UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PREŽIVLJAVANJE I ŠTEDNJA

Smanjite svoje račune već danas

 

Kroz edukaciju potrošača nastojimo starije građane naučiti kako racionalno koristiti toplinsku i električnu energiju, plin i vodu. Važno je znati da racionalno korištenje nije odricanje, već kori­štenje na najpovoljniji način, koji će nam pomoći da uštedimo, a neće bitno narušiti komfor.

Rasvjeta

Uvijek trebate ugasiti žarulju u prostoriji u kojoj ne boravite. Žaru­lje pojedinačno nisu veliki potrošači, ali ako ih gori više istovremeno, potrošnja će biti značajna. Kada kupujete žarulje, trebate kupiti nešto skuplje, ali štedljive (LED) žarulje, jer traju puno duže i troše 75 posto električne energije manje od običnih žarulja iste svjetlosne jačine.

Hladnjaci

Hladnjaci najbolje rade na temperaturi između tri i pet stupnjeva. U hladnjak nikad nemojte stavljati toplu hranu, a ako na posudama ili bocama ima kapljica vode, treba ih obrisati prije spremanja. Vrata hladnjaka ne smijete dugo držati otvorena i uvijek provjerite jeste li ih dobro zatvorili i prianjaju li dobro.

Štednjaci

Kuhajte na električnoj ploči koja nije puno veća ili puno manja od posude u kojoj kuhate. Posuđe s debelim dnom štedi i do 50 posto energije prilikom kuhanja, pa bi bilo dobro, u skladu s mogućnosti­ma, kupiti takvo posuđe. Posude poklopite i otkrivajte samo kada je potrebno. Kod plinskih štednjaka ne palite plamenik prije nego što pripremite sve za kuhanje. Plamen bi uvijek trebao biti svjetloplave boje, bez crvenih nijansi i bez dima.

Perilice

Perilica posuđa troši manje vode nego ručno pranje, ali ne treba uključivati polupraznu perilicu. Trebate redovito čistiti filter, dodava­ti sredstva protiv kamenca i uključivati perilicu kad je jeftinija struja. Perilice rublja ne smiju se prepuniti rubljem i uvijek je bolje da ima­ju što veći broj okretaja. Kod kupnje perilica trebate voditi računa o energetskom razredu, jer ćete tako najviše uštedjeti. A+++je najbolji.

Hlađenje prostorija

Ljeta su nam sve toplija, pa se i prostori sve više umjetno rashla­đuju. Ako imate klimu nikad temperaturu ne smanjujte ispod 21 stup­nja Celzijusa, jer to nije dobro za vaše zdravlje, a i povećava troškove. Naime, razlika između vanjske i unutarnje temperature trebala bi biti između pet i 10 stupnjeva. Klima uređaje treba redoviti čistiti, mije­njati filtere i kontrolirati plin.

Toplinska energija

Ako biste u stanu temperaturu smanjili za jedan ili dva stupnja, odnosno na najviše 22 stupnja, uštedjeli biste 10 posto na troškovima grijanja. Radijatore ne treba isključivati ako ne boravite u nekoj pro­storiji, već smanjiti na najmanje, jer radijatori puno više energije troše na ponovno zagrijavanje. Ako koristite termoakumulacijske peći, na- jekonomičnije ih je puniti noću kada je električna energija jeftinija.

Bojleri

Električni bojler trebate uključivati noću kada je struja jeftinija. Dovoljno tople vode u bojleru možete imati ako je temperatura po­stavljena između 50 i 60 stupnjeva. Ako ne boravite u stanu dulje od jednog dana isključite bojler. Redovito čistite grijače od kamenca, jer ćete s kamencima imati veće račune. Naslaga kamenca od jednog milimetra može smanjiti efikasnost bojlera i do 10 posto. Protočni bojleri velike snage opterećuju energetski sustav, ali i račun. Plinske

bojlere treba pregledati ovlašteni serviser, a dimnjake ovlašteni dim­njačar, da se izbjegnu moguće pogubne posljedice. Preporučljivo je bojlere pregledati svake dvije godine, a dimnjake jednom godišnje.

Voda

Ako izaberete tuširanje umjesto kupanja u kadi, potrošit ćete i do 50 posto manje vode, ako tuširanje ne traje dulje od pet minuta. Kada perete posuđe, ruke, zube, šamponirate kosu i tijelo ili se brijete voda ne treba stalno teći.

Redovito trebate kontrolirati slavine, ventile, vodokotliće i ostale naprave, kako biste provjerili da ne cure ili kapaju. Kapanjem samo jedne kapi vode u sekundi iscuri dovoljno vode za 16 tuširanja svakog mjeseca. Štedljivi vodokotlići ispiru školjku s pet litara vode umjesto uobičajenih 10 litara.

U nekim zemljama skupljaju kišnicu za zalijevanje cvijeća, pranje pločnika ili automobila, pa skupljajte i vi kišnicu ako ste u prilici. Oni koji imaju svoj vodomjer trebaju stalno očitavati i pratiti potrošnju vode. Ako primijetite prekomjernu potrošnju, obratite se opskrbljiva­ču, jer je možda neki kvar u pitanju (neispravan vodomjer ili puknuta cijev).

Počnite već danas

Već danas možete početi s racionalnim korištenjem energije, is­ključivanjem svih aparate koje ne koristite. Sve aparate, osim hlad­njaka, poželjno je isključiti i iz utičnice ako ih ne koristite, jer i tada troše električnu energiju, a neki od njih i zrače (TV prijemnici, raču­nala, mobiteli).

Kada kupujete nove aparate, kupujte one s najvećim energetskim razredom. Oni nisu uvijek najskuplji, često se mogu kupiti i na akcij­skim prodajama, a ponekad i država subvencionira takvu kupnju.

Provjerite mogu li se vrata i prozori dovoljno dobro zatvoriti i pro­puštaju li brtve zrak. Ne glačajte previše vlažno ni previše suho rublje, jer trošite više energije. Glačajte uvijek kad je jeftinija struja. Glačalo je jedan od najvećih potrošača struje. Ako smanjite grijanje sa 25 na 21,5 stupanj, uštedjet ćete i do 20 posto godišnje na troškovima gri­janja.

Izračunajte koliko ste uštedjeli racionalnim korištenjem i iznena­dit ćete se pozitivnim efektima!

Ana Knežević, predsjednica HUZP-a

Besplatni potrošački savjeti: putem Ministarstva

gospodarstva, poduzetništva i obrta 072/414-414,

zvati radnim danom od 10 do 14 sati

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP):

Ozaljska 93, 10000 Zagreb

Rad sa strankama: utorkom i četvrtkom od 12 do 14 sati

01/4633-366, This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , www.huzp.hr