UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Tko se aplikacija boji još?

 

     Ako mislite da su aplikacije na mo­bitelima poput Facebooka (koja je i dalje u Hrvatskoj najpopularnija), Vibera ili WhatsApp-a rezervirane samo za djecu i mlade, grdno se varate. Prema nekim istraživanjima provedenima u Hr­vatskoj, dobna skupina koja najviše kori­ste spomenute aplikacije na pametnim telefonima bez daljnjega jesu mladi od 20 do 35 godine, ali sve je više i onih iz generacije 60+.

     Naime, prema pisanjima vodećeg portala za medijsko opismenjavanje hr­vatskih građana - Medijskapismenost. hr, upravo ta skupina (osobe starije od 60 godina) je u Hrvatskoj sve prisutnija na nikad popularnijoj društvenoj plat­formi - Facebooku. Svakako je pohvalno da starije osobe, upravo putem društve­nih mreža, ne ostaju usamljene, jer se na njima obnavljaju i odr­žavaju davno izgubljene ljubavi i/ili prijateljstva - na taj način us­pijevaju odolijevati usamljenosti i socijalnoj izoliranosti.

     Ono što starije generacije, kao i one od vrtićke dobi pa do sred­njoškolske, trebaju znati i poseb­no paziti jest što točno objavljuju na Facebooku. Problem i kod jed­nih i kod drugih jest činjenica da su nedovoljno informirani o po­stavkama sigurnosti - današnja djeca su takozvani digitalni do­moroci, koja vrlo brzo savladavaju teh­nologiju, a starije generacije ili su vrlo malo ili nikako za vrijeme radnog vijeka koristile računala te je njihovo znanje o takozvanim postavkama sigurnosti i pri­vatnosti na svakoj od društvenih mreža ili platformi veoma šturo i ograničeno.

Recite NE Facebook kvizovima

     Ako ste na Facebooku rješavali kviz kako biste primjerice otkrili koja ste vr­sta pizze, kakva je vaša osobnost sude­ći po kućnome ljubimcu, ili koji je grad u Hrvatskoj ili na svijetu baš po vašoj mjeri, vjerojatno pritom niste razmišljali koliko osobnih podataka tako otkrivate i kome. Ovakvi i slični kvizovi preplavili su Facebook i druge društvene mreže pa čak i ako ih sami ne ispunjavate, vjero­jatno često vidite rezultate testova svo­jih prijatelja.

     Sve informacije koje ste o sebi ot­krili na društvenim mrežama - svaka fotografija koja Vam se svidjela, svako mišljenje s kojim ste se složili, svaki ci­tat poznate osobe s kojim se niste složi­li - mogu biti kupljene, prodane ili čak ukradene, a onaj tko se domogne Vaših osobnih podataka, znat će gotovo sve o Vama, kao i o Vašim prijateljima.

     Slično je i s online testovima osob­nosti. Zabrinjavajuće je što te aplikacije ne prikupljaju samo podatke iz online kvizova i testova osobnosti, već se "pri­kopčaju" na društvenu mrežu i poput parazita prikupljaju sve podatke s Vašeg Facebook profila, uključujući Vaše poli­tičke i vjerske stavove.

     Vaši Facebook prijatelji također mogu nesvjesno dijeliti Vaše podatke dok rješavaju kvizove dajući tako kreato­rima tih kvizova uvid u druge profile te im omogućuju stvaranje grupa istomi­šljenika. Takve grupe mogu biti vrijedne svakome tko želi ciljano reklamirati neki proizvod ili uslugu. Bez obzira na to radi li se o oglašavanju nekog brenda cipela ili o političkoj kampanji, poruka se ovako može isporučiti ciljanoj publici koja će je učiniti viralnom, što znači da će prepla­viti neku društvenu mrežu i proširiti se dalje poput šumskog požara.

Kako se zaštiti

     Kako smo rekli, budite oprezni s kvi­zovima i testovima osobnosti na druš­tvenim mrežama. Ako želite biti sigurni, jednostavno ih nemojte rješavati. Svaki Vaš klik daje kompanijama informacije o vama. Premda nije svaki kviz povezan sa zlouporabom podataka, trebali biste prije rješavanja pažljivo pročitati uvjete korištenja kako biste saznali koje se sve informacije prikupljaju o vama i kako se koriste.

     Provjerite koje sve informacije o sebi dijelite na društvenim mrežama. Kada kliknete na neki kviz, trebali biste vidjeti koje se sve informacije iz Vašeg profila traže. Neke aplikacije dopuštaju Vam da u uredite te informacije, ali budite svje­sni da najčešće dijelite više nego što bi­ste htjeli.

Redovito obnavljajte postavke pri­vatnosti na svim društvenim mrežama koje koristite. Sve društvene mreže nude postavke privatnosti, no uglavnom ih morate sami postaviti i uključiti. Ovo je odličan trenutak da sjednete sa svojom djecom i/ili unucima te pregledate svo­je postavke privatnosti na društvenim mrežama. Facebook nudi nekoliko razi­na privatnosti - ovo je najsigurnije da sve objave budu vidljive samo Vama, što znači da ih samo Vi možete vidjeti, te ih Facebook ne smije dijeliti s drugima. Također pregledajte što Facebook od osobnih podataka dijeli s drugim apli­kacijama. Zatražite pomoć stručnjaka ili unuka koji su digitalno pismeniji od Vas.

Često mijenjajte lozinke

     Koristite dvofaktorsku provjeru au­tentičnosti - zamolite nekog tko Vam može pomoći po tom pitanju, ili pomoć potražite na jednom od besplatnih raču­nalnih tečajeva za umirovljenike. Vjerujte, tamošnji predavači će Vam rado pomoći. Većina društve­nih mreža nudi ovu vrstu provjere autentičnosti, koja Vam dozvo­ljava da ovlastite samo određene uređaje s kojima pristupate svom korisničkom računu, odnosno profilu. Ona povećava razinu si­gurnosti jer onemogućuje druge ljude da se prijave s vašim kori­sničkim računom, čak i ako imaju vašu lozinku.

     Izbrišite stare korisničke raču­ne i promijenite svoje lozinke. S ovime također zatražite pomoć nekog stručnjaka. Stari profili i korisnički raču­ni idealna su meta hakera. Kako biste ih pronašli, upišite na Googleu svoje ime i prezime; iznenadit ćete se što ćete tamo pronaći. Ako ih vi možete pronaći, mogu i drugi. Još jedna važna stvar - povreme­no mijenjate lozinke, za koje je najbolje da su kombinacija malih i velikih slova te jednog ili dva broja. Promijenite ju neko­liko puta godišnje te ju zabilježite u no­tes. Dobra lozinka je ključ Vaše sigurnosti na Facebooku ili bilo kojoj drugoj mreži.

     I na kraju, bez panike! Facebook je mnogim starijim osobama postao dnev­na zabava, otkrivaju stare školske kolege, zagubljene rođake, dijele svoje misli, pa i političke stavove. Zašto ne? Sindikat umirovljenika ima svoju tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima čak 16.000 prati­telja. Tamo je kutak za jadanje i psovanje, prepoznavanje sličnosti i razumijevanje različitosti. Idite i na takve specijalizirane stranice i družite se. Facebook sve više postaje jedan veliki dnevni boravak za starije. Hajdemo na virtualni čaj/kavu i kolače!

Marta Hržić Bijelić