UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

2. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Umirovljenički predstavnici  nespremni za viziju?

  • Ministarstvo pokrenulo raspravu o novom mirovinskom zakonu, uz sudjelovanje umirovljenika  od samog početka

 Druga sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana 1. veljače u Zagrebu, nije održana samo s najavljenim dnevnim redom. Naime, predstavnici Koordinacije umirovljeničkih udruga održali su 31. siječnja sastanak kako bi se raspravilo o prioritetnim temama za koje žele da se nađu na dnevnom redu Nacionalnoga vijeća, te su – na temelju prijedloga od 15 točaka Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), te spiska pitanja od strane Matice umirovljenika Hrvatske (MUH), definirali tri pitanja oko kojih drže da se ne treba čekati novi Zakon, već ih treba riješiti po hitnom postupku (prijelaz na povoljniju formulu usklađivanja mirovina, ukidanje zdravstvenog doprinosa na mirovine te reguliranje ovršavanja mirovina), te šest područja pitanja o kojima treba tematski raspravljati (mirovinski zakon, socijalna politika, zdravstvo itd.).

K tome, predstavnici triju umirovljeničkih organizacija našli su se na radnom dogovoru  uoči druge sjednice Nacionalnog vijeća kako bi se od prijedloga SUH-a i MUH-a pripremio zajednički prijedlog prioritetnih tema, no predstavnici MUH-a su naknadno promijenili mišljenje o potrebi rasprave o zajedničkim prioritetima, te se tako na sjednicu došlo s kompromisnim rješenjem koje je izložio Mario Tocauer, potpredsjednik Nacionalnog vijeća ispred Koordinacije umirovljeničkih udruga, te službeno predao spiskove SUH-a i MUH-a te prioritetna stajališta Koordinacije. Tocauer je stoga odmah na početku 2. sjednice intervenirao u dnevni red, predlažući da se uz najavljenu točku o budućem zakonu o mirovinskom sutava i osiguranju, uvrsti i rasprava o prioritetnim temama. Vladina strana je bila iznenađena da umirovljeničke udruge nisu došle sa zajedničkim stajalištem, što je izazvalo kraću raspravu o načinima rada. Na prijedlog ministra Miranda Mrsića dogovoreno je da će Nacionalno vijeće imati godišnje dvije do četiri tematske sjednice vezane uz pojedina područja iz interesa umirovljenika.

No tek druga točka, najavljena rasprava o Zakonu o mirovinskom osiguranju, izazvala je šokove na strani većine umirovljeničkih predstavnika, jer je Vladina strana došla bez ikakvog materijala ili teza na temelju kojih bi se tražilo očitovanje umirovljenika. Ministar Mrsić je obrazložio kako je njihova želja da se na sjednici Nacionalnog vijeća razgovara otvoreno o mogućim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se umirovljeničke  udruge uključile u donošenje novog zakona od samog početka. Takav je pristup iznenadio većinu predstavnika druge strane, jer su smatrali da Vlada odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebaju doći s prijedlogom, na temelju čega bi se vodila rasprava. Međutim, predsjednica SUH-a Jasna Petrović je podržala da Nacionalno vijeće uz konzultativnu, ima i savjetodavnu ulogu, te je vrlo opsežno i detaljno naznačila polazišta SUH-a za mirovinski sustav, argumentirajući to brojnim statistikama, pokazateljima te europskim trendovima i načelima. Naime, SUH je u Programskoj platformi 40+, usvojenoj na skupštini 2012. godine, jasno i argumentirano zauzeo stajalište kakav mirovinski sustav žele. Drugi su se predstavnici ispričali da se nisu pripremili.

Mrsić je novu sjednicu Nacionalnog vijeća za umirovljenike najavio još u veljači, pojasnivši da je cilj prve rasprave bila detekcija problema u provođenju sadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju, a u sljedećoj raspravi bi se više usredotočili na rješavanje problema.