UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Tisućica eura za veću mirovinu?

 

     Iako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, povećanje od nekoliko po­stotaka nije dovoljno za ispunjavanje osnovnih životnih potreba. Oni malo snalažljiviji će „uskladiti" svoje mirovine potkupljivanjem zaposlenika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to pri­likom umirovljenja. Najnoviji takav slučaj otkriven je u rujnu, a sudeći po nedav­nom proširenju istrage, moguće je da se radi i o povećoj skupini osoba unutar sustava koje su za mito spremne lažirati podatke.

     Naime, 13. rujna 2018. USKOK je za­počeo istragu protiv 17 osoba. S obzirom na nalaze istrage, 27. ožujka je doneseno rješenje o proširenju istrage za šestero ljudi „zbog osnovane sumnje na poči- njenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivo­tvorenja službene ili poslovne isprave te kaznenog djela protiv računalnih susta­va, programa i podataka". Među osum­njičenima je jedna bivša zaposlenica HZ-MO-a.

Raniji krimeni

     Nije ovo prvi puta da USKOK češlja kadar mirovinskoga zavoda. Prve istrage su započele još 2008. u sklopu akcija Dija­gnoza I i II. No, to nije obeshrabrilo potkupljivije činovnike u HZMO-u iz Bjelovara i Varaždina. Bio je to samo krak hobotnice koja je od 2010. davala uvećane invalid­nine uz „propisan" iznos u plavoj kuverti. Istraga je naposljetku dovela do dokto­ra Drage Rubale, inače bivšeg načelnika Odjela za medicinsko vještačenje HZ- MO-a, i poznatog zabavljača i rezultirala optužnicama za 69 osoba, među kojima su Rubala i doktori Ostoić i Slunjski. Sve je završilo nagodbama, poslije kojih su glav­ni optuženi dobili dvije godine zatvora.

     Nakon toga je HZMO počeo provjera­vati vlastite redove putem Ureda za po- slovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor, koji je osnovan 2015. te je, prema informacijama koje smo dobili iz HZMO-a, u tom razdoblju otkrio 65 slučajeva neza­konitih izmjena podataka o stažu i plaći.

     „U 53 predmeta doneseno je novo rješenje temeljeno na točnim podacima o stažu i plaći, a ostali sporni slučajevi su u postupku izrade novih rješenja. Protiv tri radnice podnesen je prijedlog za pro­vedbu postupka radi utvrđivanja povrede radne obveze", poručili su iz HZMO-a.

Samokontrola funkcionira?

     Trenutačna istraga protiv bivše zapo­slenice HZMO-a i još 16 korisnika miro­vina zbog, kolokvijalno rečeno, lažiranja mirovina potekla je upravo iz redova HZ- MO-a. U istrazi je otkriveno kako je „prvo- okrivljena, kao šefica    Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja Hr­vatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje, Područna služba Zagreb, od početka 2010. godine do 31. prosinca 2018., u namje­ri da za sebe i druge pribavi nepripadnu imovinsku korist, pristala ishoditi neosnovano povećanje mirovina većem broju zainteresiranih osoba koje su joj posredstvom dru- gookrivljene ponudile nov­čanu nagradu i dostavljale potrebne podatke. Nakon što joj je drugookrivljena prosli­jedila podatke o osobama za­interesiranim za nepripadno uvećanje iznosa mirovine, prvookrivljena je, za novčanu nagradu od 1.000 do 2.000 eura, koristeći se korisničkim imenima podređenih djelatnika, u bazi podataka HZMO-a u više navrata mijenjala eviden­tirane podatke o visini iznosa plaća i staža budućih korisnika mirovine na način da ih je neosnovano uvećavala", stoji u USKOK- ovom pojašnjenju istrage.

     Time je bivša šefica stekla 26.000 eura, a njena pomoćnica 2.600 eura „pla­će". Srećom, u svojim prljavim rabotama, službenici HZMO-a, kako nam pojašnja­vaju, nisu ni na koji način utjecali na visi­nu i vrijeme isplate mirovina ostalim umi­rovljenicima, pa tako, tvrde u HZMO-u „pojedinačni 'uvećani' iznos mirovne ne umanjuje mirovine ostalim korisnicima mirovinskih primanja."

Novac ili zatvor

     Prema Kaznenom zakonu, za prima­nje mita kazna je od jedne do deset go­dina zatvora, a za davanje mita od jedne do osam godina. Za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave kazne su između šest mjeseci i pet godina. Iako su ovo stroge kazne, najstroža je ona koja potvrđuje da nitko od toga nije imao ni­kakve koristi - a to je vraćanje novca.

     „U predmetima u kojima je postu­pak dovršen i doneseno novo rješenje na manji iznos mirovine, u odnosu na prethodno doneseno rješenje na teme­lju izmijenjenih podataka, dio korisnika je vratio nepripadno isplaćena sredstva u cijelosti, a dio korisnika vraća mjeseč­nom ustegom od novoutvrđene mirovi­ne, odnosno mjesečnom uplatom, ako prema novom rješenju nisu više korisnici mirovinskih primanja", potvrdili su nam iz HZMO-a.

     Tako su oni koji su se htjeli „preko noći" domoći viših mirovina zapravo na dvostrukom gubitku. Osim što su morali dati mito, koji je vrlo vjerojatno i viši od njihovih mirovina, sada moraju vratiti sav nezakonito isplaćen novac. To je još jedan dokaz kako se varanje jednostavno ne isplati.

     No, dokle god postoji mala moguć­nost za prijevaru, netko će je iskoristiti i zato je važno da HZMO, USKOK i sudbeni organi rade svoj posao, pa makar to zna­čilo i „pretresanje" vlastitih zaposlenika.

Milan Dalmacija