UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


Otvoreno pismo ministrima financija i zdravstva, Zdravku Mariću i Milanu Kujundžiću:

Povisite cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje!

 

Zašto već 15 godina gulite siromašne umirovljenike?

 

      Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama zahtijeva utvrđenje novog prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, a od rujna 2018. godine u više navrata su umirovljeničke udruge vodile pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove godine. Iste najave je davao i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

     Kako se približava drugi ovogodišnji termin redovitog usklađivanja mirovina, kojom prigodom je moguće očekivati i desetak tisuća novih gubitnika prava na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto, pozivamo ministra financija da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva (2.321 kuna za samca). Kod prošlog usklađivanja više od 3.000 umirovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali započeti plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan. Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog.

     Od 2004. godine, dakle već punih 15 godina nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji i za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo.

      Trenutno oko 173 tisuće umirovljenika koristi pravo na besplatno dopunsko osiguranje, a ta je brojka s godinama sve manja, što ide u prilog potrebi da se cenzus poveća, jer rastu plaće i troškovi života, a posljedično tome i mirovine. Cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje nije se mijenjao od 2004. godine. U međuvremenu, mirovine su porasle za oko 35 posto, a plaće za čak 54 posto. K tome, od 2012. godine broj polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 260 tisuća, odnosno sa 740 tisuća na sadašnjih oko 480 tisuća.

       Doista je neshvatljivo, ministre Mariću, koliko ste brzi i pripravni povećavati mirovine prema posebnim propisima, dodatke propalim Royalovcima ili zaostatke pripadnicima HVO-a, a gulite one najsiromašnije, najslabije i najstarije. Vaša socijalna osjetljivost je ravna nuli.

      Podsjećamo vas kako je prema izvješću Europske komisije Hrvatska na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. To bi ministru financija trebalo biti posve jasno, no opća društvena marginalizacija starijih osoba, koja je dovela do relativne vrijednosti mirovine niže od 38 posto, koja je ujedno i najniža od svih zemalja u okruženju, dovela je do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo. Čini se da vas nije briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Čini se da gradite društvo nejednakosti, društvo koje pogoduje bogatima, a guli siromašne.

     Predlažemo stoga da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski svake godine prema liniji siromaštva koju jednom godišnje utvrđuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji.Pokrećemo stoga inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 150/2008), na način da se Članak 14.b  - stavak (1) mijenja i glasi:

 

     (1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva za tu godinu, koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.

     Stavak (2) se briše.

 Poštovani ministri financija i zdravstva, probudite se!

- Potpisala je predsjednica SUH-a Jasna Petrović            

U Zagrebu, 14.06.2019.