UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Male tajne rada uz mirovinu

 

     Novom mirovinskom reformom je omogućeno većini umirovljenika da uz mirovinu nađu posao i rade na pola radnoga vremena. Iznimka su umirovljeni vojnici i policajci, koji mogu birati hoće li raditi na pola ili puno rad­no vrijeme, a o tome im ovisi i hoće li primati punu ili pola mirovine. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju tre­nutno ne smiju raditi obiteljski umi­rovljenici i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposob­nosti. No, mnogi se pitaju što trebaju ispuniti ili kako se trebaju prijaviti. Do­bar dio njih se i dalje boji da će izgubiti mirovinu, stoga otkrivamo sve „trikove" koje sa sobom nosi rad u mirovini.

     Marija Zuber, savjetnica-urednica u Hrvatskoj zajednici računovodstva i financijskih djelatnosti ističe kako se osim ovakvog zaposlenja umirovljenici mogu zaposliti i na dnevne ugovore u poljoprivredi, obavljanjem domaće ra­dinosti ili sporednog zanimanja, prema ugovoru o djelu, putem OPG-a ili iznaj­mljivanja nekretnina u turističke svrhe. Za razliku od starosnih umirovljenika, važno je znati kako poslodavac mora korisnika prijevremene starosne mi­rovine odjaviti s HZMO-a i prijaviti kao osiguranika po osnovi radnog odnosu, zbog propisanih pravila određivanja nove visine mirovine na koju će korisnik imati pravo ako ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža.

A što s ovrhama?

     Radna prava umirovljenika su slična onima za zaposlenike. Tako zaposleni umirovljenici ne moraju raditi sve dane u tjednu, zbog čega i jesu zaposleni na pola radnog vremena, ali im poslodav­ci mogu naložiti prekovremeni rad. I to ima svoju mjeru, pa tako zaposleni umi­rovljenik ne smije nakupiti više od 180 sati rada godišnje, osim u graditeljstvu gdje je norma 250 sati godišnje. Smiju koristiti godišnji odmor u punom traja­nju, ali će dobiti naknadu plaće samo za polovinu trajanja odmora. Uz to, umi­rovljenici imaju pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe i na prava iz kolek­tivnog ugovora koja su jednaka kao i za zaposlenog na nepuno radno vrijeme. Za vrijeme bolovanja poslodavac je za­poslenom umirovljeniku starijem od 65 godina dužan isplatiti naknadu plaće u punom iznosu i o svom trošku, kao i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u punom iznosu, jer trošak bolovanja ni u kojem slučaju ne ide na teret HZZO-a.

     Što se tiče plaća i naknada, umirov­ljenici na njih imaju jednaka prava kao i ostali radnici, temeljem zakona i ko­lektivnih ugovora. Slična je situacija i s ovrhama. Bez obzira na to ima li ili nema zaposleni umirovljenik zaštićeni račun i dalje se ovršuju tri četvrtine plaće, ali ne u iznosu većem od 4.158 kuna. To vrijedi za sve čiji su prihodi (mirovina i plaća) između 5.544 i 6.237 kuna. To ne vrijedi ako je ovrha provedena zbog uzdrža­vanja ili naknade štete. Ne ovršuju se naknada troškova za službeno pu­tova nje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla, dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo­rođenče, potpore zbog invalidnosti radnika i nepre­kidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana i potpore za slučaj smrti rad­nika i smrti člana uže obitelji radni­ka. No, i one mogu biti ovršene ako su više od zakonski propisanih iznosa koji se ne smatraju oporezivim primici- ma po osnovi nesamostalnog rada, sto­ga ovdje valja biti na oprezu.

Pazite na osnovice dohotka

     Ako je umirovljenik zaposlen na po­vremenim poslovima u poljoprivredi, ističe Zuber, neće mu biti obustavljena isplata mirovine, no mora biti siguran kako poslodavac koristi vrijednosne kupone kako bi mogao isplaćivati do­prinose. Umirovljenik na taj način smije raditi najviše 90 dana godišnje i to za minimalnu dnevnicu od 90,11 kuna.

     Oni koji žele raditi u domaćoj radino­sti ili prijaviti sporedno zanimanje mogu to učiniti uz odobrenje nadležnog župa­nijskog ureda za gospodarstvo, ali mo­raju paziti da im ukupni primici od tih djelatnosti ne prijeđu vrijednost 10 bru­to prosječnih mjesečnih plaća, odnosno u ovoj godini 84.480 kuna. Što se tiče doprinosa, oni se računaju kao za drugu djelatnost, no obvezno je ponovno se upisati u Registar poreznih obveznika i to u roku od osam dana. Ista je stvar i s iznajmljivanjem nekretnina u turističke svrhe, koja se smatra drugom djelatno­šću, no ovdje umirovljenik ne mora biti prijavljen u matičnu evidenciju osigura- nika.

     Kod rada na ugovor o djelu, važno je samo pratiti isplaćuje li poslodavac sve doprinose i radi li umirovljenik poslove koji su u skladu sa zakonskim propisima koji definiraju rad po takvoj vrsti ugo­vora. U suprotnom će se smatrati da je umirovljenik sklopio ugovor o radu. Kod OPG-a su propisi prilagođeni tako da se umirovljenici ne razlikuju od drugih po­ljoprivrednika.

Staž ovisi o radu

     Mnogi se pitaju, a što je sa stažem? Treba li raditi godinu dana da bi se do­bila godina staža? Odgovor je da, ako se radi na puno radno vrijeme, što mogu samo umirovljeni vojnici i policajci. Ostalima se staž preračunava. Staž po osnovi drugog dohotka ili druge djelat­nosti se računa tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi u godini di­jeli s prosječnom plaćom za tu godinu, a kao rezultat se dobiva broj mjeseci i dana mirovinskog staža.

     Ponovno određivanje mirovine je moguće tek nakon što je umirovljenik nakupio jednu godinu novog staža osi­guranja, bez obzira na to koliko mu je vremena za to trebalo. Pri određivanju će se primijeniti isti polazni faktor, od­nosno postotak penalizacije. Mirovina iz II. stupa se korigira prema ugovoru ko­jeg je zaposleni umirovljenik sklopio s mirovinskim osiguravajućim društvom, na temelju naknadno plaćenih dopri­nosa.

Milan Dalmacija