UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PREŽIVLJAVANJE I ŠTEDNJA

Smanjite svoje račune već danas

 

Kroz edukaciju potrošača nastojimo starije građane naučiti kako racionalno koristiti toplinsku i električnu energiju, plin i vodu. Važno je znati da racionalno korištenje nije odricanje, već kori­štenje na najpovoljniji način, koji će nam pomoći da uštedimo, a neće bitno narušiti komfor.

Rasvjeta

Uvijek trebate ugasiti žarulju u prostoriji u kojoj ne boravite. Žaru­lje pojedinačno nisu veliki potrošači, ali ako ih gori više istovremeno, potrošnja će biti značajna. Kada kupujete žarulje, trebate kupiti nešto skuplje, ali štedljive (LED) žarulje, jer traju puno duže i troše 75 posto električne energije manje od običnih žarulja iste svjetlosne jačine.

Hladnjaci

Hladnjaci najbolje rade na temperaturi između tri i pet stupnjeva. U hladnjak nikad nemojte stavljati toplu hranu, a ako na posudama ili bocama ima kapljica vode, treba ih obrisati prije spremanja. Vrata hladnjaka ne smijete dugo držati otvorena i uvijek provjerite jeste li ih dobro zatvorili i prianjaju li dobro.

Štednjaci

Kuhajte na električnoj ploči koja nije puno veća ili puno manja od posude u kojoj kuhate. Posuđe s debelim dnom štedi i do 50 posto energije prilikom kuhanja, pa bi bilo dobro, u skladu s mogućnosti­ma, kupiti takvo posuđe. Posude poklopite i otkrivajte samo kada je potrebno. Kod plinskih štednjaka ne palite plamenik prije nego što pripremite sve za kuhanje. Plamen bi uvijek trebao biti svjetloplave boje, bez crvenih nijansi i bez dima.

Perilice

Perilica posuđa troši manje vode nego ručno pranje, ali ne treba uključivati polupraznu perilicu. Trebate redovito čistiti filter, dodava­ti sredstva protiv kamenca i uključivati perilicu kad je jeftinija struja. Perilice rublja ne smiju se prepuniti rubljem i uvijek je bolje da ima­ju što veći broj okretaja. Kod kupnje perilica trebate voditi računa o energetskom razredu, jer ćete tako najviše uštedjeti. A+++je najbolji.

Hlađenje prostorija

Ljeta su nam sve toplija, pa se i prostori sve više umjetno rashla­đuju. Ako imate klimu nikad temperaturu ne smanjujte ispod 21 stup­nja Celzijusa, jer to nije dobro za vaše zdravlje, a i povećava troškove. Naime, razlika između vanjske i unutarnje temperature trebala bi biti između pet i 10 stupnjeva. Klima uređaje treba redoviti čistiti, mije­njati filtere i kontrolirati plin.

Toplinska energija

Ako biste u stanu temperaturu smanjili za jedan ili dva stupnja, odnosno na najviše 22 stupnja, uštedjeli biste 10 posto na troškovima grijanja. Radijatore ne treba isključivati ako ne boravite u nekoj pro­storiji, već smanjiti na najmanje, jer radijatori puno više energije troše na ponovno zagrijavanje. Ako koristite termoakumulacijske peći, na- jekonomičnije ih je puniti noću kada je električna energija jeftinija.

Bojleri

Električni bojler trebate uključivati noću kada je struja jeftinija. Dovoljno tople vode u bojleru možete imati ako je temperatura po­stavljena između 50 i 60 stupnjeva. Ako ne boravite u stanu dulje od jednog dana isključite bojler. Redovito čistite grijače od kamenca, jer ćete s kamencima imati veće račune. Naslaga kamenca od jednog milimetra može smanjiti efikasnost bojlera i do 10 posto. Protočni bojleri velike snage opterećuju energetski sustav, ali i račun. Plinske

bojlere treba pregledati ovlašteni serviser, a dimnjake ovlašteni dim­njačar, da se izbjegnu moguće pogubne posljedice. Preporučljivo je bojlere pregledati svake dvije godine, a dimnjake jednom godišnje.

Voda

Ako izaberete tuširanje umjesto kupanja u kadi, potrošit ćete i do 50 posto manje vode, ako tuširanje ne traje dulje od pet minuta. Kada perete posuđe, ruke, zube, šamponirate kosu i tijelo ili se brijete voda ne treba stalno teći.

Redovito trebate kontrolirati slavine, ventile, vodokotliće i ostale naprave, kako biste provjerili da ne cure ili kapaju. Kapanjem samo jedne kapi vode u sekundi iscuri dovoljno vode za 16 tuširanja svakog mjeseca. Štedljivi vodokotlići ispiru školjku s pet litara vode umjesto uobičajenih 10 litara.

U nekim zemljama skupljaju kišnicu za zalijevanje cvijeća, pranje pločnika ili automobila, pa skupljajte i vi kišnicu ako ste u prilici. Oni koji imaju svoj vodomjer trebaju stalno očitavati i pratiti potrošnju vode. Ako primijetite prekomjernu potrošnju, obratite se opskrbljiva­ču, jer je možda neki kvar u pitanju (neispravan vodomjer ili puknuta cijev).

Počnite već danas

Već danas možete početi s racionalnim korištenjem energije, is­ključivanjem svih aparate koje ne koristite. Sve aparate, osim hlad­njaka, poželjno je isključiti i iz utičnice ako ih ne koristite, jer i tada troše električnu energiju, a neki od njih i zrače (TV prijemnici, raču­nala, mobiteli).

Kada kupujete nove aparate, kupujte one s najvećim energetskim razredom. Oni nisu uvijek najskuplji, često se mogu kupiti i na akcij­skim prodajama, a ponekad i država subvencionira takvu kupnju.

Provjerite mogu li se vrata i prozori dovoljno dobro zatvoriti i pro­puštaju li brtve zrak. Ne glačajte previše vlažno ni previše suho rublje, jer trošite više energije. Glačajte uvijek kad je jeftinija struja. Glačalo je jedan od najvećih potrošača struje. Ako smanjite grijanje sa 25 na 21,5 stupanj, uštedjet ćete i do 20 posto godišnje na troškovima gri­janja.

Izračunajte koliko ste uštedjeli racionalnim korištenjem i iznena­dit ćete se pozitivnim efektima!

Ana Knežević, predsjednica HUZP-a

Besplatni potrošački savjeti: putem Ministarstva

gospodarstva, poduzetništva i obrta 072/414-414,

zvati radnim danom od 10 do 14 sati

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP):

Ozaljska 93, 10000 Zagreb

Rad sa strankama: utorkom i četvrtkom od 12 do 14 sati

01/4633-366, This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , www.huzp.hr