UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PROBLEMI PLAĆANJA REŽIJA

Korisni savjeti oko zastare

     Svakog mjeseca dobivamo račune za struju, vodu, grijanje, plin, odvoz smeća, TV pretplatu i slično, dakle račune za javne, komunalne usluge koje popularno nazivamo „režije".

Kad treba platiti račun za režije?

     Na svakom računu treba pisati da­tum dospijeća računa i do toga datuma račun treba platiti, jer davatelj usluga nakon toga ima pravo obračunati za­konske i zatezne kamate, što također na računu piše i o tome treba voditi računa. Ako je neki račun plaćen kasnije od dana dospijeća, na sljedećem računu će biti iskazan i iznos kamata, koji, ako je obra­čunat, treba platiti (obično je u donjem uglu ispod računa ili na poleđini računa.)

Kad nastupa zastara za naplatu računa?

     Protekom godine dana od dana dos­pijeća računa nastupa zastara za naplatu istoga. To u praksi znači da, ako je račun npr. za grijanje imao datum dospijeća 15.08. 2018., a potrošač je 16.08.2019. dobio opomenu da ga nije platio i poziv da ga u određenom roku plati, inače će biti tužen i ovršen, potrošač treba uputi­ti prigovor onome tko mu je opomenu poslao i pozvati se na zastaru od godine dana, sukladno Zakonu o zaštiti potro­šača.

     Prigovor se mora uputiti bez obzira je li račun plaćen ili ne, jer ako potrošač na opomenu ne prigovori račun mu može biti naplaćen iako je nastupila zastara.

Prigovor se uvijek piše onome tko je opomenu poslao, što znači ako nam je javni bilježnik poslao opomenu pred ovrhu npr. za struju, prigovor pišemo javnom bilježniku, a ne HEP-u.

 

     Prigovor treba napisati u roku od osam dana od pri­manja opomene i dostaviti preporu­čeno s povratni­com. Javni bilježnik će takav predmet na koji je upućen prigovor zastare uputiti sudu i po­trošač se na sudu ponovno mora po­zivati na prigovor zastare, jer sud o tome ne vodi računa po službenoj dužnosti.

Kad počinje zastara

     Zastara od godinu dana odnosi se na račune za vodu, plin, struju, grijanje, TV i radio pretplatu, internetsku pretpla­tu, poštanske usluge. Zastara od tri go­dine se odnosi na komunalnu naknadu i pričuvu i o tome trebaju potrošači voditi računa ako dobiju opomenu za neplaće­ni račun za iste.

     Od 1. siječnja 2018. komunalna na­knada se ne naplaćuje za kuće i stano­ve za odmor, već se naplaćuje porez, pa treba voditi računa o tome, jer neke op­ćine i dalje šalju potrošačima račun i za jedno i za drugo. Račun za komunalnu naknadu ne treba u tom slučaju platiti, već uputiti prigovor i pozvati se na ne­postojanje obveze plaćanja iste.

     Što ako nemamo potvrdu da smo platili račun?

     Ako je prošlo više od godinu dana za ono što zastarijeva za godinu dana, odnosno tri godine za ono što zastari­jeva nakon toga roka, račun nikako ne plaćamo ponovo, već se piše prigovor za zastaru.

     Ako nije nastupila zastara, a dobili ste opomenu za neplaćanje, ako je ra­čun plaćen i imate potvrdu, tada treba dostaviti kopiju potvrde, a ako ju nema­te osobno trebate otići u ured davatelja usluge i tražiti da provjere vašu uplatu, navodeći vrijeme i mjesto gdje je plaće­no (npr. na šalteru pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu dana 15.03.2019.). Ako ne pristaju u tom uredu provjeriti na ta­kav način, imate pravo tražiti inspekcij­ski nadzor.

Apsolutna zastara - 10 godina

     Ako se za neko neplaćanje navede­nih režija vodi sudski postupak i posto­ji pravomoćna presuda i ako se ista ne izvrši u roku od deset godina, nastupa apsolutna zastara i takva se odluka ne može više izvršiti.

Ana Knežević

 

Netko koristi moju karticu

     Primijetio sam da mi na bankovnoj kartici nedostaje novca. Pregledava­njem računa shvatio sam da su obav­ljene transakcije koje nisam odobrio. Što mi je činiti?

I.K., Split.

     Ukoliko uočite da se Vašom karticom izvršavaju transakcije koje niste autorizi­rali, prije svega treba o navedenome oba­vijestiti banku (npr. telefonom) i zatražiti blokiranje kartice kako bi se onemogućilo daljnje izvršenje platnih transakcija, odno­sno daljnje terećenje Vašeg računa.

     Osim toga, potrebno se obratiti svojoj banci prigovorom u kojem se navode neau­torizirane transakcije, a na taj prigovor je banka dužna, odgovoriti u roku od deset dana od dana primitka prigovora.

     U takvim slučajevima banka je duž­na izvršiti povrat iznosa neautorizira­ne platne transakcije, osim ukoliko ne utvrdi da je klijent postupao prijevarno ili s namjerom ili krajnjom nepažnjom nije ispunio svoje obveze vezane za samu karticu odnosno personalizirane sigurnosne vjerodajnice koje se nalaze na samoj kartici.

     Klijent banke se također može obratiti pritužbom Hrvatskoj narod­noj banci.