UVODNA RIJEČ
Daj glas za svoj spas
Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirovljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".
Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.
Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu trebamo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s minimalnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spomenula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".
Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužuju i umirovljenici.
Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.
Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?
Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.
U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?
Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologijom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".
Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.
Web stranice naših podružnica
REZULTATI POKAZALI
Rodni jaz kod novih mirovina se smanjuje
Hrvatska, kao i ostale zemlje Europske unije ima problem rodnog jaza, odnosno razlika u mirovinama između muškaraca i žena iznosi ogromnih 24,9 posto u korist muškaraca. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prije svog odlaska iz ministarstva učinio je dobru stvar, naime, od 1. siječnja ove godine na snazi je mjera prema kojoj se svakoj majci pri odlasku u mirovinu priznaje šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža po djetetu.
Kako se tad najavljivalo, ta mjera bi značila porast mirovine za 2,04 posto za svako dijete. Stoga smo odlučili provjeriti jesu li mirovine ženama koje su prvi put ostvarile pravo na mirovinu u 2019. godini doista brže rasle nego muškarcima, kao i je li se smanjio rodni jaz u tim mirovinama.
Uvidom u rezultate iz HZMO-a dobili smo potvrdan odgovor. Naime, od prosinca prošle do srpnja ove godine ženama koje su pravo na mirovinu ostvarile prvi put prosječna mirovina je porasla 4,73 posto, odnosno s 2.324 kune na 2.434 kune. Muškarcima je u istom razdoblju prosječna mirovina porasla 3,54 posto, odnosno s 2.566 kuna na 2.656 kuna. Rodni jaz u mirovinama kod novih umirovljenika/ca tako je pao na 9,12 posto. Za usporedbu, rodni jaz kod novoprijavljenih umirovljenika/ca u lipnju 2018. je iznosio 10,80 posto, a u prosincu iste godine 10,37 posto.
Očito je kako je u Hrvatskoj i prije uvođenja novih mjera postojao trend smanjivanja rodnog jaza u mirovinama kod novih umirovljenika/ca (zbog povećanja prosječnih godina radnog staža kod žena), no smanjivanje je išlo sporije od očekivanog pa se čini kako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava novim mjerama doista potaknulo brže smanjivanje rodnog jaza, što je za svaku pohvalu.