UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
MIROVINSKE ZAVRZLAME
Nejednaka prava na rad
Novi paket mirovinske reforme donio je i neke pozitivne posljedice za umirovljenike, npr. proširenjem kruga zaposlenih umirovljenika ostvaruje se dodatni prihod umirovljenika uz socijalnu uključenost. Odlazak u mirovinu je velika životna promjena pa je mnogim umirovljenicima lakše ako se s njime suoče postupno. Također, umirovljenici mogu prenijeti svoja znanja na nove zaposlenike i tako im olakšati proces privikavanja na novi posao. Ovime se osigurava i dodatna radna snaga, što posebno dolazi do izražaja u deficitarnim zanimanjima.
Mogućnost rada uz mirovinu koristilo je 1. siječnja 2019. samo oko 5.000 umirovljenika. Trenutno u Republici Hrvatskoj ovu mogućnost koristi 12.850 umirovljenika, što je 2,5 puta više u odnosu na prethodnu godinu i ujedno jedan posto umirovljeničke populacije, dok u Europskoj uniji pravo na rad ostvaruje šest posto umirovljenika.
Izuzeti obiteljski umirovljenici
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. proširen je krug korisnika mirovine koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i na korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz izmijenjen ugovor o radu, kao i na korisnike prijevremene starosne mirovine. Nažalost, i dalje su izuzeti obiteljski umirovljenici, iako je riječ o većinskoj skupini poglavito žena i najsiromašnijih s prosječnom mirovinom od dvije tisuće kuna.
Uvedena je i mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine umanjene za 50% za korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba i zaposlenika zaposlenih na poslovima razminiranja. Sindikat umirovljenika Hrvatske protivi se takvom razlikovanju te pogodovanju vojnim i policijskim umirovljenicima, držeći da se time diskriminiraju umirovljenici prema općim propisima.
U slučaju zaposlenja, umirovljenicima koji su ostvarili najnižu mirovinu, ona se više ne isplaćuje. Sindikat umirovljenika Hrvatske takvo zakonsko rješenje drži neosnovanim i nepravednim, jer je riječ o već ostvarenom pravu, te je tu riječ zapravo o kažnjavanju najsiromašnijih.
Novi izračun - veća mirovina
Korisnici mirovine koji rade imaju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon navršene jedne godine staža osiguranja, u slučaju da su bili zaposleni na puno radno vrijeme, a u slučaju da su bili zaposleni do polovice radnog vremena, nakon navršene dvije godine staža osiguranja.
Korisnik mirovine koji je po osnovi ponovnog zaposlenja ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja ima pravo na ponovno određivanje mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Ovi korisnici osiguranja imaju pravo na poseban izračun mirovine, odnosno na ostvarivanje nove vrste mirovine.
Korisnici prijevremene starosne mirovine koji se zaposle na puno radno vrijeme i obustavi im se isplata mirovine, mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu bez smanjenja. U slučaju ostvarivanja prava na novu vrstu mirovine, korisnici imaju pravo i na dodani staž. On se priznaje svakoj majci ili posvojiteljici, a iznimno i ocu koji ostvaruju pravo na mirovinu tako da se stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Na taj način se mirovina povećava za prosječno dva posto.
Automatski povoljnije rješenje!
Umirovljenik koji se zaposli može tražiti preraspodjelu osobnog odbitka putem sustava ePorezna, u ispostavi Porezne uprave ili putem poslodavca, ako
to poslodavac želi, no u SUH-u smatraju kako je to bespredmetni izvor zavrzlama, te da bi HZMO i Porezna uprava trebali to automatski rješavati na najpovoljniji način za svakog pojedinca.
Navedene zakonske izmjene predstavljaju korak naprijed u poboljšanju statusa zaposlenih umirovljenika. Ipak, određene skupine umirovljenika su u diskriminatornom položaju zbog obustave isplate mirovine, stoga se Sindikat umirovljenika Hrvatske zalaže za prestanak obustave isplate mirovina svim zaposlenim umirovljenicima, te ostvarivanje jednakih prava za sve kategorije umirovljenika, neovisno jesu li mirovinu ostvarili po općim ili posebnim propisima.
Najveći je problem neinformiranost o pravima, te je svakako vrlo korisno organiziranje javnih predavanja i tribina, U Zagrebu je polovicom srpnja 2019., u organizaciji Seniora Stranke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti, održana tribina o zapošljavanju umirovljenika, inspirirana upravo zavrzlamama iz prakse.
Predavači su bili pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava i sukreato- rica mirovinske reforme Melita Čičak i pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava i stručnjak za porezni sustav Dražen Opalić. Moderatorica Tribine bila je predsjednica Odbora Foruma Seniora stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti Zdenka Ninić. Kad bi se i druge seniorske sekcije političkih stranaka više angažirale na pitanjima svakodnevnih problema umirovljenika, sigurno bi se lakše dolazilo i do političkih rješenja.
Mladen Petrinović