UVODNA RIJEČ
Zemlja promatrača
Piše: Jasna A. Petrović
Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske administrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovaramo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama vezanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...
Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se događa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vremena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju odmak od samih sebe.
Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u početku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumove u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je mirovina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamentarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.
I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svijetu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepoznati još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlastitom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pliva u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i malodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do razmjera gubitka konstruktivne stvarnosti.
Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji nemaju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti onima malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da manjak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?
Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvarnost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.
Web stranice naših podružnica
Tisućica eura za veću mirovinu?
Iako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, povećanje od nekoliko postotaka nije dovoljno za ispunjavanje osnovnih životnih potreba. Oni malo snalažljiviji će „uskladiti" svoje mirovine potkupljivanjem zaposlenika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to prilikom umirovljenja. Najnoviji takav slučaj otkriven je u rujnu, a sudeći po nedavnom proširenju istrage, moguće je da se radi i o povećoj skupini osoba unutar sustava koje su za mito spremne lažirati podatke.
Naime, 13. rujna 2018. USKOK je započeo istragu protiv 17 osoba. S obzirom na nalaze istrage, 27. ožujka je doneseno rješenje o proširenju istrage za šestero ljudi „zbog osnovane sumnje na poči- njenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka". Među osumnjičenima je jedna bivša zaposlenica HZ-MO-a.
Raniji krimeni
Nije ovo prvi puta da USKOK češlja kadar mirovinskoga zavoda. Prve istrage su započele još 2008. u sklopu akcija Dijagnoza I i II. No, to nije obeshrabrilo potkupljivije činovnike u HZMO-u iz Bjelovara i Varaždina. Bio je to samo krak hobotnice koja je od 2010. davala uvećane invalidnine uz „propisan" iznos u plavoj kuverti. Istraga je naposljetku dovela do doktora Drage Rubale, inače bivšeg načelnika Odjela za medicinsko vještačenje HZ- MO-a, i poznatog zabavljača i rezultirala optužnicama za 69 osoba, među kojima su Rubala i doktori Ostoić i Slunjski. Sve je završilo nagodbama, poslije kojih su glavni optuženi dobili dvije godine zatvora.
Nakon toga je HZMO počeo provjeravati vlastite redove putem Ureda za po- slovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor, koji je osnovan 2015. te je, prema informacijama koje smo dobili iz HZMO-a, u tom razdoblju otkrio 65 slučajeva nezakonitih izmjena podataka o stažu i plaći.
„U 53 predmeta doneseno je novo rješenje temeljeno na točnim podacima o stažu i plaći, a ostali sporni slučajevi su u postupku izrade novih rješenja. Protiv tri radnice podnesen je prijedlog za provedbu postupka radi utvrđivanja povrede radne obveze", poručili su iz HZMO-a.
Samokontrola funkcionira?
Trenutačna istraga protiv bivše zaposlenice HZMO-a i još 16 korisnika mirovina zbog, kolokvijalno rečeno, lažiranja mirovina potekla je upravo iz redova HZ- MO-a. U istrazi je otkriveno kako je „prvo- okrivljena, kao šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, od početka 2010. godine do 31. prosinca 2018., u namjeri da za sebe i druge pribavi nepripadnu imovinsku korist, pristala ishoditi neosnovano povećanje mirovina većem broju zainteresiranih osoba koje su joj posredstvom dru- gookrivljene ponudile novčanu nagradu i dostavljale potrebne podatke. Nakon što joj je drugookrivljena proslijedila podatke o osobama zainteresiranim za nepripadno uvećanje iznosa mirovine, prvookrivljena je, za novčanu nagradu od 1.000 do 2.000 eura, koristeći se korisničkim imenima podređenih djelatnika, u bazi podataka HZMO-a u više navrata mijenjala evidentirane podatke o visini iznosa plaća i staža budućih korisnika mirovine na način da ih je neosnovano uvećavala", stoji u USKOK- ovom pojašnjenju istrage.
Time je bivša šefica stekla 26.000 eura, a njena pomoćnica 2.600 eura „plaće". Srećom, u svojim prljavim rabotama, službenici HZMO-a, kako nam pojašnjavaju, nisu ni na koji način utjecali na visinu i vrijeme isplate mirovina ostalim umirovljenicima, pa tako, tvrde u HZMO-u „pojedinačni 'uvećani' iznos mirovne ne umanjuje mirovine ostalim korisnicima mirovinskih primanja."
Novac ili zatvor
Prema Kaznenom zakonu, za primanje mita kazna je od jedne do deset godina zatvora, a za davanje mita od jedne do osam godina. Za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave kazne su između šest mjeseci i pet godina. Iako su ovo stroge kazne, najstroža je ona koja potvrđuje da nitko od toga nije imao nikakve koristi - a to je vraćanje novca.
„U predmetima u kojima je postupak dovršen i doneseno novo rješenje na manji iznos mirovine, u odnosu na prethodno doneseno rješenje na temelju izmijenjenih podataka, dio korisnika je vratio nepripadno isplaćena sredstva u cijelosti, a dio korisnika vraća mjesečnom ustegom od novoutvrđene mirovine, odnosno mjesečnom uplatom, ako prema novom rješenju nisu više korisnici mirovinskih primanja", potvrdili su nam iz HZMO-a.
Tako su oni koji su se htjeli „preko noći" domoći viših mirovina zapravo na dvostrukom gubitku. Osim što su morali dati mito, koji je vrlo vjerojatno i viši od njihovih mirovina, sada moraju vratiti sav nezakonito isplaćen novac. To je još jedan dokaz kako se varanje jednostavno ne isplati.
No, dokle god postoji mala mogućnost za prijevaru, netko će je iskoristiti i zato je važno da HZMO, USKOK i sudbeni organi rade svoj posao, pa makar to značilo i „pretresanje" vlastitih zaposlenika.
Milan Dalmacija