UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Tko se aplikacija boji još?

 

     Ako mislite da su aplikacije na mo­bitelima poput Facebooka (koja je i dalje u Hrvatskoj najpopularnija), Vibera ili WhatsApp-a rezervirane samo za djecu i mlade, grdno se varate. Prema nekim istraživanjima provedenima u Hr­vatskoj, dobna skupina koja najviše kori­ste spomenute aplikacije na pametnim telefonima bez daljnjega jesu mladi od 20 do 35 godine, ali sve je više i onih iz generacije 60+.

     Naime, prema pisanjima vodećeg portala za medijsko opismenjavanje hr­vatskih građana - Medijskapismenost. hr, upravo ta skupina (osobe starije od 60 godina) je u Hrvatskoj sve prisutnija na nikad popularnijoj društvenoj plat­formi - Facebooku. Svakako je pohvalno da starije osobe, upravo putem društve­nih mreža, ne ostaju usamljene, jer se na njima obnavljaju i odr­žavaju davno izgubljene ljubavi i/ili prijateljstva - na taj način us­pijevaju odolijevati usamljenosti i socijalnoj izoliranosti.

     Ono što starije generacije, kao i one od vrtićke dobi pa do sred­njoškolske, trebaju znati i poseb­no paziti jest što točno objavljuju na Facebooku. Problem i kod jed­nih i kod drugih jest činjenica da su nedovoljno informirani o po­stavkama sigurnosti - današnja djeca su takozvani digitalni do­moroci, koja vrlo brzo savladavaju teh­nologiju, a starije generacije ili su vrlo malo ili nikako za vrijeme radnog vijeka koristile računala te je njihovo znanje o takozvanim postavkama sigurnosti i pri­vatnosti na svakoj od društvenih mreža ili platformi veoma šturo i ograničeno.

Recite NE Facebook kvizovima

     Ako ste na Facebooku rješavali kviz kako biste primjerice otkrili koja ste vr­sta pizze, kakva je vaša osobnost sude­ći po kućnome ljubimcu, ili koji je grad u Hrvatskoj ili na svijetu baš po vašoj mjeri, vjerojatno pritom niste razmišljali koliko osobnih podataka tako otkrivate i kome. Ovakvi i slični kvizovi preplavili su Facebook i druge društvene mreže pa čak i ako ih sami ne ispunjavate, vjero­jatno često vidite rezultate testova svo­jih prijatelja.

     Sve informacije koje ste o sebi ot­krili na društvenim mrežama - svaka fotografija koja Vam se svidjela, svako mišljenje s kojim ste se složili, svaki ci­tat poznate osobe s kojim se niste složi­li - mogu biti kupljene, prodane ili čak ukradene, a onaj tko se domogne Vaših osobnih podataka, znat će gotovo sve o Vama, kao i o Vašim prijateljima.

     Slično je i s online testovima osob­nosti. Zabrinjavajuće je što te aplikacije ne prikupljaju samo podatke iz online kvizova i testova osobnosti, već se "pri­kopčaju" na društvenu mrežu i poput parazita prikupljaju sve podatke s Vašeg Facebook profila, uključujući Vaše poli­tičke i vjerske stavove.

     Vaši Facebook prijatelji također mogu nesvjesno dijeliti Vaše podatke dok rješavaju kvizove dajući tako kreato­rima tih kvizova uvid u druge profile te im omogućuju stvaranje grupa istomi­šljenika. Takve grupe mogu biti vrijedne svakome tko želi ciljano reklamirati neki proizvod ili uslugu. Bez obzira na to radi li se o oglašavanju nekog brenda cipela ili o političkoj kampanji, poruka se ovako može isporučiti ciljanoj publici koja će je učiniti viralnom, što znači da će prepla­viti neku društvenu mrežu i proširiti se dalje poput šumskog požara.

Kako se zaštiti

     Kako smo rekli, budite oprezni s kvi­zovima i testovima osobnosti na druš­tvenim mrežama. Ako želite biti sigurni, jednostavno ih nemojte rješavati. Svaki Vaš klik daje kompanijama informacije o vama. Premda nije svaki kviz povezan sa zlouporabom podataka, trebali biste prije rješavanja pažljivo pročitati uvjete korištenja kako biste saznali koje se sve informacije prikupljaju o vama i kako se koriste.

     Provjerite koje sve informacije o sebi dijelite na društvenim mrežama. Kada kliknete na neki kviz, trebali biste vidjeti koje se sve informacije iz Vašeg profila traže. Neke aplikacije dopuštaju Vam da u uredite te informacije, ali budite svje­sni da najčešće dijelite više nego što bi­ste htjeli.

Redovito obnavljajte postavke pri­vatnosti na svim društvenim mrežama koje koristite. Sve društvene mreže nude postavke privatnosti, no uglavnom ih morate sami postaviti i uključiti. Ovo je odličan trenutak da sjednete sa svojom djecom i/ili unucima te pregledate svo­je postavke privatnosti na društvenim mrežama. Facebook nudi nekoliko razi­na privatnosti - ovo je najsigurnije da sve objave budu vidljive samo Vama, što znači da ih samo Vi možete vidjeti, te ih Facebook ne smije dijeliti s drugima. Također pregledajte što Facebook od osobnih podataka dijeli s drugim apli­kacijama. Zatražite pomoć stručnjaka ili unuka koji su digitalno pismeniji od Vas.

Često mijenjajte lozinke

     Koristite dvofaktorsku provjeru au­tentičnosti - zamolite nekog tko Vam može pomoći po tom pitanju, ili pomoć potražite na jednom od besplatnih raču­nalnih tečajeva za umirovljenike. Vjerujte, tamošnji predavači će Vam rado pomoći. Većina društve­nih mreža nudi ovu vrstu provjere autentičnosti, koja Vam dozvo­ljava da ovlastite samo određene uređaje s kojima pristupate svom korisničkom računu, odnosno profilu. Ona povećava razinu si­gurnosti jer onemogućuje druge ljude da se prijave s vašim kori­sničkim računom, čak i ako imaju vašu lozinku.

     Izbrišite stare korisničke raču­ne i promijenite svoje lozinke. S ovime također zatražite pomoć nekog stručnjaka. Stari profili i korisnički raču­ni idealna su meta hakera. Kako biste ih pronašli, upišite na Googleu svoje ime i prezime; iznenadit ćete se što ćete tamo pronaći. Ako ih vi možete pronaći, mogu i drugi. Još jedna važna stvar - povreme­no mijenjate lozinke, za koje je najbolje da su kombinacija malih i velikih slova te jednog ili dva broja. Promijenite ju neko­liko puta godišnje te ju zabilježite u no­tes. Dobra lozinka je ključ Vaše sigurnosti na Facebooku ili bilo kojoj drugoj mreži.

     I na kraju, bez panike! Facebook je mnogim starijim osobama postao dnev­na zabava, otkrivaju stare školske kolege, zagubljene rođake, dijele svoje misli, pa i političke stavove. Zašto ne? Sindikat umirovljenika ima svoju tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima čak 16.000 prati­telja. Tamo je kutak za jadanje i psovanje, prepoznavanje sličnosti i razumijevanje različitosti. Idite i na takve specijalizirane stranice i družite se. Facebook sve više postaje jedan veliki dnevni boravak za starije. Hajdemo na virtualni čaj/kavu i kolače!

Marta Hržić Bijelić