UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

16. GERONTOLOŠKI TULUM

Ovako se živi starost

     U povodu obilježavanja Međunarodnog dana starijih oso­ba Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji sa Zakladom Zajednički put te uz podršku i sudjelovanje Ministarstva za demografiju, obitelj, mla­de i socijalnu politiku, organizirao je 1. listopada 2019. na Strossmayerovom trgu u Zagrebu šesnaesti po redu Gerontološki tulum.

     Otvorenju ove manifestacije prisustvovali su brojni gosti, uzvanici i izvođači iz umirovljeničkih udruga i domova za starije osobe Grada Zagreba.

     U bogatom kulturno-zabavnom, preventivno-zdravstvenom i prezentacijskom programu koji se istovremeno odvijao na pozor­nici i na štandovima, sudionici su pokazali što sve rade i što su sve naučili na različitim aktivnostima koje polaze, počevši od plesnih i rekreativnih radionica do kulturno-umjetničkih društava te su prezentirali svoje ručne radove te ostale programske aktivnosti.

     Na pozornici su plesni program otvorile Maksimirske mažoretkinje koje su pobrale veliki pljesak, a potom su nastupile brojne rekreativne i plesne grupe domova za starije osobe i gerontoloških centara Grada Zagreba, kulturno-umjetnička društva, Povje­reništva Sindikata umirovljenika Hrvatske Zagreb te mnogi drugi.

     SUH-ovce su predstavljale podružnice Peščenica i Studentski grad. Dok su umjetnice iz Peščenice na štandu prezentirale svoje ručne radove, na pozornici su zabljesnule članice rekreativne gru­pe linijskog plesa podružnice Studentski grad.

     Ovogodišnji Gerontološki tulum bio je dijelom trodnevnog stručnog skupa, interdisciplinarne konferencije »Živjeti starost - izazov za pojedinca, obitelj i društvo«, na kojoj su domaći i inoze­mni stručnjaci prezentirali svoje radove o društvenom i osobnom planiranju starenja.

Vesna Bečić