već dvije godine preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH, kao i u direktnim pregovorima s Ministarstvom zdravstva, umirovljeničke udruge dobivaju 'čvrsta' obećanja kako će najkasnije do kraja ove godine biti povećan prihodovni cenzus. U rujnu prošle godine tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Pavić je i sam najavio povećanje cenzusa, u veljači ove godine dobili smo obećanje državnog tajnika Ministarstva zdravstva Tomislava Dulibića kako će se to brzo riješiti.

     Sindikat umirovljenika je 12. lipnja o.g. uputio otvoreno pismo ministrima zdravstva i financija, Kujundžiću i Mariću, u kojem je upozorio kako će danak birokratskom odgađanju povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje platiti najsiromašniji i najugroženiji – gubitkom prava na zdravlje. Nismo dobili čak ni pristojan odgovor o primitku.

     U razgovorima s novim ministrom rada Aladrovićem u rujnu ove godine umirovljeničke udruge su ponovile kako im je povećanje cenzusa prioritet te zatražile da se na 14. sjednicu Nacionalnog vijeća, održanu 1. listopada o.g., pozovu kompetentne osobe iz ministarstava zdravstva i financija. I opet ste nas prevarili, jer ste nam posredstvom stručnjaka nižeg ranga dali odgovor kako nema sredstava za povećanje prihodovnog cenzusa za samca niti na 2.000 kuna, jer bi to zahtijevalo pronalaženje 160 milijuna kuna?! Je li to konačna politička odluka Vlade RH o ovom osjetljivom pitanju?

     I tako 15 godina zavlačite siromašne, hladno, proračunato i bezobzirno. Je li vam jasno kako će sve manje umirovljenika imati mogućnost plaćati dopunsko od 70 kuna, a vaš bi ga ministar htio i povećati?! Je li vam jasno da prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. Cinično i hladno vaši nadležni ministri ignoriraju i takvu činjenicu.

     Sindikat i Matica umirovljenika su početkom listopada dali rok od desetak dana da se ministri rada i mirovinskog sustava, zdravstva i financija dogovore oko povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, te im to priopće na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća koja se već trebala održati. Ali nije održana. I tu ste nas prevarili.

     Socijalna osjetljivost političke elite je ravna nuli. Njih nije briga, ne vide, ne čuju, ne osjećaju. Nije ih briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Ne vide da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.485 kn), da ih 98 posto ima mirovine niže od prosječne plaće!

     SUH i MUH predlažu da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski prema liniji siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. To bi značilo da pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju svi samci s manje od 2.485 kuna, a uskoro ćemo znati je li postignut minimalni konsenzus. Ili ćemo morati svaki četvrtak pod vaše prozore.

                                                                                    

S poštovanjem – ZAJEDNO SMO JAČI !

                                                                                        Predsjednica SUH-a

                                                                                          Jasna A. Petrović