UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PREŽIVLJAVANJE I ŠTEDNJA

Smanjite svoje račune već danas

 

Kroz edukaciju potrošača nastojimo starije građane naučiti kako racionalno koristiti toplinsku i električnu energiju, plin i vodu. Važno je znati da racionalno korištenje nije odricanje, već kori­štenje na najpovoljniji način, koji će nam pomoći da uštedimo, a neće bitno narušiti komfor.

Rasvjeta

Uvijek trebate ugasiti žarulju u prostoriji u kojoj ne boravite. Žaru­lje pojedinačno nisu veliki potrošači, ali ako ih gori više istovremeno, potrošnja će biti značajna. Kada kupujete žarulje, trebate kupiti nešto skuplje, ali štedljive (LED) žarulje, jer traju puno duže i troše 75 posto električne energije manje od običnih žarulja iste svjetlosne jačine.

Hladnjaci

Hladnjaci najbolje rade na temperaturi između tri i pet stupnjeva. U hladnjak nikad nemojte stavljati toplu hranu, a ako na posudama ili bocama ima kapljica vode, treba ih obrisati prije spremanja. Vrata hladnjaka ne smijete dugo držati otvorena i uvijek provjerite jeste li ih dobro zatvorili i prianjaju li dobro.

Štednjaci

Kuhajte na električnoj ploči koja nije puno veća ili puno manja od posude u kojoj kuhate. Posuđe s debelim dnom štedi i do 50 posto energije prilikom kuhanja, pa bi bilo dobro, u skladu s mogućnosti­ma, kupiti takvo posuđe. Posude poklopite i otkrivajte samo kada je potrebno. Kod plinskih štednjaka ne palite plamenik prije nego što pripremite sve za kuhanje. Plamen bi uvijek trebao biti svjetloplave boje, bez crvenih nijansi i bez dima.

Perilice

Perilica posuđa troši manje vode nego ručno pranje, ali ne treba uključivati polupraznu perilicu. Trebate redovito čistiti filter, dodava­ti sredstva protiv kamenca i uključivati perilicu kad je jeftinija struja. Perilice rublja ne smiju se prepuniti rubljem i uvijek je bolje da ima­ju što veći broj okretaja. Kod kupnje perilica trebate voditi računa o energetskom razredu, jer ćete tako najviše uštedjeti. A+++je najbolji.

Hlađenje prostorija

Ljeta su nam sve toplija, pa se i prostori sve više umjetno rashla­đuju. Ako imate klimu nikad temperaturu ne smanjujte ispod 21 stup­nja Celzijusa, jer to nije dobro za vaše zdravlje, a i povećava troškove. Naime, razlika između vanjske i unutarnje temperature trebala bi biti između pet i 10 stupnjeva. Klima uređaje treba redoviti čistiti, mije­njati filtere i kontrolirati plin.

Toplinska energija

Ako biste u stanu temperaturu smanjili za jedan ili dva stupnja, odnosno na najviše 22 stupnja, uštedjeli biste 10 posto na troškovima grijanja. Radijatore ne treba isključivati ako ne boravite u nekoj pro­storiji, već smanjiti na najmanje, jer radijatori puno više energije troše na ponovno zagrijavanje. Ako koristite termoakumulacijske peći, na- jekonomičnije ih je puniti noću kada je električna energija jeftinija.

Bojleri

Električni bojler trebate uključivati noću kada je struja jeftinija. Dovoljno tople vode u bojleru možete imati ako je temperatura po­stavljena između 50 i 60 stupnjeva. Ako ne boravite u stanu dulje od jednog dana isključite bojler. Redovito čistite grijače od kamenca, jer ćete s kamencima imati veće račune. Naslaga kamenca od jednog milimetra može smanjiti efikasnost bojlera i do 10 posto. Protočni bojleri velike snage opterećuju energetski sustav, ali i račun. Plinske

bojlere treba pregledati ovlašteni serviser, a dimnjake ovlašteni dim­njačar, da se izbjegnu moguće pogubne posljedice. Preporučljivo je bojlere pregledati svake dvije godine, a dimnjake jednom godišnje.

Voda

Ako izaberete tuširanje umjesto kupanja u kadi, potrošit ćete i do 50 posto manje vode, ako tuširanje ne traje dulje od pet minuta. Kada perete posuđe, ruke, zube, šamponirate kosu i tijelo ili se brijete voda ne treba stalno teći.

Redovito trebate kontrolirati slavine, ventile, vodokotliće i ostale naprave, kako biste provjerili da ne cure ili kapaju. Kapanjem samo jedne kapi vode u sekundi iscuri dovoljno vode za 16 tuširanja svakog mjeseca. Štedljivi vodokotlići ispiru školjku s pet litara vode umjesto uobičajenih 10 litara.

U nekim zemljama skupljaju kišnicu za zalijevanje cvijeća, pranje pločnika ili automobila, pa skupljajte i vi kišnicu ako ste u prilici. Oni koji imaju svoj vodomjer trebaju stalno očitavati i pratiti potrošnju vode. Ako primijetite prekomjernu potrošnju, obratite se opskrbljiva­ču, jer je možda neki kvar u pitanju (neispravan vodomjer ili puknuta cijev).

Počnite već danas

Već danas možete početi s racionalnim korištenjem energije, is­ključivanjem svih aparate koje ne koristite. Sve aparate, osim hlad­njaka, poželjno je isključiti i iz utičnice ako ih ne koristite, jer i tada troše električnu energiju, a neki od njih i zrače (TV prijemnici, raču­nala, mobiteli).

Kada kupujete nove aparate, kupujte one s najvećim energetskim razredom. Oni nisu uvijek najskuplji, često se mogu kupiti i na akcij­skim prodajama, a ponekad i država subvencionira takvu kupnju.

Provjerite mogu li se vrata i prozori dovoljno dobro zatvoriti i pro­puštaju li brtve zrak. Ne glačajte previše vlažno ni previše suho rublje, jer trošite više energije. Glačajte uvijek kad je jeftinija struja. Glačalo je jedan od najvećih potrošača struje. Ako smanjite grijanje sa 25 na 21,5 stupanj, uštedjet ćete i do 20 posto godišnje na troškovima gri­janja.

Izračunajte koliko ste uštedjeli racionalnim korištenjem i iznena­dit ćete se pozitivnim efektima!

Ana Knežević, predsjednica HUZP-a

Besplatni potrošački savjeti: putem Ministarstva

gospodarstva, poduzetništva i obrta 072/414-414,

zvati radnim danom od 10 do 14 sati

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP):

Ozaljska 93, 10000 Zagreb

Rad sa strankama: utorkom i četvrtkom od 12 do 14 sati

01/4633-366, This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , www.huzp.hr