UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
RAZNOVRSNA I DOBRO URAVNOTEŽENA PREHRANA
Svakog dana prosječna osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hrane u svoj želudac. Ta sehrana probavlja i resorbira kako bi osigurala hranjive tvari i energiju organizmu. Ono što pojedemo uskoro postaje stvarni dio našeg tijela. To je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga, kalcij iz povrća ili mlijeka uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Kako će kvaliteta benzina kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobila, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma.
Tri najveće „prirodne" ubojice su srčane bolesti, rak i moždani udar. Sva ta oboljenja imaju neke zajedničke stvari - ona su u vezi s našom prehranom. Drugim riječima, vrsta hrane koju jedete itekako ima veze s vašim šansama da ćete oboljeti od jedne ili od svih„triju velikih" bolesti. Medicinska istraživanja su pokazala da ispravna prehrana može spriječiti ili čak utjecati na povlačenje oboljenja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvoreno s mudrošću i znanjem, tako da je sposobno samo se održavati u zdravom stanju ako mu jednostavno dajemo ono što treba.
Hranom protiv oboljenja
Koje su tjelesne hranjive potrebe? Ljudski organizam treba bjelančevine, šećere, masti, vlaknaste komponente, vitamine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u ispravnim proporcijama i u obliku u kojem ih tijelo može lako upotrijebiti. S „civilizacijom" i „napretkom" ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti ili nedostaci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka. On često konzumira previše masnoća, bjelančevina, kalorija, a premalo vitamina, minerala, povrća, vlaknastih komponenata i vode. Povećanje učestalosti spomenutih bolesti u velikoj je mjeri uzrokovano tom prehrambenom neravnotežom. Što je krenulo loše? Zašto se nalazimo u tako neugodnoj situaciji? Većina ljudi jede zbog zadovoljstva. Usredotočujemo se na konzumiranje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zaboravili smo da je primarni cilj konzumiranja - hranjivost hrane.
Pogubna ovisnost
Roditelji su često krivci broj jedan. Mnogi roditelji upotrebljavaju hranu za kažnjavanje ili nagrađivanje djece. Zbog toga se u dječjoj osjetljivoj glavici stvara saznanje da se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da se „osjećamo dobro". Osim toga, postoji industrija hrane. To su ljudi koji koriste reklamu i psihologiju uvjeravanja kako bi nas privukli da jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno za nas.
Jedna analiza reklama na američkoj televiziji, koje su bile prikazivane baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane filmove, otkrila je da je oko 90 posto reklama bilo za „fast food". Na taj se način mladi programiraju da žele vrstu hrane koja je s hranjivog stanovišta nezdrava. Neznanje potrošača i pohlepnost trgovaca hranom doveli su do naših današnjih problema.
Pogubne ovisnosti o nekim vrstama hrane postale su čest problem u našem društvu. Razumije se da trpimo posljedice. Postoji velika potreba da educiramo sebe i svoju djecu o temeljnim činjenicama u vezi s hranom. Ustvari, hrana je najveći ljudski lijek - hranjivi lijek, ali samo ako se s njime ispravno postupa.
dr. Ivo Belan
UMJETNOST U DOMU
Starijim osobama koji zbog svog zdravlja ne mogu napustiti svoj dom ništa ne mora biti nedostižno. To dokazuje i muzej Whitney iz New Yorka koji samo za njih izrađuje posebne kataloge s umjetničkim djelima, koji se dostavljaju periodično uz obroke. Ti katalozi služe kao vizualna dopuna telekonferencijskom vođenju kroz postav muzeja, što im olakšava snalaženje i nudi im mnoštvo informacija koje bi doznali ako se nalaze u muzeju. Ovaj program se provodi u suradnji s tridesetak neprofitnih organizacija za starije osobe.