UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

MIROVINSKE ZAVRZLAME

Nejednaka prava na rad

 

     Novi paket mirovinske reforme do­nio je i neke pozitivne posljedice za umirovljenike, npr. proširenjem kruga zaposlenih umirovljenika ostva­ruje se dodatni prihod umirovljenika uz socijalnu uključenost.    Odlazak u mi­rovinu je velika životna promjena pa je mnogim umirovljenicima lakše ako se s njime suoče postupno. Također, umi­rovljenici mogu prenijeti svoja znanja na nove zaposlenike i tako im olakšati pro­ces privikavanja na novi posao. Ovime se osigurava i dodatna radna snaga, što po­sebno dolazi do izražaja u deficitarnim zanimanjima.

     Mogućnost rada uz mirovinu koristilo je 1. siječnja 2019. samo oko 5.000 umi­rovljenika. Trenutno u Republici Hrvat­skoj ovu mogućnost koristi 12.850 umi­rovljenika, što je 2,5 puta više u odnosu na prethodnu godinu i ujedno jedan posto umirovljeničke populacije, dok u Europskoj uniji pravo na rad ostvaruje šest posto umirovljenika.

Izuzeti obiteljski umirovljenici

     Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice pu­nog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i na korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz izmijenjen ugovor o radu, kao i na ko­risnike prijevremene starosne mirovine. Nažalost, i dalje su izuzeti obiteljski umi­rovljenici, iako je riječ o većinskoj skupini poglavito žena i najsiromašnijih s prosječ­nom mirovinom od dvije tisuće kuna.

     Uvedena je i mogućnost rada do po­lovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine umanjene za 50% za korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba i zaposlenika zaposle­nih na poslovima razminiranja. Sindikat umirovljenika Hrvatske protivi se ta­kvom razlikovanju te pogodovanju voj­nim i policijskim umirovljenicima, držeći da se time diskriminiraju umirovljenici prema općim propisima.

     U slučaju zaposlenja, umirovljenici­ma koji su ostvarili najnižu mirovinu, ona se više ne isplaćuje. Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske takvo zakonsko rješenje drži neosnovanim i nepravednim, jer je riječ o već ostvarenom pravu, te je tu riječ za­pravo o kažnjavanju najsiromašnijih.

Novi izračun - veća mirovina

     Korisnici mirovine koji rade imaju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon navršene jedne godine staža osi­guranja, u slučaju da su bili zaposleni na puno radno vrijeme, a u slučaju da su bili zaposleni do polovice radnog vremena, nakon navršene dvije godine staža osi­guranja.

Korisnik mirovine koji je po osnovi ponovnog zaposlenja ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja ima pravo na ponovno određivanje mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Ovi korisnici osiguranja imaju pravo na poseban izračun mirovine, odnosno na ostvarivanje nove vrste mirovine.

     Korisnici prijevremene starosne mi­rovine koji se zaposle na puno radno vrijeme i obustavi im se isplata mirovine, mogu ostvariti pravo na starosnu mirovi­nu bez smanjenja. U slučaju ostvarivanja prava na novu vrstu mirovine, korisnici imaju pravo i na dodani staž. On se pri­znaje svakoj majci ili posvojiteljici, a izni­mno i ocu koji ostvaruju pravo na mirovi­nu tako da se stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Na taj način se mirovina povećava za pro­sječno dva posto.

Automatski povoljnije rješenje!

     Umirovljenik koji se zaposli može tražiti preraspodjelu osobnog odbitka putem sustava ePorezna, u ispostavi Po­rezne uprave ili putem poslodavca, ako

to poslodavac želi, no u SUH-u smatraju kako je to bespredmetni izvor zavrzlama, te da bi HZMO i Porezna uprava trebali to automatski rješavati na najpovoljniji način za svakog pojedinca.

     Navedene zakonske izmjene pred­stavljaju korak naprijed u poboljšanju statusa zaposlenih umirovljenika. Ipak, određene skupine umirovljenika su u diskriminatornom položaju zbog obu­stave isplate mirovine, stoga se Sindikat umirovljenika Hrvatske zalaže za pre­stanak obustave isplate mirovina svim zaposlenim umirovljenicima, te ostva­rivanje jednakih prava za sve kategorije umirovljenika, neovisno jesu li mirovinu ostvarili po općim ili posebnim propisi­ma.

     Najveći je problem neinformiranost o pravima, te je svakako vrlo korisno or­ganiziranje javnih predavanja i tribina, U Zagrebu je polovicom srpnja 2019., u or­ganizaciji Seniora Stranke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti, održana tribina o zapošljavanju umirovljenika, in­spirirana upravo zavrzlamama iz prakse.

Predavači su bili pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava i sukreato- rica mirovinske reforme Melita Čičak i pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava i stručnjak za porezni sustav Dražen Opalić. Moderatorica Tribine bila je predsjednica Odbora Foruma Seni­ora stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti Zdenka Ninić. Kad bi se i druge seniorske sekcije političkih stranaka više angažirale na pitanjima svakodnevnih problema umirovljenika, sigurno bi se lakše dolazilo i do političkih rješenja.

Mladen Petrinović