UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAZNOVRSNA I DOBRO URAVNOTEŽENA PREHRANA

 

     Svakog dana prosječna osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hra­ne u svoj želudac. Ta sehrana probavlja i resorbira kako bi osigu­rala hranjive tvari i energiju orga­nizmu. Ono što pojedemo uskoro postaje stvarni dio našeg tijela. To je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga, kalcij iz povrća ili mlijeka uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Kako će kvali­teta benzina kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobi­la, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma.

     Tri najveće „prirodne" ubojice su srčane bolesti, rak i moždani udar. Sva ta oboljenja imaju neke zajed­ničke stvari - ona su u vezi s našom prehranom. Drugim riječima, vrsta hrane koju jedete itekako ima veze s vašim šansama da ćete oboljeti od jedne ili od svih„triju velikih" bolesti. Medicinska istraživanja su pokazala da ispravna prehrana može spriječiti ili čak utjecati na povlačenje obolje­nja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvoreno s mudrošću i znanjem, tako da je sposobno samo se održavati u zdravom stanju ako mu jednostavno dajemo ono što treba.

Hranom protiv oboljenja

     Koje su tjelesne hranjive potre­be? Ljudski organizam treba bjelan­čevine, šećere, masti, vlaknaste kom­ponente, vitamine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u ispravnim proporcijama i u obliku u kojem ih tijelo može lako upotri­jebiti. S „civilizacijom" i „napretkom" ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti ili nedostaci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka. On često konzumira previ­še masnoća, bjelančevina, kalorija, a premalo vitamina, minerala, povr­ća, vlaknastih komponenata i vode. Povećanje učestalosti spomenutih bolesti u velikoj je mjeri uzrokovano tom prehrambenom neravnotežom. Što je krenulo loše? Zašto se na­lazimo u tako neugodnoj situaciji? Većina ljudi jede zbog zadovoljstva. Usredotočujemo se na konzumira­nje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zaboravili smo da je pri­marni cilj konzumiranja - hranjivost hrane.

Pogubna ovisnost

     Roditelji su često krivci broj je­dan. Mnogi roditelji upotrebljavaju hranu za kažnjavanje ili nagrađi­vanje djece. Zbog toga se u dječjoj osjetljivoj glavici stvara saznanje da se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da se „osjećamo dobro". Osim toga, postoji industrija hrane. To su ljudi koji koriste rekla­mu i psihologiju uvjeravanja kako bi nas privukli da jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno za nas.

     Jedna analiza reklama na američ­koj televiziji, koje su bile prikazivane baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane filmove, otkrila je da je oko 90 posto reklama bilo za „fast food". Na taj se način mladi programiraju da žele vrstu hrane koja je s hranjivog stanovišta nezdrava. Neznanje po­trošača i pohlepnost trgovaca hra­nom doveli su do naših današnjih problema.

     Pogubne ovisnosti o nekim vrsta­ma hrane postale su čest problem u našem društvu. Razumije se da trpi­mo posljedice. Postoji velika potre­ba da educiramo sebe i svoju djecu o temeljnim činjenicama u vezi s hranom. Ustvari, hrana je najveći ljudski lijek - hranjivi lijek, ali samo ako se s njime ispravno postupa.

dr. Ivo Belan

 

UMJETNOST U DOMU

     Starijim osobama koji zbog svog zdravlja ne mogu na­pustiti svoj dom ništa ne mora biti nedostižno. To doka­zuje i muzej Whitney iz New Yorka koji samo za njih izrađuje posebne kataloge s umjetnič­kim djelima, koji se dostavljaju periodično uz obroke. Ti kata­lozi služe kao vizualna dopuna telekonferencijskom vođenju kroz postav muzeja, što im olakšava snalaženje i nudi im mnoštvo informacija koje bi doznali ako se nalaze u muzeju. Ovaj program se provodi u su­radnji s tridesetak neprofitnih organizacija za starije osobe.