UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

HOBIJI SU ZDRAVI I ZA TIJELO I ZA DUŠU

Pleti i cvati

 

     Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pa­žnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisut­ni u obitelji. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtijeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirno­ćom i spokojstvom, što se kasnije odraža­va i sniženjem krvnog tlaka.

Sve pod kontrolom

     Hobiji pružaju umirujući osjećaj kon­trole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organiz­ma. Možda čovjek ima malo toga za go­voriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobiva kredit, zasluge - i zadovoljstvo - nakon dobro obavljenog posla.

     Znanstveno je potvrđeno da fizička aktivnost produžuje životni vijek, me­đutim i ona manje aktivna zanimanja su zdrava. Jedna je švedska studija pokazala da ljudi koji su redovno uključeni u hobi­je, kao što su, na primjer, šivanje, obrađi­vanje vrta, pravljenje goblena, itd., imaju manju vjerojatnost da će patiti od men­talnih smetnji. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, našlo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, razmišljanje - kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki - imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija.

Demencija, pa-pa!

     Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jest smanjuje rizik od nastanka demencije.

     Mnogi hobiji imaju i društveni karak­ter. Od igranja karata, kao što je bridž, igranja šaha, do razmjena raznih pred­meta s drugim kolekcionarima (kao što su na primjer poštanske marke itd.). Takvo angažiranje u kontaktima sa sličnim du­šama, stimulira i pojačava imunitet orga­nizma.

     Jedna japanska studija, provedena na gotovo 12.000 osoba, je našla da muškar­ci koji imaju razne hobije ili su uključeni u različite aktivnosti svoje lokalne zajedni­ce, imaju manju vjerojatnost da će umri­jeti od moždanog udara ili drugih cirkulatornih oboljenja, nego oni bez ijednog hobija ili oni koji su društveno potpuno pasivni.

Promjena život znači

     Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Ustva­ri, zašto ne biste unijeli malo promje­ne u svoj život? Dok uživate u toj maloj promjeni, zabavi, vi istovremeno s tim možete pomoći borbi protiv svoje even­tualne depresije, stresa kojem ste gotovo permanentno izloženi, visokom krvnom tlaku itd.

     Obrađivanje vrta, primjerice, je sasvim sigurno nešto više nego samo usaditi ne­koliko lijepih cvjetova i nadati se da će procvjetati. Naime, predan odnos prema svojem vrtu može rezultirati poboljša­njem našeg dišnog i srčanožilnog susta­va, boljoj snazi i fleksibilnosti organizma.

     Nekome hobi može biti stvaranje no­vih recepata za ukusne obroke ili kolače. Putovanja mogu iznijeti na vidjelo dio vas koji bi inače mogao ostati neotkriven. Tu se ne radi samo o skupim putovanjima. Tu se radi o otkrivanju života i kultura u izabranoj destinaciji. Bez obzira koju vrstu putovanja planirate - opušteno ležanje na plaži, putovanje automobilom ili neka pustolovina - svako putovanje kao hobi znači da ćete uživati u jednom dodatnom elementu nezavisnosti u svom životu.

Čitaj, snimaj, gledaj

     Kad razvijete naviku čitanja, manje je važno što čitate, a važnija je činjeni­ca da osjećate zadovoljstvo u tom činu. Umjetnost nije samo stvoriti nešto lijepo. Radi se o tome da otkrivate jednu tajnu stranu sebe. Za vrijeme tog otkrivanja čo­vjek također uživa u jednom unutarnjem miru i emocionalnoj ravnoteži, koju oso­ba možda traži. Nema potrebe kupovati skupu opremu. Nabavite najjednostavniji i najjeftiniji fotoaparat i počnite snimati. Nemojte podcijeniti mentalne i fizičke koristi od fotografiranja. Privlačnost „hva­tanja" prirode u svoj njezinoj ljepoti, kom­binirana je sa svim onim zdravstvenim ko­ristima boravka u prirodi.

     Ljudi se prečesto ne potrude pronaći vrijeme za hobije u kojima uživaju, zato jer misle da hobiji nisu važni. Međutim, odabrati pravi hobi stvara osjećaj mental­ne i fizičke stabilnosti, koja nam je potreb­na da budemo zdravi, kako starimo. Kad se osjećamo nesretni, imamo sklonost okriviti okolnosti u životu, umjesto da se zapitamo činimo li išta što će pridonijeti našoj vlastitoj sreći.

Uhvati sreću

     Kad malo razmislite o aktivnostima u kojima uživate, kao što su npr. planina­renje, slaganje puzzli, kuhanje, skuplja­nje poštanskih maraka itd., uočit ćete da ako za njih pronađete vrijeme, da će vam ti hobiji povećati sreću na dnevnoj bazi. Pronaći hobi koji je usmjeren prema va­šem osobnom interesu može pomoći bo­ljem snu, manjoj upotrebi lijekova i čak smanjenju prekomjerne tjelesne težine.

     Vesele fizičke aktivnosti stimuliraju lu­čenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće" i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom. Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. U svakodnev­noj jurnjavi, ključ ukupnog blagostanja i sreće je ravnoteža. Kada se radi ili samuje, puno sati na dan, čovjek gubi ono vrijeme koje bi mogao provesti s prijateljima, svo­jom obitelji ili u nekoj rekreativnoj vožnji biciklom, nogometu itd. Ljudi permanen­tno traže stanje ravnoteže i kada sudje­lujemo u stvarima u kojima uživamo, u mogućnosti smo povećati ukupnu sreću i samopouzdanost.

     Ima ih koji kažu: „I ja bih imao hobi, ali nemam vremena za to." To je laž. Tko ima volju, nađe i vrijeme. Prema tome, kažu eksperti, nastavite sa svojom ribičijom, skupljanjem lutaka ili papirnatih salveta iz ugostiteljskih objekata. Možda će drugi misliti da ste opsjednuti, međutim vi zna­te najbolje kako stvari stoje.

dr. Ivo Belan