UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

MEDITERANSKA KONFERENCIJA

Sindikat protiv siromaštva

 

     U Pazinu je 26. lipnja ove godine odr­žana tradicionalna godišnja kon­ferencija zbratimljenih podružnica (lega) talijanske sindikalne umirovljenič­ke središnjice SPI CGIL s tri milijuna čla­nova, te hrvatskog Sindikata umirovljeni­ka - podružnica iz Istre.

     Konferencijom je predsjedala pred­sjednica pazinskog SUH-a Mirjana Mo- nas, a uvodne riječi Elene Di Gregorio, glavne tajnice SPI Veneto, Roberta Treua, glavnog tajnika SPI Friuli Venezia Giulia te potpredsjednika SUH-a Vladimira Bur- šića, stvorile su izvrstan temelj za kva­litetnu raspravu brojnih sudionika: Elio Nadalutti, Vera Vidmar, Daniele Tronco, Timotej Pejin Elio Gurther i Gianfranco Quaglio. Posebno je naglašeno kako se nitko sam ne može nositi u koštac s iza­zovima globalizacije, pa je zato važno snaženje europske dimenzije kako bi svi zbili redove u borbi za ista socijalna po­stignuća.

     Mirovinu treba prilagoditi današnjim troškovima, te na razini EU ustanoviti isti model minimalne mirovine, pošto se pra­va umirovljenika u svim zemljama sma­njuju. Naglasak je stavljen i na očuvanje javnog zdravstva, kao i za unificiranje te­meljnih zdravstvenih prava na razini svih članica EU.

     Završne riječi dali su predsjedni­ca SUH-a Jasna A. Petrović i nacional­ni tajnik SPI CGIL Domenico Panta- leo, naglasivši po­trebu snaženja so­lidarnosti i razvitka europske socijalne države koja se mora obraniti od prijetnje privatizacije u mirovinskom i zdravstve­nom sustavu. Usuglašeno je kako treba izraditi svojevrsni socijalni protokol i ra­zviti alate za standardizaciju prava, kako bi se uspješno obranili od neoliberalistič- kih ideja razvitka. Zaključak je jasan: eu­ropsko građanstvo je bez istih socijalnih prava - prazna riječ, samo floskula.

     Hrvatska kao domaćin konferencije je prikazala i tragičnu socijalnu situaciju umirovljenika, gdje ih čak 24 posto prima zaštitnu najnižu mirovinu, a 55 posto ih ima mirovine niže od hrvatske linije siro­maštva. No, pokazalo se da situacija niti u Italiji nije bitno drukčija, osim što se razlikuju brojke. Možda je to i razlogom što stariji sve više odbijaju izaći na izbore, kao i na posljednje europske, iako su na neki način upravo oni „spasili" europski parlament od potpunog skretanja u de­sno, jer ipak tradicionalno glasaju više za lijeve stranke. Lijevo ili desno, samo je oznaka socijalne osjetljivosti i dosto­janstvenog života, što zasigurno postaje najvažnije.

Konferenciju je pozdravio Veljko Braj- ković, dogradonačelnik grada Pazina.