UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

12. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Program dobrih želja

 

     U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 7. svibnja 2019. održana je 12. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovlje­nike i starije osobe s prijedlozima programa rada za 2019. i 2020. godinu kao glavnom temom. Iako je još u mandatu Ive Gavranovića, dosadašnjeg predsjednika Nacionalnog vijeća na dnevnom redu bila lista prioriteta za rad, Ministarstvo je iz nje selekcioniralo većinom teme i aktivnosti koje nisu na listi prioriteta, pa je tako izostalo poboljšanje modela usklađivanja mirovina, zajamčena minimalna mirovina, a tek skromno je na- tuknuto kako će se razmotriti prijedlog o redefiniranju obitelj­ske mirovine.

     Na žalost, nova predsjednica Nacionalnog vijeća Višnja For- tuna, koja je preuzela preostali dio mandata Gavranovića, pro­pustila je sazvati prethodne konzultacije umirovljeničke strane, te je tako prijedlog Ministarstva gotovo automatski prihvaćen. Ono što je značajno u mirovinskom resoru pred Nacionalnim vijećem je rasprava o kriterijima za obuhvat potencijalnih ko­risnika nacionalne mirovine te uspostavljanje zakonodavnog okvira za uvođenje te svojevrsne državne naknade za sve stari­je od 65 godina koji ne ostvare pravo na mirovinu.

     U okviru socijalne skrbi na dnevnom redu će kao najveći iza­zov biti novi Zakon o socijalnoj skrbi, dok se u zdravstvu planira uključiti predstavnike umirovljeničkih udruga u Upravno vijeće HZZO-a, te razmotriti povećanje cenzusa za dopunsko osigura­nje i prijedloge o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od jedan i tri posto. Uskoro će na e-savjetovanju biti i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

     Najmanje je do sada ostvareno komunikacije s Ministar­stvom financija koje ni jednom nije odgovorilo na inicijative i prijedloge umirovljeničkih udruga, iako predstavnici tog Mi­nistarstva redovito sudjeluju na sjednicama NV-a. Zaključeno je kako će se razmotriti i uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjeta odnosno vijeća za umirovljenike i starije na svim razinama lokalne samouprave. U planu je i izrada      Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kao i izrada progra­ma zaštite od nasilja osoba starije životne dobi. Na prijedlog SUH-a uključeno je i pitanje uvođenja registra te do normiranja Zakona o obveznim odnosima glede ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

     Također, jedna od tema je bila predstavljanje natječaja „Pridruži se - Aktivni u mirovini", odnosno jačanje sposobno­sti organizacija civilnog društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Natječaj se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, a svrha mu je unaprijediti kvalitetu i dostupnost programa u području aktivnog starenja i unaprjeđenje kvalitete života umi­rovljenika.      Ukupna vrijednost natječaja je 100 milijuna kuna, vrijednost pojedinačnih projekata može biti od 500 tisuća do 2 milijuna kuna.