UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Zakinute i kad su povlaštene

 

     Hrvatska ima mirovine prema op­ćim mirovinskim propisima, ali i sedamnaest skupina djelatnika po posebnim propisima, koje narodski zo­vemo - povlaštenima, jer u toj kategoriji su i saborski/e zastupnici/e s najvišom prosječnom mirovinom od 9.774 kune.

     Poznato je kako je posljednji pozna­ti pokazatelj rodnog jaza u mirovina­ma za Hrvatsku 22,7 posto (Eurostat), no za pretpostaviti je kako taj jaz nije izračunat na osnovu statističke osnove koja uključuje i takozvane povlaštene mirovine. U okviru europskog projekta „Jednaka prava - jednake plaće - Jed­nake mirovine - Širenje opsega imple­mentacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostiza­nja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj", jedan od ciljeva istraživanja je utvrditi i u kojoj su mjeri umirovljene žene prema posebnim pro­pisima izjednačene s „povlaštenim" umi­rovljenim muškarcima.

     Zanimljivo je, prvo, izračunati u ko­joj su mjeri žene uopće korisnice takvih mirovina. Tako je među umirovljenim sa­borskim zastupnicima/ama, članovima/ cama Vlade te sucima/sutkinjama Ustav­nog suda koji su ostvarili starosnu miro­vinu ukupno 540 korisnika/ca s prosječ­nom mirovinom od 10.235 kuna. No, kad primijenimo rodni uvid, čak 87,8 posto njih su muškarci, a samo 12,2 posto žene. Diskriminacija je vidljiva na prvi pogled.

     Nema razlike niti kod kategorije re­dovitih članova HAZU, jer od njih 89 koji primaju starosnu mirovinu od prosječno 9.894 kune čak 87,6 posto je muškaraca, a samo 12,36 posto žena. Time je vidljivo da je„mjera" za povlaštene žene također sužena na nešto više od desetak posto.

     S druge strane, posebnim su propi­sima žene zaštićene od diskriminacije u visini mirovine unutar iste skupine, pa je tako prosječna „ženska" HAZU mirovina viša za 248 kuna od prosječne „muške" mirovine. Međutim, kad su u pitanju osobe na pozicijama političke moći, gdje spadaju i saborski zastupnici, muš­karci imaju 377 kuna veću prosječnu mi­rovinu od svojih kolegica. Pa je tako rod­ni jaz ovdje vrlo nizak - samo 3,7 posto.

     Ovdje su za primjer uzete skupine umirovljenika/ca po posebnim propi­sima za koje rodna određenost ne bi smjela biti kriterijem razlikovanja, tim više što je udjel žena u visokom obrazo­vanju premašio polovicu. Nisu uzete u račun mirovine branitelja ili vojnih i po­licijskih službenika, jer su to dominan­tno muška zanimanja. No, ipak i zbirni podaci govore o diskriminiranosti žena već po njihovom udjelu među umirov­ljenima prema posebnim propisima s prosječnom mirovinom od 3.950 kuna - ima ih samo 27,9 posto! Među onima koji su umirovljeni prema općim miro­vinskim propisima (ZOMO) i koji imaju prosječnu mirovinu od 2.407 kuna, udjel žena je 54,2 posto. Zaključak je jasan. (Izvor: Statističke informacije HZMO-a, ožujak 2019.)

 

Što starija, to diskriminiranija!

     Stope aktivnosti za muškarce više su od stope aktivnosti žena u svim dobnim skupinama od 15 do 64 godine. Najviše zabrinjava visoka razli­ka stope radne aktivnosti žena i muškaraca u dobnoj skupini od 50 do 64 godine koja iznosi čak 15,3 postotna poena. Moguće je da je razlog tome veća posvećenost žena navedene dobne skupine brizi o kućanstvu i člano­vima obitelji. Kako bi se utjecaj ovih faktora smanjio, potrebno je osigurati razvijenu i kvalitetnu te u geografski izdvojenijim područjima dostupnu, financijski prihvatljivu kao i cjenovno ujednačenu mrežu vrtića, jaslica, do­mova za starije i nemoćne.

     Stopa zaposlenosti žena u dobi od 15 do 64 godine u pravilu je niža od stope zaposlenosti muškaraca, međutim, u dobnoj skupini od 50 do 64 go­dina ova razlika se penje na čak 15,1 postotnih poena. (Iz Godišnjeg izvješća za 2018. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova)