UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
MIROVINSKE ZAVRZLAME
Nejednaka prava na rad
Novi paket mirovinske reforme donio je i neke pozitivne posljedice za umirovljenike, npr. proširenjem kruga zaposlenih umirovljenika ostvaruje se dodatni prihod umirovljenika uz socijalnu uključenost. Odlazak u mirovinu je velika životna promjena pa je mnogim umirovljenicima lakše ako se s njime suoče postupno. Također, umirovljenici mogu prenijeti svoja znanja na nove zaposlenike i tako im olakšati proces privikavanja na novi posao. Ovime se osigurava i dodatna radna snaga, što posebno dolazi do izražaja u deficitarnim zanimanjima.
Mogućnost rada uz mirovinu koristilo je 1. siječnja 2019. samo oko 5.000 umirovljenika. Trenutno u Republici Hrvatskoj ovu mogućnost koristi 12.850 umirovljenika, što je 2,5 puta više u odnosu na prethodnu godinu i ujedno jedan posto umirovljeničke populacije, dok u Europskoj uniji pravo na rad ostvaruje šest posto umirovljenika.
Izuzeti obiteljski umirovljenici
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i na korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz izmijenjen ugovor o radu, kao i na korisnike prijevremene starosne mirovine. Nažalost, i dalje su izuzeti obiteljski umirovljenici, iako je riječ o većinskoj skupini poglavito žena i najsiromašnijih s prosječnom mirovinom od dvije tisuće kuna.
Uvedena je i mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine umanjene za 50% za korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba i zaposlenika zaposlenih na poslovima razminiranja. Sindikat umirovljenika Hrvatske protivi se takvom razlikovanju te pogodovanju vojnim i policijskim umirovljenicima, držeći da se time diskriminiraju umirovljenici prema općim propisima.
U slučaju zaposlenja, umirovljenicima koji su ostvarili najnižu mirovinu, ona se više ne isplaćuje. Sindikat umirovljenika Hrvatske takvo zakonsko rješenje drži neosnovanim i nepravednim, jer je riječ o već ostvarenom pravu, te je tu riječ zapravo o kažnjavanju najsiromašnijih.
Novi izračun - veća mirovina
Korisnici mirovine koji rade imaju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon navršene jedne godine staža osiguranja, u slučaju da su bili zaposleni na puno radno vrijeme, a u slučaju da su bili zaposleni do polovice radnog vremena, nakon navršene dvije godine staža osiguranja.
Korisnik mirovine koji je po osnovi ponovnog zaposlenja ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja ima pravo na ponovno određivanje mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Ovi korisnici osiguranja imaju pravo na poseban izračun mirovine, odnosno na ostvarivanje nove vrste mirovine.
Korisnici prijevremene starosne mirovine koji se zaposle na puno radno vrijeme i obustavi im se isplata mirovine, mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez smanjenja. U slučaju ostvarivanja prava na novu vrstu mirovine, korisnici imaju pravo i na dodani staž. On se priznaje svakoj majci ili posvojiteljici, a iznimno i ocu koji ostvaruju pravo na mirovinu tako da se stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Na taj način se mirovina povećava za prosječno dva posto.
Automatski povoljnije rješenje!
Umirovljenik koji se zaposli može tražiti preraspodjelu osobnog odbitka putem sustava ePorezna, u ispostavi Porezne uprave ili putem poslodavca, ako
to poslodavac želi, no u SUH-u smatraju kako je to bespredmetni izvor zavrzlama, te da bi HZMO i Porezna uprava trebali to automatski rješavati na najpovoljniji način za svakog pojedinca.
Navedene zakonske izmjene predstavljaju korak naprijed u poboljšanju statusa zaposlenih umirovljenika. Ipak, određene skupine umirovljenika su u diskriminatornom položaju zbog obustave isplate mirovine, stoga se Sindikat umirovljenika Hrvatske zalaže za prestanak obustave isplate mirovina svim zaposlenim umirovljenicima, te ostvarivanje jednakih prava za sve kategorije umirovljenika, neovisno jesu li mirovinu ostvarili po općim ili posebnim propisima.
Najveći je problem neinformiranost o pravima, te je svakako vrlo korisno organiziranje javnih predavanja i tribina, U Zagrebu je polovicom srpnja 2019., u organizaciji Seniora Stranke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti, održana tribina o zapošljavanju umirovljenika, inspirirana upravo zavrzlamama iz prakse.
Predavači su bili pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava i sukreato- rica mirovinske reforme Melita Čičak i pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava i stručnjak za porezni sustav Dražen Opalić. Moderatorica Tribine bila je predsjednica Odbora Foruma Seniora stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti Zdenka Ninić. Kad bi se i druge seniorske sekcije političkih stranaka više angažirale na pitanjima svakodnevnih problema umirovljenika, sigurno bi se lakše dolazilo i do političkih rješenja.
Mladen Petrinović