UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
Tisućica eura za veću mirovinu?
Iako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, povećanje od nekoliko postotaka nije dovoljno za ispunjavanje osnovnih životnih potreba. Oni malo snalažljiviji će „uskladiti" svoje mirovine potkupljivanjem zaposlenika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to prilikom umirovljenja. Najnoviji takav slučaj otkriven je u rujnu, a sudeći po nedavnom proširenju istrage, moguće je da se radi i o povećoj skupini osoba unutar sustava koje su za mito spremne lažirati podatke.
Naime, 13. rujna 2018. USKOK je započeo istragu protiv 17 osoba. S obzirom na nalaze istrage, 27. ožujka je doneseno rješenje o proširenju istrage za šestero ljudi „zbog osnovane sumnje na poči- njenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka". Među osumnjičenima je jedna bivša zaposlenica HZ-MO-a.
Raniji krimeni
Nije ovo prvi puta da USKOK češlja kadar mirovinskoga zavoda. Prve istrage su započele još 2008. u sklopu akcija Dijagnoza I i II. No, to nije obeshrabrilo potkupljivije činovnike u HZMO-u iz Bjelovara i Varaždina. Bio je to samo krak hobotnice koja je od 2010. davala uvećane invalidnine uz „propisan" iznos u plavoj kuverti. Istraga je naposljetku dovela do doktora Drage Rubale, inače bivšeg načelnika Odjela za medicinsko vještačenje HZ- MO-a, i poznatog zabavljača i rezultirala optužnicama za 69 osoba, među kojima su Rubala i doktori Ostoić i Slunjski. Sve je završilo nagodbama, poslije kojih su glavni optuženi dobili dvije godine zatvora.
Nakon toga je HZMO počeo provjeravati vlastite redove putem Ureda za po- slovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor, koji je osnovan 2015. te je, prema informacijama koje smo dobili iz HZMO-a, u tom razdoblju otkrio 65 slučajeva nezakonitih izmjena podataka o stažu i plaći.
„U 53 predmeta doneseno je novo rješenje temeljeno na točnim podacima o stažu i plaći, a ostali sporni slučajevi su u postupku izrade novih rješenja. Protiv tri radnice podnesen je prijedlog za provedbu postupka radi utvrđivanja povrede radne obveze", poručili su iz HZMO-a.
Samokontrola funkcionira?
Trenutačna istraga protiv bivše zaposlenice HZMO-a i još 16 korisnika mirovina zbog, kolokvijalno rečeno, lažiranja mirovina potekla je upravo iz redova HZ- MO-a. U istrazi je otkriveno kako je „prvo- okrivljena, kao šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, od početka 2010. godine do 31. prosinca 2018., u namjeri da za sebe i druge pribavi nepripadnu imovinsku korist, pristala ishoditi neosnovano povećanje mirovina većem broju zainteresiranih osoba koje su joj posredstvom dru- gookrivljene ponudile novčanu nagradu i dostavljale potrebne podatke. Nakon što joj je drugookrivljena proslijedila podatke o osobama zainteresiranim za nepripadno uvećanje iznosa mirovine, prvookrivljena je, za novčanu nagradu od 1.000 do 2.000 eura, koristeći se korisničkim imenima podređenih djelatnika, u bazi podataka HZMO-a u više navrata mijenjala evidentirane podatke o visini iznosa plaća i staža budućih korisnika mirovine na način da ih je neosnovano uvećavala", stoji u USKOK- ovom pojašnjenju istrage.
Time je bivša šefica stekla 26.000 eura, a njena pomoćnica 2.600 eura „plaće". Srećom, u svojim prljavim rabotama, službenici HZMO-a, kako nam pojašnjavaju, nisu ni na koji način utjecali na visinu i vrijeme isplate mirovina ostalim umirovljenicima, pa tako, tvrde u HZMO-u „pojedinačni 'uvećani' iznos mirovne ne umanjuje mirovine ostalim korisnicima mirovinskih primanja."
Novac ili zatvor
Prema Kaznenom zakonu, za primanje mita kazna je od jedne do deset godina zatvora, a za davanje mita od jedne do osam godina. Za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave kazne su između šest mjeseci i pet godina. Iako su ovo stroge kazne, najstroža je ona koja potvrđuje da nitko od toga nije imao nikakve koristi - a to je vraćanje novca.
„U predmetima u kojima je postupak dovršen i doneseno novo rješenje na manji iznos mirovine, u odnosu na prethodno doneseno rješenje na temelju izmijenjenih podataka, dio korisnika je vratio nepripadno isplaćena sredstva u cijelosti, a dio korisnika vraća mjesečnom ustegom od novoutvrđene mirovine, odnosno mjesečnom uplatom, ako prema novom rješenju nisu više korisnici mirovinskih primanja", potvrdili su nam iz HZMO-a.
Tako su oni koji su se htjeli „preko noći" domoći viših mirovina zapravo na dvostrukom gubitku. Osim što su morali dati mito, koji je vrlo vjerojatno i viši od njihovih mirovina, sada moraju vratiti sav nezakonito isplaćen novac. To je još jedan dokaz kako se varanje jednostavno ne isplati.
No, dokle god postoji mala mogućnost za prijevaru, netko će je iskoristiti i zato je važno da HZMO, USKOK i sudbeni organi rade svoj posao, pa makar to značilo i „pretresanje" vlastitih zaposlenika.
Milan Dalmacija