UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PROBLEMI SA POŠTANSKIM USLUGAMA

Pismo ti pišem

 

     Ako ste koristili neku od poštan­skih usluga i imali ste neki od ovih problema: gubitak pošilj­ke; usluga nije uopće obavljena ili nije obavljena u cijelosti; prekoračenje roka za prijenos i uručenje poštanske po­šiljke; oštećenje ili umanjenje sadržaja poštanske pošiljke - za svaki od ovih slučajeva imate pravo podnijeti pisani prigovor onome tko je uslugu obavio (npr. u pošti i sl.)

     Prigovor se podnosi u roku od tri mjeseca od dana predaje poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, odno­sno u roku od šest mjeseci u međuna­rodnom prometu. Za slučaj oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke prigo­vor se podnosi odmah po uručenju, a iznimno nakon uručenja, ali samo ako primatelj priloži dokaz da oštećenje ili umanjenje nije nastalo nakon uruče­nja.

Zatražite dokument!

     Pored podnošenja pisanog prigo­vora s jasno opisanim razlozima prigo­vora nakon neželjenog događaja (gu­bitka pošiljke, oštećenja ili umanjenja sadržaja, prekoračenja roka za prijenos i uručenje poštanske pošiljke ili u slu­čaju kada davatelj poštanskih usluga nije obavio uslugu ili je nije obavio u cijelosti), moramo od davatelja poštan­skih usluga pribaviti i pisani dokument - Potražnicu, Zapisnik o neispravnosti pošiljke, Zahtjev za povrat poštarine ili sličnu dokumentaciju u kojem davatelj pisano utvrđuje što on smatra da se dogodilo s vašom pošiljkom, a upute o tome daje svaki davatelj poštanskih usluga.

Kome se upućuje prigovor?

     Prigovor se upućuje nadležnoj službi davatelja poštanskih usluga (poštanski ured, sortirnica, poslovnica, kontaktni centar, služba za korisnike i sl.) - upute o načinu i adresatu pisanja prigovora daje svaki davatelj poštan­skih usluga. Najbolje je nazvati službu za korisnike, koja će nas uputiti kome se točno trebamo obratiti.

Koji je rok rješavanja!

     Davatelj poštanskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor potrošaču o utemeljenosti podnesenog prigovo­ra u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja prigovora u unutarnjem prometu, odnosno u roku od najviše 60 dana od dana zaprimanja prigovora u međunarodnom prometu.

     Ako potrošač nije zadovoljan rje­šenjem prigovora u prvostupanjskom postupku, ima pravo uložiti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za reklama­cije potrošača pri davatelju poštanskih usluga, u roku od 30 dana od dana do­stavljanja pisanog odgovora.

Pritužba se šalje odmah po dostavi pisanog odgovora davatelja poštan­skih usluga (prvostupanjskog rješenja), a najkasnije u roku od 30 dana.

Sve po 30 dana

     Povjerenstvo za reklamacije po­trošača davatelja poštanskih usluga obvezno je dostaviti pisani odgovor korisniku poštanskih usluga u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.

     Ako potrošač nije zadovoljan ni rješenjem povjerenstva za reklamaci­je potrošača pri davatelju poštanskih usluga (drugostupanjsko rješenje), u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva može podnijeti pisani zahtjev HAKOM-u.

     Ako potrošač poštanskih usluga u postupku rješavanja tog spora zbog iste stvari podnese i tužbu i nadležnom sudu, HAKOM će obustaviti postupak rješavanja spora.

Uz pisani zahtjev za rješavanje spo­ra potrošač je dužan priložiti: presliku prigovora davatelju poštanskih usluga i odgovor davatelja na prigovor, presli­ku prigovora povjerenstvu pri davate­lju poštanskih usluga i odgovor povje­renstva te preslike ostale raspoložive dokumentacije (odgovarajući dokaz na kojem temelji svoj zahtjev).

     Možda procedura izgleda komplici­rana, ali iskustvo udruga potrošača po­kazuje da su svi oni koji su se žalili, a bili su u pravu, u tome i uspjeli.

Savjet

Nestao jedan artikl

     U pošiljci koji sam naručila iz Kine nedostajao je jedan artikl. To sam otkrila tek kod kuće, ali kad sam došla natrag u poštu, oni su rekli da to nema veze s njima iako sumnjam da je otuđen u Hrvatskoj, jer je pošiljka bila dodatno preljepljena. Jesu li u pravu? M.Z., Zagreb

     Člankom 57. Zakona o poštanskim uslugama regulirano je pravo potrošača na naknadu štete u unutarnjem i među­narodnom poštanskom prometu. Su­kladno toj odredbi davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti za pošiljke u unutarnjem prometu sljedeću naknadu štete:

-za gubitak, potpuno oštećenje ili umanjenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u visini peterostrukog iznosa naplaćene cijene po­štanske usluge, a pošiljke s označenom vrijednosti - u visini iznosa označene vrijednosti;

-za djelomično oštećenje ili uma­njenje sadržaja:

preporučene pošiljke - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali naj­više do peterostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske usluge, a za pošiljke s označenom vrijednosti - u iznosu koji odgovara stvarnoj vrijednosti oštećenog ili umanjenog sadržaja pošiljke, ali najvi­še do iznosa označene vrijednosti;

-za prekoračenje roka prijenosa i uručenja pošiljke - u visini trostrukog iznosa naplaćene cijene poštanske us­luge.

Uz navedeno, kada poštanska usluga nije obavljena, davatelj poštanskih uslu­ga obvezan je vratiti naplaćenu cijenu poštanske usluge. Osim iznosa naknade štete i vraćanja cijene poštanske uslu­ge, davatelj poštanskih usluga obvezan je pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti i zakonske zatezne kamate, ra­čunajući od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete. Na naknadu štete u međunarodnom prometu primjenjuju se akti Svjetske poštanske unije.