UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RAZNOVRSNA I DOBRO URAVNOTEŽENA PREHRANA

 

     Svakog dana prosječna osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hra­ne u svoj želudac. Ta sehrana probavlja i resorbira kako bi osigu­rala hranjive tvari i energiju orga­nizmu. Ono što pojedemo uskoro postaje stvarni dio našeg tijela. To je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga, kalcij iz povrća ili mlijeka uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Kako će kvali­teta benzina kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobi­la, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma.

     Tri najveće „prirodne" ubojice su srčane bolesti, rak i moždani udar. Sva ta oboljenja imaju neke zajed­ničke stvari - ona su u vezi s našom prehranom. Drugim riječima, vrsta hrane koju jedete itekako ima veze s vašim šansama da ćete oboljeti od jedne ili od svih„triju velikih" bolesti. Medicinska istraživanja su pokazala da ispravna prehrana može spriječiti ili čak utjecati na povlačenje obolje­nja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvoreno s mudrošću i znanjem, tako da je sposobno samo se održavati u zdravom stanju ako mu jednostavno dajemo ono što treba.

Hranom protiv oboljenja

     Koje su tjelesne hranjive potre­be? Ljudski organizam treba bjelan­čevine, šećere, masti, vlaknaste kom­ponente, vitamine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u ispravnim proporcijama i u obliku u kojem ih tijelo može lako upotri­jebiti. S „civilizacijom" i „napretkom" ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti ili nedostaci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka. On često konzumira previ­še masnoća, bjelančevina, kalorija, a premalo vitamina, minerala, povr­ća, vlaknastih komponenata i vode. Povećanje učestalosti spomenutih bolesti u velikoj je mjeri uzrokovano tom prehrambenom neravnotežom. Što je krenulo loše? Zašto se na­lazimo u tako neugodnoj situaciji? Većina ljudi jede zbog zadovoljstva. Usredotočujemo se na konzumira­nje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zaboravili smo da je pri­marni cilj konzumiranja - hranjivost hrane.

Pogubna ovisnost

     Roditelji su često krivci broj je­dan. Mnogi roditelji upotrebljavaju hranu za kažnjavanje ili nagrađi­vanje djece. Zbog toga se u dječjoj osjetljivoj glavici stvara saznanje da se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da se „osjećamo dobro". Osim toga, postoji industrija hrane. To su ljudi koji koriste rekla­mu i psihologiju uvjeravanja kako bi nas privukli da jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno za nas.

     Jedna analiza reklama na američ­koj televiziji, koje su bile prikazivane baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane filmove, otkrila je da je oko 90 posto reklama bilo za „fast food". Na taj se način mladi programiraju da žele vrstu hrane koja je s hranjivog stanovišta nezdrava. Neznanje po­trošača i pohlepnost trgovaca hra­nom doveli su do naših današnjih problema.

     Pogubne ovisnosti o nekim vrsta­ma hrane postale su čest problem u našem društvu. Razumije se da trpi­mo posljedice. Postoji velika potre­ba da educiramo sebe i svoju djecu o temeljnim činjenicama u vezi s hranom. Ustvari, hrana je najveći ljudski lijek - hranjivi lijek, ali samo ako se s njime ispravno postupa.

dr. Ivo Belan

 

UMJETNOST U DOMU

     Starijim osobama koji zbog svog zdravlja ne mogu na­pustiti svoj dom ništa ne mora biti nedostižno. To doka­zuje i muzej Whitney iz New Yorka koji samo za njih izrađuje posebne kataloge s umjetnič­kim djelima, koji se dostavljaju periodično uz obroke. Ti kata­lozi služe kao vizualna dopuna telekonferencijskom vođenju kroz postav muzeja, što im olakšava snalaženje i nudi im mnoštvo informacija koje bi doznali ako se nalaze u muzeju. Ovaj program se provodi u su­radnji s tridesetak neprofitnih organizacija za starije osobe.