UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
12. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Program dobrih želja
U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 7. svibnja 2019. održana je 12. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe s prijedlozima programa rada za 2019. i 2020. godinu kao glavnom temom. Iako je još u mandatu Ive Gavranovića, dosadašnjeg predsjednika Nacionalnog vijeća na dnevnom redu bila lista prioriteta za rad, Ministarstvo je iz nje selekcioniralo većinom teme i aktivnosti koje nisu na listi prioriteta, pa je tako izostalo poboljšanje modela usklađivanja mirovina, zajamčena minimalna mirovina, a tek skromno je na- tuknuto kako će se razmotriti prijedlog o redefiniranju obiteljske mirovine.
Na žalost, nova predsjednica Nacionalnog vijeća Višnja For- tuna, koja je preuzela preostali dio mandata Gavranovića, propustila je sazvati prethodne konzultacije umirovljeničke strane, te je tako prijedlog Ministarstva gotovo automatski prihvaćen. Ono što je značajno u mirovinskom resoru pred Nacionalnim vijećem je rasprava o kriterijima za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine te uspostavljanje zakonodavnog okvira za uvođenje te svojevrsne državne naknade za sve starije od 65 godina koji ne ostvare pravo na mirovinu.
U okviru socijalne skrbi na dnevnom redu će kao najveći izazov biti novi Zakon o socijalnoj skrbi, dok se u zdravstvu planira uključiti predstavnike umirovljeničkih udruga u Upravno vijeće HZZO-a, te razmotriti povećanje cenzusa za dopunsko osiguranje i prijedloge o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od jedan i tri posto. Uskoro će na e-savjetovanju biti i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Najmanje je do sada ostvareno komunikacije s Ministarstvom financija koje ni jednom nije odgovorilo na inicijative i prijedloge umirovljeničkih udruga, iako predstavnici tog Ministarstva redovito sudjeluju na sjednicama NV-a. Zaključeno je kako će se razmotriti i uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjeta odnosno vijeća za umirovljenike i starije na svim razinama lokalne samouprave. U planu je i izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kao i izrada programa zaštite od nasilja osoba starije životne dobi. Na prijedlog SUH-a uključeno je i pitanje uvođenja registra te do normiranja Zakona o obveznim odnosima glede ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.
Također, jedna od tema je bila predstavljanje natječaja „Pridruži se - Aktivni u mirovini", odnosno jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika. Natječaj se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, a svrha mu je unaprijediti kvalitetu i dostupnost programa u području aktivnog starenja i unaprjeđenje kvalitete života umirovljenika. Ukupna vrijednost natječaja je 100 milijuna kuna, vrijednost pojedinačnih projekata može biti od 500 tisuća do 2 milijuna kuna.