UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPASITE" SVOJ BRAK

     S hrkanjem nema šale

     Hrkanje nije rijetka pojava. Prema nekim ispitivanjima, svaki osmi građanin pati od tog neugodnog poremećaja u disanju za vrijeme spa­vanja. Često smo skloni da se našalimo i nasmijemo na račun hrkanja. Donekle to i jest šaljivo i zabavno, ali sve dotle dok vi niste taj koji hrče ili koji mora spa­vati u istoj sobi sa hrkačem.

     Bolje rečeno - dok vi niste taj koji če­zne za nesmetanim snom u tihoj noći. Takvima zaista nije do smijeha. To hrka­nje, tj. hroptavo bučno"turpijanje i pilje­nje'; kojemu kao da nema kraja, onemo­gućuje spavanje i spokojstvo bračnog partnera ili bilo koje druge osobe u sobi. Takvi zvukovi često dopiru i do susjeda. Sve vojničke spavaonice podrhtavaju od disharmoničnih zvukova brojnih hr­kača.

     Poznati su i slučajevi rastave braka zbog hrkanja. Medu hrkačima je više muškaraca nego žena. Uglavnom to su ljudi srednje ili starije dobi. Istina je, me­dicinski stručnjaci ne posvećuju neku osobitu pažnju hrkanju, hrkanje je vrlo rijetko predmet znanstvenih istraživa­nja.

Kad nepce vibrira

     Hrkanje nastaje kad su meko nepce i resica (uvula) u stražnjem dijelu usta opušteni i počinju vibrirati za vrijeme prolaza zraka, bilo pri udisaju ili izdisa­ju. Primijećeno je da su hrkanju skloni, osim ostalih, ljudi koji imaju povećane tonzile, teškoće s adenoidnim vegeta­cijama, emotivne napetosti, neodgo­varajuće zubne proteze, upalu sinusa, deformiran nos, alergijske smetnje itd. Hrkanje je nekada u vezi s potencijalno opasnim Picwickovim sindromima.

     U svijetu je patentirano i stavljeno na tržište mnogo naprava za sprečava­nje hrkanja, međutim pokazale su se i neefikasne i opasne. Iako za mnoge ljude hrkanje nije ozbiljan problem, ono ipak može biti simptom ozbiljnog oboljenja. Liječnik se rijetko potrudi da utvrdi pravi uzrok toj pojavi.

Neslano prije spavanja

     Ako vam je hrkanje problem, može­te poduzeti neke mjere. Privikavajte se spavati na boku i zatvorenim ustima. Posavjetujte se s liječnikom ako imate

kronične teškoće s alergijom, sinusiti- som, ili prehladom, koje uzrokuje odebljanje nosne sluznice.

     Reducirajte prekomjernu tjelesnu težinu, jer i ona čini da nosna sluznica odeblja i tako se otežava prolaz zraka kroz nos. Osim toga, debeli ljudi radije leže na leđima i često dišu na usta. Čak ako ste i mršavi, izbjegavajte jako zaso­ljenu hranu navečer, prije spavanja.

     Nemojte obavljati jake fizičke vježbe neposredno prije odlaska u krevet. Oba­vite pregled kod liječnika i nastojte da se vaš problem shvati ozbiljno. U težim slučajevima dolazi u obzir i operativni zahvat, pomoću kojeg se stanjuje slu­znica u ždrijelu.

     Ako patite zbog nečijeg hrkanja, pokušajte stvar riješiti čepićima za uši. Nekima pomaže da odu spavati prije hrkača. Kao posljednji izlaz ostaje vam odvojena soba, a to je pak manje trau­matično nego odvojiti život!

dr. Ivo Belan