UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PROBLEMI PLAĆANJA REŽIJA

Korisni savjeti oko zastare

     Svakog mjeseca dobivamo račune za struju, vodu, grijanje, plin, odvoz smeća, TV pretplatu i slično, dakle račune za javne, komunalne usluge koje popularno nazivamo „režije".

Kad treba platiti račun za režije?

     Na svakom računu treba pisati da­tum dospijeća računa i do toga datuma račun treba platiti, jer davatelj usluga nakon toga ima pravo obračunati za­konske i zatezne kamate, što također na računu piše i o tome treba voditi računa. Ako je neki račun plaćen kasnije od dana dospijeća, na sljedećem računu će biti iskazan i iznos kamata, koji, ako je obra­čunat, treba platiti (obično je u donjem uglu ispod računa ili na poleđini računa.)

Kad nastupa zastara za naplatu računa?

     Protekom godine dana od dana dos­pijeća računa nastupa zastara za naplatu istoga. To u praksi znači da, ako je račun npr. za grijanje imao datum dospijeća 15.08. 2018., a potrošač je 16.08.2019. dobio opomenu da ga nije platio i poziv da ga u određenom roku plati, inače će biti tužen i ovršen, potrošač treba uputi­ti prigovor onome tko mu je opomenu poslao i pozvati se na zastaru od godine dana, sukladno Zakonu o zaštiti potro­šača.

     Prigovor se mora uputiti bez obzira je li račun plaćen ili ne, jer ako potrošač na opomenu ne prigovori račun mu može biti naplaćen iako je nastupila zastara.

Prigovor se uvijek piše onome tko je opomenu poslao, što znači ako nam je javni bilježnik poslao opomenu pred ovrhu npr. za struju, prigovor pišemo javnom bilježniku, a ne HEP-u.

 

     Prigovor treba napisati u roku od osam dana od pri­manja opomene i dostaviti preporu­čeno s povratni­com. Javni bilježnik će takav predmet na koji je upućen prigovor zastare uputiti sudu i po­trošač se na sudu ponovno mora po­zivati na prigovor zastare, jer sud o tome ne vodi računa po službenoj dužnosti.

Kad počinje zastara

     Zastara od godinu dana odnosi se na račune za vodu, plin, struju, grijanje, TV i radio pretplatu, internetsku pretpla­tu, poštanske usluge. Zastara od tri go­dine se odnosi na komunalnu naknadu i pričuvu i o tome trebaju potrošači voditi računa ako dobiju opomenu za neplaće­ni račun za iste.

     Od 1. siječnja 2018. komunalna na­knada se ne naplaćuje za kuće i stano­ve za odmor, već se naplaćuje porez, pa treba voditi računa o tome, jer neke op­ćine i dalje šalju potrošačima račun i za jedno i za drugo. Račun za komunalnu naknadu ne treba u tom slučaju platiti, već uputiti prigovor i pozvati se na ne­postojanje obveze plaćanja iste.

     Što ako nemamo potvrdu da smo platili račun?

     Ako je prošlo više od godinu dana za ono što zastarijeva za godinu dana, odnosno tri godine za ono što zastari­jeva nakon toga roka, račun nikako ne plaćamo ponovo, već se piše prigovor za zastaru.

     Ako nije nastupila zastara, a dobili ste opomenu za neplaćanje, ako je ra­čun plaćen i imate potvrdu, tada treba dostaviti kopiju potvrde, a ako ju nema­te osobno trebate otići u ured davatelja usluge i tražiti da provjere vašu uplatu, navodeći vrijeme i mjesto gdje je plaće­no (npr. na šalteru pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu dana 15.03.2019.). Ako ne pristaju u tom uredu provjeriti na ta­kav način, imate pravo tražiti inspekcij­ski nadzor.

Apsolutna zastara - 10 godina

     Ako se za neko neplaćanje navede­nih režija vodi sudski postupak i posto­ji pravomoćna presuda i ako se ista ne izvrši u roku od deset godina, nastupa apsolutna zastara i takva se odluka ne može više izvršiti.

Ana Knežević

 

Netko koristi moju karticu

     Primijetio sam da mi na bankovnoj kartici nedostaje novca. Pregledava­njem računa shvatio sam da su obav­ljene transakcije koje nisam odobrio. Što mi je činiti?

I.K., Split.

     Ukoliko uočite da se Vašom karticom izvršavaju transakcije koje niste autorizi­rali, prije svega treba o navedenome oba­vijestiti banku (npr. telefonom) i zatražiti blokiranje kartice kako bi se onemogućilo daljnje izvršenje platnih transakcija, odno­sno daljnje terećenje Vašeg računa.

     Osim toga, potrebno se obratiti svojoj banci prigovorom u kojem se navode neau­torizirane transakcije, a na taj prigovor je banka dužna, odgovoriti u roku od deset dana od dana primitka prigovora.

     U takvim slučajevima banka je duž­na izvršiti povrat iznosa neautorizira­ne platne transakcije, osim ukoliko ne utvrdi da je klijent postupao prijevarno ili s namjerom ili krajnjom nepažnjom nije ispunio svoje obveze vezane za samu karticu odnosno personalizirane sigurnosne vjerodajnice koje se nalaze na samoj kartici.

     Klijent banke se također može obratiti pritužbom Hrvatskoj narod­noj banci.