UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


UMIROVLJENICI, POTPIŠITE PROTIV RADA DO 67.!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske kao umirovljenička udruga koja se već 27 godina bori za poboljšanje prava umirovljenika podržava inicijativu #67jepreviše za raspisivanje referenduma kojim bi se dobna granica za umirovljenje vratila na 65 godina te spriječila linearna povećana penalizacija prijevremenih umirovljenika.

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske su još 3. rujna 2018., kao dio Radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, upozorili Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na nepovoljne učinke donošenja takvih mjera. Naime, Ministarstvo je odlučilo skratiti vremenski period za odlazak u mirovinu sa 67 godina sa 2038. na 2033. godinu te je povećalo penalizaciju linearno na 0,3 posto po svakom mjesecu prijevremenog umirovljenja (18 posto za pet godina). Takvo rješenje ni u kom slučaju neće spasiti mirovinski sustav.

     Zašto su umirovljeničke udruge protiv rada do 67. godine? Prvo, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je kraće za 2,8 godina u odnosu na EU, a trajanje života nakon 65. godine starosti za 2,4 godine kraće u odnosu na EU (17,6 godina naspram 20 godina). K tome, očekivano trajanje zdravog života pri rođenju u Hrvatskoj je 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, dok je u EU to 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene. Nisu li to već dovoljni razlozi za rad do maksimalno 65. godine života, odnosno za rad i preko te dobi za sve oni koji to žele i mogu? Ali ne kao prinuda!

     Velika većina novih članica EU, kao i zapadnoeuropskih zemalja, omogućuju umirovljenje prije 65. godine života, a Poljska i Slovačka su, primjerice, zakonsku dob za umirovljenje smanjili na 65 godina.

     Umirovljeničke udruge također drže da bi uvjet radnog staža od 15 godina za odlazak u starosnu mirovinu, trebalo povećati na 20 godina, uz uvođenje tzv. nacionalne mirovine za sve starije od 65 godina koji nisu ostvarili nikakvu mirovinu.

     Besmislica je što ministar Marko Pavić pokušava zaustaviti referendum skupim TV oglasima, kao i lažnim tvrdnjama kako će mirovine pasti za 7 posto ukoliko se zakonski uvjet dobi za umirovljenje vrati na 65 godina. Na agitpropu i lažima se ne mogu graditi temelji socijalne i demokratske države.

     Stoga još jednom pozivamo sve građane da daju potpis inicijativi #67jepreviše, a posebno umirovljenike, jer se to tiče budućnosti njihove djece i unučadi. Jer će ih sutra pitati zašto su ih izdali.

Zagreb, 30. travnja 2019.

                                                                                          Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

                                                                                                

                              Đakovo                                                                       Osijek

 

                                                                      Split