UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Split uveo „zlatnu karticu" za umirovljenike

 

     Grad Split postavio je neke nove standarde u Hrvatskoj u odnosu spram umirovljenicima. Naime, krajem prošle godine je najavljen, a od početka kolovoza 2019. godine je i za­živio projekt „Moj zlatni Split", kojim su gradske vlasti odlučile pomoći najugro­ženijim umirovljenicima tog grada. Tako svi umirovljenici koji primaju mirovine do dvije tisuće kuna te nemaju više od jedne nekretnine, a predali su zahtjev, ostvarili su pravo na takozvanu zlatnu karticu na koju im grad svakog mjeseca uplaćuje iznose od 100 do 300 kuna, ovisno o vi­sini mirovine. Iznos s kartice umirovljenici mogu namjenski trošiti za kupovinu po­trepština u trgovačkom lancu Tommy.

     Osim toga, posjedovanje kartice omo­gućava popuste za niz kulturnih i sportskih programa. Većina sadržaja je besplatna, a muški dio populacije je najviše obradovala činjenica da mogu ići na utakmice Hajduka plaćajući simbolični iznos od samo 10 kuna za ulaznicu. Za „penziće" je osiguran sektor T na istočnoj tribini poljudskog stadiona.

Ulaznica za gledanje košarkaškog kluba Split je pak besplatna. Također, ulaznica za predstave Hrvatskog narod­nog kazališta iznosi prihvatljivih 20 kuna,

dok su ulaznice za splitske muzeje sve redom besplatne.

     Za sada je pravo na „zlatnu karticu" ostvarilo 2.222 korisnika i njima su one već podijeljene s uplaćenim iznosima. U obradi je trenutno još 400 zahtjeva, a kako je projekt i dalje na snazi, umirovljenici se mogu i dalje prijavljivati. Prema procjena­ma gradske vlasti, pravo na karticu ima oko devet tisuća umirovljenika, stoga i da­lje pozivaju sve umirovljenike koji ispunja­vaju uvjete da se prijave.

     Zahtjevi za dobijanje zlatne kartice se mogu predati u gradski kotar ili mjesni odbor, poslati poštom ili predati osob­no u pisarnicu Grada Splita, Obala kneza Branimira 17. Treba istaknuti kako je Grad i ranije isplaćivao novčane potpore umi­rovljenicima s niskim mirovinama, no one su sada povišene za 50 kn po kategoriji. Svi umirovljenici kojima Grad Split već isplaćuje naknadu također moraju doni­jeti zahtjev za novu potporu zbog pro­mjena koje su stupile na snagu.

     Kartica Moj zlatni Split namijenjena umirovljenicima sadrži određen mjesečni novčani iznos i to za umirovljenike s uku­pnim prihodima do 900 kuna u iznosu od 300 kuna; za one s ukupnim prihodima od

900,01 kuna do 1.200,00 kuna - 250 kuna, za one s prihodima od 1.200,01 kuna do 1.500,00 kuna - 200 kuna, te za penziće s ukupnim prihodima od 1500,01 kuna do 2.000,00 kuna - 100 kuna.

     Svi uvjeti za dobivanje kartice i nisu previše komplicirani: umirovljenici stariji od 60 godina trebaju imati prebivalište na području Grada Splita neprekinuto najmanje tri godine do dana podnošenja zahtjeva, osim stana ili kuće koju koriste za stanovanje u vlasništvu ili suvlasništvu ne smiju imati drugi stan ili kuću, poslovni prostor, apartman ili kuću za odmor. Valja naglasiti kako se u mjesečni iznos mirovi­ne uračunava i zaštitni dodatak za tekući mjesec, što se nekima i ne sviđa.

     Potporu ne mogu ostvariti umirov­ljenici koji su ostvarili pravo na uslugu stalnog smještaja u dom za starije osobe na temelju rješenja centra socijalne skrbi i umirovljenici koji imaju rješenje uprav­nog tijela o pravu na naknadu korisnici­ma osobne invalidnine.

     Hoće li to biti samo tehničko pojed­nostavljenje ili i stvarni povratak soci­jalnog dodatka na mirovinu od strane gradske vlasti, tek će se vidjeti. No, i to je pomak na bolje.   I. K.