UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

POLJSKA UKIDA DRUGI MIROVINSKI STUP

Konačna presuda protiv gulikoža

     Iako su Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska reterirale iz drugog obveznog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje, kakav im je krajem devedesetih godina nametnula Svjetska banka, Hrvatska i dalje živi u informativnoj blokadi, uvjerena kako je drugi mirovinski stup blagodat privatne štednje.

     Češka i Slovenija i tada u devedesetima nisu imali velike javne dugove, pa su mirno otprašile pritisak Svjetske banke i odbile uvesti drugi obvezni stup, te se spasile. Međutim, osim Mađarske koja je praktički provela potpunu nacionalizaciju drugog stupa, Poljska je započela s prijelaznim ukidanjem obveznosti i polako uvodila dobrovoljnost. No, u hrvatskim medijima se od strane financijskih krugova lažiraju informacije, pa čak i o Poljskoj, koja će navodno opet vratiti drugi stup.

 

     Točno je jedino to da je u lipnju 2019. poljski premijer konačno oglasio detalje oko likvidacije 38 milijardi eura iz drugog mirovinskog stupa, završavajući time brojne spekulacije o demontaži drugog stupa započetoj 2016. godine

     Prema priopćenju Vlade mirovinski fondovi će imati izbor preseliti sva sredstva u novoosnovani treći stup za dobrovoljnu individualnu štednju ili ih vratiti u prvi javni stup poljskog mirovinskog fonda. U prvom slučaju, članovi će platiti konverzijsku taksu od 15 posto vrijednosti sredstva, a vlasnici računa će imati pravo na isplatu tek kad odu u mirovinu, s tim što će dobrovoljna štednja biti privatne naravi i može se naslijediti. Oni koji prijeđu u javni stup, bit će pošteđeni dodatne takse.

     Prema planu iz 2016. godine trebao se osnovati demografski rezervni fond, no novi model je postavljen nakon konzultacija u svibnju 2019., a što su potvrdili Vlada i Parlament, s time da konačna realizacija ukidanja slijedi u siječnju 2020. godine.