UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PREŽIVLJAVANJE I ŠTEDNJA

Smanjite svoje račune već danas

 

Kroz edukaciju potrošača nastojimo starije građane naučiti kako racionalno koristiti toplinsku i električnu energiju, plin i vodu. Važno je znati da racionalno korištenje nije odricanje, već kori­štenje na najpovoljniji način, koji će nam pomoći da uštedimo, a neće bitno narušiti komfor.

Rasvjeta

Uvijek trebate ugasiti žarulju u prostoriji u kojoj ne boravite. Žaru­lje pojedinačno nisu veliki potrošači, ali ako ih gori više istovremeno, potrošnja će biti značajna. Kada kupujete žarulje, trebate kupiti nešto skuplje, ali štedljive (LED) žarulje, jer traju puno duže i troše 75 posto električne energije manje od običnih žarulja iste svjetlosne jačine.

Hladnjaci

Hladnjaci najbolje rade na temperaturi između tri i pet stupnjeva. U hladnjak nikad nemojte stavljati toplu hranu, a ako na posudama ili bocama ima kapljica vode, treba ih obrisati prije spremanja. Vrata hladnjaka ne smijete dugo držati otvorena i uvijek provjerite jeste li ih dobro zatvorili i prianjaju li dobro.

Štednjaci

Kuhajte na električnoj ploči koja nije puno veća ili puno manja od posude u kojoj kuhate. Posuđe s debelim dnom štedi i do 50 posto energije prilikom kuhanja, pa bi bilo dobro, u skladu s mogućnosti­ma, kupiti takvo posuđe. Posude poklopite i otkrivajte samo kada je potrebno. Kod plinskih štednjaka ne palite plamenik prije nego što pripremite sve za kuhanje. Plamen bi uvijek trebao biti svjetloplave boje, bez crvenih nijansi i bez dima.

Perilice

Perilica posuđa troši manje vode nego ručno pranje, ali ne treba uključivati polupraznu perilicu. Trebate redovito čistiti filter, dodava­ti sredstva protiv kamenca i uključivati perilicu kad je jeftinija struja. Perilice rublja ne smiju se prepuniti rubljem i uvijek je bolje da ima­ju što veći broj okretaja. Kod kupnje perilica trebate voditi računa o energetskom razredu, jer ćete tako najviše uštedjeti. A+++je najbolji.

Hlađenje prostorija

Ljeta su nam sve toplija, pa se i prostori sve više umjetno rashla­đuju. Ako imate klimu nikad temperaturu ne smanjujte ispod 21 stup­nja Celzijusa, jer to nije dobro za vaše zdravlje, a i povećava troškove. Naime, razlika između vanjske i unutarnje temperature trebala bi biti između pet i 10 stupnjeva. Klima uređaje treba redoviti čistiti, mije­njati filtere i kontrolirati plin.

Toplinska energija

Ako biste u stanu temperaturu smanjili za jedan ili dva stupnja, odnosno na najviše 22 stupnja, uštedjeli biste 10 posto na troškovima grijanja. Radijatore ne treba isključivati ako ne boravite u nekoj pro­storiji, već smanjiti na najmanje, jer radijatori puno više energije troše na ponovno zagrijavanje. Ako koristite termoakumulacijske peći, na- jekonomičnije ih je puniti noću kada je električna energija jeftinija.

Bojleri

Električni bojler trebate uključivati noću kada je struja jeftinija. Dovoljno tople vode u bojleru možete imati ako je temperatura po­stavljena između 50 i 60 stupnjeva. Ako ne boravite u stanu dulje od jednog dana isključite bojler. Redovito čistite grijače od kamenca, jer ćete s kamencima imati veće račune. Naslaga kamenca od jednog milimetra može smanjiti efikasnost bojlera i do 10 posto. Protočni bojleri velike snage opterećuju energetski sustav, ali i račun. Plinske

bojlere treba pregledati ovlašteni serviser, a dimnjake ovlašteni dim­njačar, da se izbjegnu moguće pogubne posljedice. Preporučljivo je bojlere pregledati svake dvije godine, a dimnjake jednom godišnje.

Voda

Ako izaberete tuširanje umjesto kupanja u kadi, potrošit ćete i do 50 posto manje vode, ako tuširanje ne traje dulje od pet minuta. Kada perete posuđe, ruke, zube, šamponirate kosu i tijelo ili se brijete voda ne treba stalno teći.

Redovito trebate kontrolirati slavine, ventile, vodokotliće i ostale naprave, kako biste provjerili da ne cure ili kapaju. Kapanjem samo jedne kapi vode u sekundi iscuri dovoljno vode za 16 tuširanja svakog mjeseca. Štedljivi vodokotlići ispiru školjku s pet litara vode umjesto uobičajenih 10 litara.

U nekim zemljama skupljaju kišnicu za zalijevanje cvijeća, pranje pločnika ili automobila, pa skupljajte i vi kišnicu ako ste u prilici. Oni koji imaju svoj vodomjer trebaju stalno očitavati i pratiti potrošnju vode. Ako primijetite prekomjernu potrošnju, obratite se opskrbljiva­ču, jer je možda neki kvar u pitanju (neispravan vodomjer ili puknuta cijev).

Počnite već danas

Već danas možete početi s racionalnim korištenjem energije, is­ključivanjem svih aparate koje ne koristite. Sve aparate, osim hlad­njaka, poželjno je isključiti i iz utičnice ako ih ne koristite, jer i tada troše električnu energiju, a neki od njih i zrače (TV prijemnici, raču­nala, mobiteli).

Kada kupujete nove aparate, kupujte one s najvećim energetskim razredom. Oni nisu uvijek najskuplji, često se mogu kupiti i na akcij­skim prodajama, a ponekad i država subvencionira takvu kupnju.

Provjerite mogu li se vrata i prozori dovoljno dobro zatvoriti i pro­puštaju li brtve zrak. Ne glačajte previše vlažno ni previše suho rublje, jer trošite više energije. Glačajte uvijek kad je jeftinija struja. Glačalo je jedan od najvećih potrošača struje. Ako smanjite grijanje sa 25 na 21,5 stupanj, uštedjet ćete i do 20 posto godišnje na troškovima gri­janja.

Izračunajte koliko ste uštedjeli racionalnim korištenjem i iznena­dit ćete se pozitivnim efektima!

Ana Knežević, predsjednica HUZP-a

Besplatni potrošački savjeti: putem Ministarstva

gospodarstva, poduzetništva i obrta 072/414-414,

zvati radnim danom od 10 do 14 sati

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP):

Ozaljska 93, 10000 Zagreb

Rad sa strankama: utorkom i četvrtkom od 12 do 14 sati

01/4633-366, This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , www.huzp.hr