UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPASITE" SVOJ BRAK

     S hrkanjem nema šale

     Hrkanje nije rijetka pojava. Prema nekim ispitivanjima, svaki osmi građanin pati od tog neugodnog poremećaja u disanju za vrijeme spa­vanja. Često smo skloni da se našalimo i nasmijemo na račun hrkanja. Donekle to i jest šaljivo i zabavno, ali sve dotle dok vi niste taj koji hrče ili koji mora spa­vati u istoj sobi sa hrkačem.

     Bolje rečeno - dok vi niste taj koji če­zne za nesmetanim snom u tihoj noći. Takvima zaista nije do smijeha. To hrka­nje, tj. hroptavo bučno"turpijanje i pilje­nje'; kojemu kao da nema kraja, onemo­gućuje spavanje i spokojstvo bračnog partnera ili bilo koje druge osobe u sobi. Takvi zvukovi često dopiru i do susjeda. Sve vojničke spavaonice podrhtavaju od disharmoničnih zvukova brojnih hr­kača.

     Poznati su i slučajevi rastave braka zbog hrkanja. Medu hrkačima je više muškaraca nego žena. Uglavnom to su ljudi srednje ili starije dobi. Istina je, me­dicinski stručnjaci ne posvećuju neku osobitu pažnju hrkanju, hrkanje je vrlo rijetko predmet znanstvenih istraživa­nja.

Kad nepce vibrira

     Hrkanje nastaje kad su meko nepce i resica (uvula) u stražnjem dijelu usta opušteni i počinju vibrirati za vrijeme prolaza zraka, bilo pri udisaju ili izdisa­ju. Primijećeno je da su hrkanju skloni, osim ostalih, ljudi koji imaju povećane tonzile, teškoće s adenoidnim vegeta­cijama, emotivne napetosti, neodgo­varajuće zubne proteze, upalu sinusa, deformiran nos, alergijske smetnje itd. Hrkanje je nekada u vezi s potencijalno opasnim Picwickovim sindromima.

     U svijetu je patentirano i stavljeno na tržište mnogo naprava za sprečava­nje hrkanja, međutim pokazale su se i neefikasne i opasne. Iako za mnoge ljude hrkanje nije ozbiljan problem, ono ipak može biti simptom ozbiljnog oboljenja. Liječnik se rijetko potrudi da utvrdi pravi uzrok toj pojavi.

Neslano prije spavanja

     Ako vam je hrkanje problem, može­te poduzeti neke mjere. Privikavajte se spavati na boku i zatvorenim ustima. Posavjetujte se s liječnikom ako imate

kronične teškoće s alergijom, sinusiti- som, ili prehladom, koje uzrokuje odebljanje nosne sluznice.

     Reducirajte prekomjernu tjelesnu težinu, jer i ona čini da nosna sluznica odeblja i tako se otežava prolaz zraka kroz nos. Osim toga, debeli ljudi radije leže na leđima i često dišu na usta. Čak ako ste i mršavi, izbjegavajte jako zaso­ljenu hranu navečer, prije spavanja.

     Nemojte obavljati jake fizičke vježbe neposredno prije odlaska u krevet. Oba­vite pregled kod liječnika i nastojte da se vaš problem shvati ozbiljno. U težim slučajevima dolazi u obzir i operativni zahvat, pomoću kojeg se stanjuje slu­znica u ždrijelu.

     Ako patite zbog nečijeg hrkanja, pokušajte stvar riješiti čepićima za uši. Nekima pomaže da odu spavati prije hrkača. Kao posljednji izlaz ostaje vam odvojena soba, a to je pak manje trau­matično nego odvojiti život!

dr. Ivo Belan