UVODNA RIJEČ
Povratak u doba nestašica
Piše: Igor Knežević
Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile totalno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.
Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.
Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.
Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.
Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.
„Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...
Web stranice naših podružnica
Tko se aplikacija boji još?
Ako mislite da su aplikacije na mobitelima poput Facebooka (koja je i dalje u Hrvatskoj najpopularnija), Vibera ili WhatsApp-a rezervirane samo za djecu i mlade, grdno se varate. Prema nekim istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, dobna skupina koja najviše koriste spomenute aplikacije na pametnim telefonima bez daljnjega jesu mladi od 20 do 35 godine, ali sve je više i onih iz generacije 60+.
Naime, prema pisanjima vodećeg portala za medijsko opismenjavanje hrvatskih građana - Medijskapismenost. hr, upravo ta skupina (osobe starije od 60 godina) je u Hrvatskoj sve prisutnija na nikad popularnijoj društvenoj platformi - Facebooku. Svakako je pohvalno da starije osobe, upravo putem društvenih mreža, ne ostaju usamljene, jer se na njima obnavljaju i održavaju davno izgubljene ljubavi i/ili prijateljstva - na taj način uspijevaju odolijevati usamljenosti i socijalnoj izoliranosti.
Ono što starije generacije, kao i one od vrtićke dobi pa do srednjoškolske, trebaju znati i posebno paziti jest što točno objavljuju na Facebooku. Problem i kod jednih i kod drugih jest činjenica da su nedovoljno informirani o postavkama sigurnosti - današnja djeca su takozvani digitalni domoroci, koja vrlo brzo savladavaju tehnologiju, a starije generacije ili su vrlo malo ili nikako za vrijeme radnog vijeka koristile računala te je njihovo znanje o takozvanim postavkama sigurnosti i privatnosti na svakoj od društvenih mreža ili platformi veoma šturo i ograničeno.
Recite NE Facebook kvizovima
Ako ste na Facebooku rješavali kviz kako biste primjerice otkrili koja ste vrsta pizze, kakva je vaša osobnost sudeći po kućnome ljubimcu, ili koji je grad u Hrvatskoj ili na svijetu baš po vašoj mjeri, vjerojatno pritom niste razmišljali koliko osobnih podataka tako otkrivate i kome. Ovakvi i slični kvizovi preplavili su Facebook i druge društvene mreže pa čak i ako ih sami ne ispunjavate, vjerojatno često vidite rezultate testova svojih prijatelja.
Sve informacije koje ste o sebi otkrili na društvenim mrežama - svaka fotografija koja Vam se svidjela, svako mišljenje s kojim ste se složili, svaki citat poznate osobe s kojim se niste složili - mogu biti kupljene, prodane ili čak ukradene, a onaj tko se domogne Vaših osobnih podataka, znat će gotovo sve o Vama, kao i o Vašim prijateljima.
Slično je i s online testovima osobnosti. Zabrinjavajuće je što te aplikacije ne prikupljaju samo podatke iz online kvizova i testova osobnosti, već se "prikopčaju" na društvenu mrežu i poput parazita prikupljaju sve podatke s Vašeg Facebook profila, uključujući Vaše političke i vjerske stavove.
Vaši Facebook prijatelji također mogu nesvjesno dijeliti Vaše podatke dok rješavaju kvizove dajući tako kreatorima tih kvizova uvid u druge profile te im omogućuju stvaranje grupa istomišljenika. Takve grupe mogu biti vrijedne svakome tko želi ciljano reklamirati neki proizvod ili uslugu. Bez obzira na to radi li se o oglašavanju nekog brenda cipela ili o političkoj kampanji, poruka se ovako može isporučiti ciljanoj publici koja će je učiniti viralnom, što znači da će preplaviti neku društvenu mrežu i proširiti se dalje poput šumskog požara.
Kako se zaštiti
Kako smo rekli, budite oprezni s kvizovima i testovima osobnosti na društvenim mrežama. Ako želite biti sigurni, jednostavno ih nemojte rješavati. Svaki Vaš klik daje kompanijama informacije o vama. Premda nije svaki kviz povezan sa zlouporabom podataka, trebali biste prije rješavanja pažljivo pročitati uvjete korištenja kako biste saznali koje se sve informacije prikupljaju o vama i kako se koriste.
Provjerite koje sve informacije o sebi dijelite na društvenim mrežama. Kada kliknete na neki kviz, trebali biste vidjeti koje se sve informacije iz Vašeg profila traže. Neke aplikacije dopuštaju Vam da u uredite te informacije, ali budite svjesni da najčešće dijelite više nego što biste htjeli.
Redovito obnavljajte postavke privatnosti na svim društvenim mrežama koje koristite. Sve društvene mreže nude postavke privatnosti, no uglavnom ih morate sami postaviti i uključiti. Ovo je odličan trenutak da sjednete sa svojom djecom i/ili unucima te pregledate svoje postavke privatnosti na društvenim mrežama. Facebook nudi nekoliko razina privatnosti - ovo je najsigurnije da sve objave budu vidljive samo Vama, što znači da ih samo Vi možete vidjeti, te ih Facebook ne smije dijeliti s drugima. Također pregledajte što Facebook od osobnih podataka dijeli s drugim aplikacijama. Zatražite pomoć stručnjaka ili unuka koji su digitalno pismeniji od Vas.
Često mijenjajte lozinke
Koristite dvofaktorsku provjeru autentičnosti - zamolite nekog tko Vam može pomoći po tom pitanju, ili pomoć potražite na jednom od besplatnih računalnih tečajeva za umirovljenike. Vjerujte, tamošnji predavači će Vam rado pomoći. Većina društvenih mreža nudi ovu vrstu provjere autentičnosti, koja Vam dozvoljava da ovlastite samo određene uređaje s kojima pristupate svom korisničkom računu, odnosno profilu. Ona povećava razinu sigurnosti jer onemogućuje druge ljude da se prijave s vašim korisničkim računom, čak i ako imaju vašu lozinku.
Izbrišite stare korisničke račune i promijenite svoje lozinke. S ovime također zatražite pomoć nekog stručnjaka. Stari profili i korisnički računi idealna su meta hakera. Kako biste ih pronašli, upišite na Googleu svoje ime i prezime; iznenadit ćete se što ćete tamo pronaći. Ako ih vi možete pronaći, mogu i drugi. Još jedna važna stvar - povremeno mijenjate lozinke, za koje je najbolje da su kombinacija malih i velikih slova te jednog ili dva broja. Promijenite ju nekoliko puta godišnje te ju zabilježite u notes. Dobra lozinka je ključ Vaše sigurnosti na Facebooku ili bilo kojoj drugoj mreži.
I na kraju, bez panike! Facebook je mnogim starijim osobama postao dnevna zabava, otkrivaju stare školske kolege, zagubljene rođake, dijele svoje misli, pa i političke stavove. Zašto ne? Sindikat umirovljenika ima svoju tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima čak 16.000 pratitelja. Tamo je kutak za jadanje i psovanje, prepoznavanje sličnosti i razumijevanje različitosti. Idite i na takve specijalizirane stranice i družite se. Facebook sve više postaje jedan veliki dnevni boravak za starije. Hajdemo na virtualni čaj/kavu i kolače!
Marta Hržić Bijelić