UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

SPI I SUH: KONFERENCIJA PROTIV SIROMAŠTVA

 

     Talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI - CGIL regije Marche, te Povjereništvo Sindikata umi­rovljenika Hrvatske Splitskodalmatinske i Zadarske županije nastavili su sa intenzivnim aktivnostima na spajanju dvije obale Jadranskog mora. U Splitu je 26. rujna 2019. odr­žana Konferencija zbratimljenih po­družnica iz Splita i Ancone, Trogira i Porto Sant'Elpido, te Zadra i Ferma, dok su kao promatrači sudjelovale podružnice SUH-a iz Omiša, Vrgorca i Žrnovnice, kao i predstavnici Du­brovnika i Konavla, koji će se uskoro zbratimiti s talijanskim podružnica­ma iz regije Puglie.

     Na dnevnom redu Konferencije „Sindikat protiv siromaštva", razma­tralo se o ulozi sindikata umirov­ljenika u obrani mirovina i protiv privatizacije zdravstva. Nakon što je potpredsjednica SUH-a za regiju Jug otvorila konferenciju, hrvatskim i talijanskim aktivistima se obratio zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, naglasivši kako županija pozdravlja sindikalno povezivanje s regijom Marche s ci­ljem ostvarenja kvalitetnog i dosto­janstvenog života za umirovljenike i starije osobe.

Bratimljenje putuje ka jugu

     Kako već više od dvadeset godi­na funkcionira zbratimljenost svih istarskih županija i „lega" iz regija Friuli-Venezia-Giulia i Regije Veneto, izaslanica Đina Šverko je predočila njihovo iskustvo te oblike zajednič­kog djelovanja i suradnje, pokušavši time dati poticaj na inovativne pri­stupe novozbratimljenih sindikal­nih partnera iz južnije regije.

     Elio Cerri, generalni tajnik SPI-ja regije Marke je išao korak dalje i po- entirao zajedničkim ciljem izgrad­nje drukčije Europe, koja bi bila više demokratska i socijalna. Posebno je naglasio kako javne mirovine nisu poklon ili privilegija, već zarađeni novac nakon više desetljeća rada. Meri Ličina, predsjednica Županij­skog povjereništva Splitsko-dalmatinske županije je upozorila na ne­gativne posljedice sve više prisutne privatizacije zdravstva, na socijalne razlike u zdravstvenim pravima, sve manju pokrivenost ruralnih područ­ja adekvatnom skrbi.

Kako pobijediti siromaštvo

     Ivan Bakica Đildo, SUH-ov trogir­ski predsjednik je sudjelovao una­toč teškom zdravstvenom stanju te je njegove riječi pročitala kolegica. Angelino Torcolacci, tajnik SPI Pe- saro je dao detaljni prikaz organiza­cijske sheme cijelog SPI-CGIL Italije kao najvećeg sindikata od čak tri milijuna članova, dok je generalni tajnik SPI      Ancone Uliano Mancini vrlo detaljno i kritički opisao stanje mirovinskog sustava te položaja umirovljenika u Italiji, a osobito s osvrtom na najugroženije i siromaš­ne starije osobe. Posebno je izlistao niz prijedloga mjera za borbu pro­tiv siromaštva, među kojima je na prvome mjestu pravo na kvalitetno radno mjesto i plaću, jačanje javnih službi, uvođenje socijalnih potpora onima koji se ne mogu sami uzdrža­vati itd.

Politička elita gluha i slijepa

     Fridrih Moretti je pak vrlo slikovito opisao razmjere siromaštva u Hrvat­skoj te naglasio kako mirovinski sustav bi trebao biti oblikovan po ljudskom licu. Podsjetio je na brojne inicijative i aktivnosti SUH-a posljednjih godina koje se sudaraju s bešćutnošću vladajuće elite, od kojih nas ni premijer niti predsjednica nisu primili na razgovor niti nakon peticija i prosvjeda. Skup su pozdravili i generalni tajnik SPI Fermo Paolo Fliaci, te predsjednik SUH-a Za­dar Nikola Škarica.

     Završnim riječima koje su uputili na­cionalni tajnik SPI Domenico Pantaleo i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, pozdravljena je zbratimljena suradnja, jer su internacionalizam i solidarnost u biti svakog sindikalnog pokreta. No, oboje su upozorili kako je u cijeloj Europi na djelu svojevrsni napad na stariju populaciju i mirovine, pokušaj privatizacije mirovinskog i zdravstve­nog sustava. Pred nama je borba protiv siromaštva, za ravnopravno pravo na zdravlje, a u pronalaženju novih rješe­nja najvažnije je pokušati djelovati za­jednički i na razini Europe, u cilju čega svi pozdravljaju skorašnju deklaraciju EK o starijima i umirovljenicima. Naj­zadovoljniji su ishodom konferencije bili organizatori Danilo Toccane i Ezio Medeot iz talijanskog sindikata, koji će uskoro dalje na jug, kako bi organizirali bratimljenje SUH-ovih podružnica Du­brovnik i Konavle sa SPI-jevim „legama" iz Barija i Brindisija.