UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

Umirovljenici drže kako EU neće riješiti njihove probleme

 

     Velik dan za budućnost Europske unije, kako eurobirokrati vole nazi­vati izbore za Europski parlament, ove će godine biti 26. svibnja. I dok svi očekuju nekakve promjene u sustavu EU, kao jamstvo uspješnijeg napretka, ma- lotko se osvrće prema umirovljenicima, ljudima koji su godinama radili u tom su­stavu. Procjenjuje se da će do 2060. go­dine oko 30 posto europ­ske populacije biti osobe starije od 65 godina, stoga je pomalo zabrinjavajuće što se, barem u Hrvatskoj, ne provode kampanje za osvješćivanje umirovlje­nika o ostvarivanju svojih prava unutar europskog sustava.

      Pošto su umirovljenič­ka pitanja unutar Europ­ske unije regulirana propi­sima svake države članice, FERPA (Europska federaci­ja za umirovljenike i stari­je osobe) već godinama upozorava na nekoliko važnih stavki koje bi u mnogočemu olakšale život umirovljeni­ka. Tako je na Izvršnom odboru FERPA-e održanom 20. i 21. ožujka u Bruxellesu, bilo govora i o narednim izborima, s naglaskom na zahtjeve europskih umi­rovljenika. Kako je SUH članica FERPA-e, u raspravi je sudjelovala i predsjednica Jasna A. Petrović.

     Tri su glavna zahtjeva: pravo na po­štenu i dostojnu mirovinu za muškarce i žene koja se isplaćuje iz sustava me- đugeneracijske solidarnosti, pravo na učinkovitu zdravstvenu zaštitu kroz kvalitetnu dugotrajnu skrb koju pružaju javne ustanove i pravo na aktivno sta­renje umirovljenika i starijih osoba kao glavnih protagonista u suzbijanju diskri­minacije po osnovi dobi.

Bez djela nema interesa

     Vrijedi istaknuti i druge, ranije po­stavljene zahtjeve FERPA-e koji su pred­stavljeni u skladu sa zahtjevima pojedi­nih sindikata umirovljenika iz zemalja članica EU. Oni se tiču povećanja zajam­čenih minimalnih mirovina, uvođenja nacionalnih regulativa kojima će se pro­voditi i financirati njega u kući od strane članova obitelji, uvođenja vijeća za sta­rije osobe na svim lokalnim razinama, podrške inicijativama za ugradnju di­zala u višestambene zgrade te podrške zajedničkim aktivnostima vrtića, škola i domova umirovljenika, kako bi se jačala međugeneracijska solidarnost.

     Hrvatska od svega navedenoga nema niti jednu mjeru, stoga ne čudi očekivano nizak interes za glasanje na izborima za Europski parlament. Za­nimljivo je da broj „nezainteresiranih" umirovljenika raste iz godine u godinu, pa se tako i u svibnju očekuje slab priljev starijih na biračka mjesta. Razlog tomu je što domaći umirovljenici ne prepo­znaju EU kao područje svog interesa i ne smatraju da bi EU mogla riješiti pro­bleme siromaštva, nepravde, korupcije, kriminala i migracija. Stoga se često hva­taju za populistička obećanja i glasuju za populističke stranke.

     Što se tiče stanja u zemlji, velik broj kandidacijskih lista nema predstavnike umirovljenika, niti u svojim programima ne spominje umirovljenike i starije oso­be, pa se stoga može smatrati da na nji­hove glasove niti ne računaju. Božo Pe­trov iz Mosta je tek natuknuo kako će se boriti da„umirovljenici ne trebaju kopati po kontejnerima", ali nije objasnio na koji način će to učiniti, pogotovo na eu­ropskoj razini. Amsterdamska koalicija smatra da je za umirovljenike učinila do­voljno time što je postavila Silvana Hre- lju iz Hrvatske stranke umirovljenika na svoju listu, a SDP-ovci se tješe podrškom koju im je dala Stranka umirovljenika Lazara Grujića i to „zato jer jamče veće mirovine i vraćanje dostojanstva umi­rovljenicima". Kako? To nitko ne govori.

Populizam ne prolazi

     Ovdje gotovo da i nema populizma - umirovljenici su i ovoga puta zabo­ravljeni. Ovoga puta se ne očekuju organizirani autobusi do biračkih mjesta, iako bi možda vladajućima bilo pametno ugledati se na Poljsku, čija je vlada, koju predvodi Stranka prava i pravde, izglasala odredbu kojom će se svakom umirovljeniku isplatiti po 200 eura (oko 1.500 kuna) samo zato da izađe na izbore. Oporba se, naravno, pobunila, jer smatra da je to zloupotreba novca poreznih obveznika u svrhu predizbor-ne promidžbe. A pobunili su se i naši umirovljenici na Facebook stranici „Pokret protiv siromaštva starijih osoba" kada smo im postavili pitanje bi li glasali za HDZ da im ovi ponude 200 eura.

     „Ne bih ni da sam kruha gladna. Ne prodajte se ljudi kao šta su oni prodani. Obraz i dostojanstvo nemaju cijenu", naglašava Gordana Glušević, dok Marina Jagnjić kaže kako „nema tih para koji bi me kupili da glasam za lopine koje su nas opljačkale". „Ne prodajem svoj glas", poručila je Nataša Bočkaj, a Mladenka Štimac jasno kaže: „Šta me spašava 200 eura? Ništa. Vratite vi meni i svima nama pokradene mirovine. Ipak ću ja s time živit, ali moj glas neću prodat'.

     Umirovljenici su, dakle, nepotkupljivi i ova populistička mjera im ne bi značila mnogo u životu. Čak štoviše, iako je HDZ po broju svojih parlamen-taraca najbrojniji u EP, da se pitalo umirovljenike i starije osobe, tako ne bi bilo niti u Zagrebu, a kamoli u Bruxellesu. Naime, polovinom 2018. godine provedeno je istraživanje u kojem su uzeti u obzir samo glasovi starijih osoba, prema kojemu bi SDP u Hrvatskom saboru bio najjača stranka sa 72 mandata. Slijedio bi ga HDZ sa 63 zastupnika, IDS s četiri, Most s dva te HDSSB i Bandićeva Stranka rada i solidarnosti s po jednim zastupnikom.

 

Milan Dalmacija