UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

12. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Program dobrih želja

 

     U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 7. svibnja 2019. održana je 12. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovlje­nike i starije osobe s prijedlozima programa rada za 2019. i 2020. godinu kao glavnom temom. Iako je još u mandatu Ive Gavranovića, dosadašnjeg predsjednika Nacionalnog vijeća na dnevnom redu bila lista prioriteta za rad, Ministarstvo je iz nje selekcioniralo većinom teme i aktivnosti koje nisu na listi prioriteta, pa je tako izostalo poboljšanje modela usklađivanja mirovina, zajamčena minimalna mirovina, a tek skromno je na- tuknuto kako će se razmotriti prijedlog o redefiniranju obitelj­ske mirovine.

     Na žalost, nova predsjednica Nacionalnog vijeća Višnja For- tuna, koja je preuzela preostali dio mandata Gavranovića, pro­pustila je sazvati prethodne konzultacije umirovljeničke strane, te je tako prijedlog Ministarstva gotovo automatski prihvaćen. Ono što je značajno u mirovinskom resoru pred Nacionalnim vijećem je rasprava o kriterijima za obuhvat potencijalnih ko­risnika nacionalne mirovine te uspostavljanje zakonodavnog okvira za uvođenje te svojevrsne državne naknade za sve stari­je od 65 godina koji ne ostvare pravo na mirovinu.

     U okviru socijalne skrbi na dnevnom redu će kao najveći iza­zov biti novi Zakon o socijalnoj skrbi, dok se u zdravstvu planira uključiti predstavnike umirovljeničkih udruga u Upravno vijeće HZZO-a, te razmotriti povećanje cenzusa za dopunsko osigura­nje i prijedloge o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od jedan i tri posto. Uskoro će na e-savjetovanju biti i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

     Najmanje je do sada ostvareno komunikacije s Ministar­stvom financija koje ni jednom nije odgovorilo na inicijative i prijedloge umirovljeničkih udruga, iako predstavnici tog Mi­nistarstva redovito sudjeluju na sjednicama NV-a. Zaključeno je kako će se razmotriti i uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjeta odnosno vijeća za umirovljenike i starije na svim razinama lokalne samouprave. U planu je i izrada      Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kao i izrada progra­ma zaštite od nasilja osoba starije životne dobi. Na prijedlog SUH-a uključeno je i pitanje uvođenja registra te do normiranja Zakona o obveznim odnosima glede ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Također, jedna od tema je bila predstavljanje natječaja „Pridruži se - Aktivni u mirovini", odnosno jačanje sposobno­sti organizacija civilnog društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Natječaj se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, a svrha mu je unaprijediti kvalitetu i dostupnost programa u području aktivnog starenja i unaprjeđenje kvalitete života umi­rovljenika.      Ukupna vrijednost natječaja je 100 milijuna kuna, vrijednost pojedinačnih projekata može biti od 500 tisuća do 2 milijuna kuna.