UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SIROMAŠNE ŽENE I IMUĆNI UMIROVLJENICI

Brakom do društva i egzistencije

 

     Proljeće je, iako to ne bi rekao Vaku- la. S očekivanim suncem dolaze i ljubavne primisli, neovisno o dobi. Možda ste čuli svoje unuke kako govo­re da se nalaze s nekime koristeći apli­kaciju Tinder, Badoo itd., ali nekako ste uvjereni da je taj servis za online „hoda­nje" rezerviran samo za mlade. No, tu se varate, jer umirovljenici sve češće kori­ste internetski servis ljubavni-oglasnik. net, a rezultat „spojaka" među umirov­ljenicima je sve češće sklapanje braka.

Oženio bih Mirnu Maras

     Jedan stariji gospodin tako je stavio jedan poprilično simpatičan oglas koji glasi: „Tražim mladu djevojku koja je lijepa kao Mirna Maras, koja ima noge kao Severina. Što ja za uzvrat nudim? Praktički u fizičkom smislu gotovo ni­šta. Ja sam sušta suprotnost. Kao što se vidi iz slike ružan sam k'o lopov, ravan k'o daska, noge košarkaške, jedino što (tako kažu djevojke) imam dobre guzove. Reći ćete, pa zašto onda tražim lije­pu curu? „- stoji u potpisu Emil.

     „Muškarac 66 godina, udovac u penziji, nema djece, SSS, dobrog izgle­da, iz Murtera, dobro situiran, traži za ozbiljnu vezu i brak ženu do 60 godina'; stoji u drugom oglasu.

     No, nisu samo muškarci ti koji traže družice; i kod suprotnog spola postoji jednak interes za druženjem i potencijalnim brakom. Ljubavi se rađaju i u domovima za starije i nemoćne, gdje se umirovljenici, dugogodišnji udovci ili samci, zaljubljuju te se sklapaju brako­vi. Znaju se organizirati i velike svadbe.

Statistika sijede kose

     Da se broj sklopljeni brakova među umirovljenicima u zadnjih nekoliko go­dina povećao, može se zaključiti i iz po­dataka Državnog zavoda za statistiku. Naime, 2016. godine među 40.000 vjen­čanih u Hrvatskoj bilo je 486 muškaraca starijih od 60 godina te 269 žena. Go­dinu dana ranije, u istoj dobnoj skupini čak 509 muškaraca i 243 žene.

     Valja napomenuti kako je broj bra­kova sklopljenih među umirovljenicima proteklih nekoliko godina najveći broj brakova do sada te kako su time umi­rovljenici postavili rekord u povijesti Hrvatske.

     Naime, bračnih saveza među ženici­ma i nevjestama starijim od 65 godina u 2016. godini zabilježeno je čak 111, a parova starijih od 60 godina koji su izrekli sudbonosno "da" bilo je čak 269. Najstariji ženik ima 97 godina, a najvi­še brakova u trećoj dobi sklopljeno je u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Prema po­sljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2008. takvih je bra­kova bilo 83 da bi brojka narednih go­dinama blago padala i rasla te preklani dosegnula svoj vrhunac.

Tuga praznog doma

     Od 269 brakova u koje su ušli 60-go- dišnjaci i oni stariji, četvrtina ih je sklo­pljena u gradu Zagrebu, njih 70, dok je na drugom mjestu gradova ljubavi među starijima Osijek sa 14 vjenčanih parova u dobi 60+ pri čemu ih je na području Osječko-baranjske županije ukupno 25. Ipak, prvo mjesto prema ovom statističkom podatku pripada Pri- morsko-goranskoj županiji koja ima čak 30 takvih brakova, od čega je 11 parova treće dobi svoj potpis stavilo u Rijeci.    Stariji se vole i u Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji gdje ih se vjenčalo po 17, u Karlovačkoj 14, Zagrebačkoj 13, a u Šibensko-kninskoj sklopljeno je 11 brakova među osobama starijim od 60 godina.

     Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako se brakovi sklapaju među udovcima i udovicama. Tako je u spomenutome razdoblju brak sklopilo njih 433, što govori kako umi­rovljenici ulaze u brak u starijoj dobi i zbog velikog problema s kojim se su­očavaju - usamljenosti. Naime, prema jednom britanskom istraživanju, deset posto ljudi kaže kako je televizija njiho­vo glavno društvo. Istraživanje je prove­deno u kampanji „Protiv usamljenosti", a ono je pokazalo kako je usamljenost nezdrava kao 15 cigareta na dan ili al­koholizam.

     Stariji ljudi koji se osjećaju usamlje­no imaju 56 posto veći rizik od slablje­nja nekih funkcija, primjerice, teže ho­daju. I rizik od smrti kod njih bio je za 45 posto veći, otkrila je britanska studija. Stoga ne čudi ovaj trend među umirov­ljenicima u Hrvatskoj.

Muškarci su slabiji?

     Indikativno je da je broj muškara­ca starijih od 60 godina koji traže brak veći. Naime, mnogi od njih nude svoju imovinu i nasljedstvo mirovine ženama mlađima od sebe, u zamjenu za brigu o njima. Iz toga se dade zaključiti kako žene koje su mlađe od svojih ženika u brakove ulaze zbog lošijeg imovinskog stanja, koje može biti rezultat nižeg stupnja obrazovanja, dugotrajne neza­poslenosti, statusa samohrane majke i slično.

     Ovakvi podaci o sklapanju brakova među građanima starije dobi u Hrvat­skoj imaju nekoliko dimenzija, od one romantične, pa do socijalne i političke te otvaraju brojna neriješena društvena pitanja. Nisu svi takovi brakovi skloplje­ni bez ljubavi i obrnuto, ali je indika­tivna diskrepancija između muškaraca starijih od 60 godina i žena iste dobi, jer oni jasno govore kako su upravo žene te koje zbog siromaštva i drugih druš­tvenih problema, pristaju na brakove sa starijim ženicima jer najčešće nemaju osiguranu mirovinu, već je jedino tako mogu ostvariti.

     Ljubav i interes se isprepliću. Me­đutim, najvažnije je i ovaj rodni aspekt rastućeg siromaštva i socijalnih nejed­nakosti muškaraca i žena u starijoj dobi uzeti u obzir prigodom kreiranja mjera i novih zakona, jer razlike - postoje.

Marta Hržić Bijelić