UVODNA RIJEČ
Zemlja promatrača
Piše: Jasna A. Petrović
Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske administrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovaramo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama vezanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...
Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se događa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vremena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju odmak od samih sebe.
Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u početku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumove u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je mirovina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamentarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.
I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svijetu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepoznati još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlastitom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pliva u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i malodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do razmjera gubitka konstruktivne stvarnosti.
Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji nemaju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti onima malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da manjak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?
Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvarnost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.
Web stranice naših podružnica
12. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Program dobrih želja
U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 7. svibnja 2019. održana je 12. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe s prijedlozima programa rada za 2019. i 2020. godinu kao glavnom temom. Iako je još u mandatu Ive Gavranovića, dosadašnjeg predsjednika Nacionalnog vijeća na dnevnom redu bila lista prioriteta za rad, Ministarstvo je iz nje selekcioniralo većinom teme i aktivnosti koje nisu na listi prioriteta, pa je tako izostalo poboljšanje modela usklađivanja mirovina, zajamčena minimalna mirovina, a tek skromno je na- tuknuto kako će se razmotriti prijedlog o redefiniranju obiteljske mirovine.
Na žalost, nova predsjednica Nacionalnog vijeća Višnja For- tuna, koja je preuzela preostali dio mandata Gavranovića, propustila je sazvati prethodne konzultacije umirovljeničke strane, te je tako prijedlog Ministarstva gotovo automatski prihvaćen. Ono što je značajno u mirovinskom resoru pred Nacionalnim vijećem je rasprava o kriterijima za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine te uspostavljanje zakonodavnog okvira za uvođenje te svojevrsne državne naknade za sve starije od 65 godina koji ne ostvare pravo na mirovinu.
U okviru socijalne skrbi na dnevnom redu će kao najveći izazov biti novi Zakon o socijalnoj skrbi, dok se u zdravstvu planira uključiti predstavnike umirovljeničkih udruga u Upravno vijeće HZZO-a, te razmotriti povećanje cenzusa za dopunsko osiguranje i prijedloge o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od jedan i tri posto. Uskoro će na e-savjetovanju biti i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Najmanje je do sada ostvareno komunikacije s Ministarstvom financija koje ni jednom nije odgovorilo na inicijative i prijedloge umirovljeničkih udruga, iako predstavnici tog Ministarstva redovito sudjeluju na sjednicama NV-a. Zaključeno je kako će se razmotriti i uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjeta odnosno vijeća za umirovljenike i starije na svim razinama lokalne samouprave. U planu je i izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kao i izrada programa zaštite od nasilja osoba starije životne dobi. Na prijedlog SUH-a uključeno je i pitanje uvođenja registra te do normiranja Zakona o obveznim odnosima glede ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.
Također, jedna od tema je bila predstavljanje natječaja „Pridruži se - Aktivni u mirovini", odnosno jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Natječaj se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, a svrha mu je unaprijediti kvalitetu i dostupnost programa u području aktivnog starenja i unaprjeđenje kvalitete života umirovljenika. Ukupna vrijednost natječaja je 100 milijuna kuna, vrijednost pojedinačnih projekata može biti od 500 tisuća do 2 milijuna kuna.