UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
Split uveo „zlatnu karticu" za umirovljenike
Grad Split postavio je neke nove standarde u Hrvatskoj u odnosu spram umirovljenicima. Naime, krajem prošle godine je najavljen, a od početka kolovoza 2019. godine je i zaživio projekt „Moj zlatni Split", kojim su gradske vlasti odlučile pomoći najugroženijim umirovljenicima tog grada. Tako svi umirovljenici koji primaju mirovine do dvije tisuće kuna te nemaju više od jedne nekretnine, a predali su zahtjev, ostvarili su pravo na takozvanu zlatnu karticu na koju im grad svakog mjeseca uplaćuje iznose od 100 do 300 kuna, ovisno o visini mirovine. Iznos s kartice umirovljenici mogu namjenski trošiti za kupovinu potrepština u trgovačkom lancu Tommy.
Osim toga, posjedovanje kartice omogućava popuste za niz kulturnih i sportskih programa. Većina sadržaja je besplatna, a muški dio populacije je najviše obradovala činjenica da mogu ići na utakmice Hajduka plaćajući simbolični iznos od samo 10 kuna za ulaznicu. Za „penziće" je osiguran sektor T na istočnoj tribini poljudskog stadiona.
Ulaznica za gledanje košarkaškog kluba Split je pak besplatna. Također, ulaznica za predstave Hrvatskog narodnog kazališta iznosi prihvatljivih 20 kuna,
dok su ulaznice za splitske muzeje sve redom besplatne.
Za sada je pravo na „zlatnu karticu" ostvarilo 2.222 korisnika i njima su one već podijeljene s uplaćenim iznosima. U obradi je trenutno još 400 zahtjeva, a kako je projekt i dalje na snazi, umirovljenici se mogu i dalje prijavljivati. Prema procjenama gradske vlasti, pravo na karticu ima oko devet tisuća umirovljenika, stoga i dalje pozivaju sve umirovljenike koji ispunjavaju uvjete da se prijave.
Zahtjevi za dobijanje zlatne kartice se mogu predati u gradski kotar ili mjesni odbor, poslati poštom ili predati osobno u pisarnicu Grada Splita, Obala kneza Branimira 17. Treba istaknuti kako je Grad i ranije isplaćivao novčane potpore umirovljenicima s niskim mirovinama, no one su sada povišene za 50 kn po kategoriji. Svi umirovljenici kojima Grad Split već isplaćuje naknadu također moraju donijeti zahtjev za novu potporu zbog promjena koje su stupile na snagu.
Kartica Moj zlatni Split namijenjena umirovljenicima sadrži određen mjesečni novčani iznos i to za umirovljenike s ukupnim prihodima do 900 kuna u iznosu od 300 kuna; za one s ukupnim prihodima od
900,01 kuna do 1.200,00 kuna - 250 kuna, za one s prihodima od 1.200,01 kuna do 1.500,00 kuna - 200 kuna, te za penziće s ukupnim prihodima od 1500,01 kuna do 2.000,00 kuna - 100 kuna.
Svi uvjeti za dobivanje kartice i nisu previše komplicirani: umirovljenici stariji od 60 godina trebaju imati prebivalište na području Grada Splita neprekinuto najmanje tri godine do dana podnošenja zahtjeva, osim stana ili kuće koju koriste za stanovanje u vlasništvu ili suvlasništvu ne smiju imati drugi stan ili kuću, poslovni prostor, apartman ili kuću za odmor. Valja naglasiti kako se u mjesečni iznos mirovine uračunava i zaštitni dodatak za tekući mjesec, što se nekima i ne sviđa.
Potporu ne mogu ostvariti umirovljenici koji su ostvarili pravo na uslugu stalnog smještaja u dom za starije osobe na temelju rješenja centra socijalne skrbi i umirovljenici koji imaju rješenje upravnog tijela o pravu na naknadu korisnicima osobne invalidnine.
Hoće li to biti samo tehničko pojednostavljenje ili i stvarni povratak socijalnog dodatka na mirovinu od strane gradske vlasti, tek će se vidjeti. No, i to je pomak na bolje. I. K.