UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
NACIONALNA MIROVINA TEK OD 2021.
Malo više od socijalne pomoći
Sindikat umirovljenika Hrvatske ima svog predstavnika u Radnoj skupini za utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine, koja ovih dana započinje s radom. Nije čudno, s obzirom da je upravo predstavnik SUH-a izborio da se u Strategiju socijalne skrbi za starije osobe još 2017. uvrsti i tzv. nacionalna mirovina, kao nužna barijera bujanju siromaštva starijih.
Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović podsjeća da je riječ o takozvanoj osnovnoj, odnosno socijalnoj mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine.
Obećanje, ludom radovanje
Uvođenje tzv. nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, ali i nekih prethodnih vlada (Ivica Ra- čan, Jadranka Kosor). Razlog je što je Hrvatska, uz Španjolsku, na vrhu ljestvice nepokrivenosti dobne skupine stanovništva starijih od 65 godina mirovinama, prema Eurostatu pokrivenost je samo 64 posto! To bi značilo da je mirovinom nepokriveno čak 36 posto starijih, odnosno oko 299.000 osoba. Naravno da neki od njih imaju prihode, dok ih samo oko 10.000 prima stalnu socijalnu pomoć. Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iz nadležnog Ministarstva trenutno iznose od
40000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje ne
maju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć.
Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine. Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.
Među najgorima u EU
Radna skupina će promisliti i hoće li ostati na nazivu ove državne naknade za starije osobe koji asocira na mirovinu stečenu radom, ili će joj dati više socijalni karakter nazivom „socijalna mirovina", jer je riječ o pravu koje je bliže socijalnom proračunu. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.
U svakom slučaju, tzv. nacionalna mirovina je potrebna kao neizostavna barijera protiv siromaštva starijih osoba, a one su u dobnoj skupini starijoj od 65 godina dospjele do neslavnog petog najgoreg mjesta u Europskoj uniji, kad je riječ o riziku od siromaštva i socijalne isključeno- sti od čak 32,9 posto (žene čak 36 posto). A hrvatska linija siromaštva za 2018. godinu iznosi 2.496,5 kuna za samca, najniža mirovina za 15 godina radnog staža 1.019 kuna, dok je socijalna pomoć samo 920 kuna. Na izgled previše brojeva, ali u njima se krije matematika staračkog siromaštva.
Jasna A. Petrović
USKLAĐIVANJE MIROVINA
Šaka jada
Da nije bilo pritiska umirovljeničkih udruga za brisanje Mrsićeve „švicarske matematike" iz formule za usklađivanje mirovina, sada bi mirovine porasle za 1,8 posto, a ovako su porasle za 2,44 posto. Umirovljenici kažu da je to šaka jada, jer sa 40 do 60 kuna koliko povećanje znači za većinu umirovljenih, ne može se uloviti korak s povećanjem režija i cijena hrane. Umirovljeničke udruge nisu zadovoljne s postignutim i nezadovoljstvo umirovljenika je opravdano. Zahtijeva se povećanje varijabli u formuli usklađivanja na stopostotni iznos povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena.