UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
Tisućica eura za veću mirovinu?
Iako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, povećanje od nekoliko postotaka nije dovoljno za ispunjavanje osnovnih životnih potreba. Oni malo snalažljiviji će „uskladiti" svoje mirovine potkupljivanjem zaposlenika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to prilikom umirovljenja. Najnoviji takav slučaj otkriven je u rujnu, a sudeći po nedavnom proširenju istrage, moguće je da se radi i o povećoj skupini osoba unutar sustava koje su za mito spremne lažirati podatke.
Naime, 13. rujna 2018. USKOK je započeo istragu protiv 17 osoba. S obzirom na nalaze istrage, 27. ožujka je doneseno rješenje o proširenju istrage za šestero ljudi „zbog osnovane sumnje na poči- njenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka". Među osumnjičenima je jedna bivša zaposlenica HZ-MO-a.
Raniji krimeni
Nije ovo prvi puta da USKOK češlja kadar mirovinskoga zavoda. Prve istrage su započele još 2008. u sklopu akcija Dijagnoza I i II. No, to nije obeshrabrilo potkupljivije činovnike u HZMO-u iz Bjelovara i Varaždina. Bio je to samo krak hobotnice koja je od 2010. davala uvećane invalidnine uz „propisan" iznos u plavoj kuverti. Istraga je naposljetku dovela do doktora Drage Rubale, inače bivšeg načelnika Odjela za medicinsko vještačenje HZ- MO-a, i poznatog zabavljača i rezultirala optužnicama za 69 osoba, među kojima su Rubala i doktori Ostoić i Slunjski. Sve je završilo nagodbama, poslije kojih su glavni optuženi dobili dvije godine zatvora.
Nakon toga je HZMO počeo provjeravati vlastite redove putem Ureda za po- slovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor, koji je osnovan 2015. te je, prema informacijama koje smo dobili iz HZMO-a, u tom razdoblju otkrio 65 slučajeva nezakonitih izmjena podataka o stažu i plaći.
„U 53 predmeta doneseno je novo rješenje temeljeno na točnim podacima o stažu i plaći, a ostali sporni slučajevi su u postupku izrade novih rješenja. Protiv tri radnice podnesen je prijedlog za provedbu postupka radi utvrđivanja povrede radne obveze", poručili su iz HZMO-a.
Samokontrola funkcionira?
Trenutačna istraga protiv bivše zaposlenice HZMO-a i još 16 korisnika mirovina zbog, kolokvijalno rečeno, lažiranja mirovina potekla je upravo iz redova HZ- MO-a. U istrazi je otkriveno kako je „prvo- okrivljena, kao šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, od početka 2010. godine do 31. prosinca 2018., u namjeri da za sebe i druge pribavi nepripadnu imovinsku korist, pristala ishoditi neosnovano povećanje mirovina većem broju zainteresiranih osoba koje su joj posredstvom dru- gookrivljene ponudile novčanu nagradu i dostavljale potrebne podatke. Nakon što joj je drugookrivljena proslijedila podatke o osobama zainteresiranim za nepripadno uvećanje iznosa mirovine, prvookrivljena je, za novčanu nagradu od 1.000 do 2.000 eura, koristeći se korisničkim imenima podređenih djelatnika, u bazi podataka HZMO-a u više navrata mijenjala evidentirane podatke o visini iznosa plaća i staža budućih korisnika mirovine na način da ih je neosnovano uvećavala", stoji u USKOK- ovom pojašnjenju istrage.
Time je bivša šefica stekla 26.000 eura, a njena pomoćnica 2.600 eura „plaće". Srećom, u svojim prljavim rabotama, službenici HZMO-a, kako nam pojašnjavaju, nisu ni na koji način utjecali na visinu i vrijeme isplate mirovina ostalim umirovljenicima, pa tako, tvrde u HZMO-u „pojedinačni 'uvećani' iznos mirovne ne umanjuje mirovine ostalim korisnicima mirovinskih primanja."
Novac ili zatvor
Prema Kaznenom zakonu, za primanje mita kazna je od jedne do deset godina zatvora, a za davanje mita od jedne do osam godina. Za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave kazne su između šest mjeseci i pet godina. Iako su ovo stroge kazne, najstroža je ona koja potvrđuje da nitko od toga nije imao nikakve koristi - a to je vraćanje novca.
„U predmetima u kojima je postupak dovršen i doneseno novo rješenje na manji iznos mirovine, u odnosu na prethodno doneseno rješenje na temelju izmijenjenih podataka, dio korisnika je vratio nepripadno isplaćena sredstva u cijelosti, a dio korisnika vraća mjesečnom ustegom od novoutvrđene mirovine, odnosno mjesečnom uplatom, ako prema novom rješenju nisu više korisnici mirovinskih primanja", potvrdili su nam iz HZMO-a.
Tako su oni koji su se htjeli „preko noći" domoći viših mirovina zapravo na dvostrukom gubitku. Osim što su morali dati mito, koji je vrlo vjerojatno i viši od njihovih mirovina, sada moraju vratiti sav nezakonito isplaćen novac. To je još jedan dokaz kako se varanje jednostavno ne isplati.
No, dokle god postoji mala mogućnost za prijevaru, netko će je iskoristiti i zato je važno da HZMO, USKOK i sudbeni organi rade svoj posao, pa makar to značilo i „pretresanje" vlastitih zaposlenika.
Milan Dalmacija