UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


UMIROVLJENICI, POTPIŠITE PROTIV RADA DO 67.!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske kao umirovljenička udruga koja se već 27 godina bori za poboljšanje prava umirovljenika podržava inicijativu #67jepreviše za raspisivanje referenduma kojim bi se dobna granica za umirovljenje vratila na 65 godina te spriječila linearna povećana penalizacija prijevremenih umirovljenika.

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske su još 3. rujna 2018., kao dio Radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, upozorili Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na nepovoljne učinke donošenja takvih mjera. Naime, Ministarstvo je odlučilo skratiti vremenski period za odlazak u mirovinu sa 67 godina sa 2038. na 2033. godinu te je povećalo penalizaciju linearno na 0,3 posto po svakom mjesecu prijevremenog umirovljenja (18 posto za pet godina). Takvo rješenje ni u kom slučaju neće spasiti mirovinski sustav.

     Zašto su umirovljeničke udruge protiv rada do 67. godine? Prvo, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je kraće za 2,8 godina u odnosu na EU, a trajanje života nakon 65. godine starosti za 2,4 godine kraće u odnosu na EU (17,6 godina naspram 20 godina). K tome, očekivano trajanje zdravog života pri rođenju u Hrvatskoj je 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, dok je u EU to 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene. Nisu li to već dovoljni razlozi za rad do maksimalno 65. godine života, odnosno za rad i preko te dobi za sve oni koji to žele i mogu? Ali ne kao prinuda!

     Velika većina novih članica EU, kao i zapadnoeuropskih zemalja, omogućuju umirovljenje prije 65. godine života, a Poljska i Slovačka su, primjerice, zakonsku dob za umirovljenje smanjili na 65 godina.

     Umirovljeničke udruge također drže da bi uvjet radnog staža od 15 godina za odlazak u starosnu mirovinu, trebalo povećati na 20 godina, uz uvođenje tzv. nacionalne mirovine za sve starije od 65 godina koji nisu ostvarili nikakvu mirovinu.

     Besmislica je što ministar Marko Pavić pokušava zaustaviti referendum skupim TV oglasima, kao i lažnim tvrdnjama kako će mirovine pasti za 7 posto ukoliko se zakonski uvjet dobi za umirovljenje vrati na 65 godina. Na agitpropu i lažima se ne mogu graditi temelji socijalne i demokratske države.

     Stoga još jednom pozivamo sve građane da daju potpis inicijativi #67jepreviše, a posebno umirovljenike, jer se to tiče budućnosti njihove djece i unučadi. Jer će ih sutra pitati zašto su ih izdali.

Zagreb, 30. travnja 2019.

                                                                                          Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

                                                                                                

                              Đakovo                                                                       Osijek

 

                                                                      Split