Potpišite jer će vas unuci pitati gdje ste bili od 27. travnja do 11. svibnja 2019.
Jedno od ključnih zbivanja u Hrvatskoj je najavljeno prikupljanje potpisa za referendum protiv rada do 67. godine života te za smanjivanje penalizacije za prijevremene umirovljenike. Pitanja su to koja odlučuju o sudbini otprilike milijun i pol radnika u Hrvatskoj, a koje se poteže još od 2014. godine, kada je SDP-ova Vlada progurala rad do 67. godine života u Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju. Sadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić propustio je ispraviti nepravdu tijekom nove „mirovinske reforme” koja je stupila na snagu s prvim danom ove godine. Čak štoviše, ubrzao je prijelazno razdoblje za umirovljenje sa 67. godina do 2033., čime je dodatno nanio štetu ionako izranjavanom mirovinskom sustavu, ali i cjelokupnoj radnoj populaciji u zemlji. Da nije bio previše poslušan i smjeran i ostavio to kako je Mrsić „skuhao”, ne bi sada bilo inicijative za sazivanje referenduma.
Iako, u državi koja ima 1,2 milijuna umirovljenika i četiri milijuna stanovnika, rad do 67. godine poguban je podjednako za mladu radnu snagu i za umirovljenike. Stariji radnici će sporije odlaziti s tržišta rada, a mladi sve više iseljavati, pa će stoga i priljev sredstava od doprinosa u sustav međugenera- cijske solidarnosti, odnosno prvi stup, bivati sve niži. Posljedica? Mirovine za postojeće umirovljenike bit će sve niže.
„Naši umirovljenici su već sa 65 godina umorni i bolesni, a s produženim radnim vijekom bit će to sve više izraženo. Pa kad će mladi doći na red, kad će dobiti posao, ako se nama sve više i više produžava radni vijek? Još važnije, jesmo li mi sposobni obavljati sve obaveze u tako kasnoj životnoj dobi?”, svjesna je situacije Senka Erceg, predsjednica SUH-ove podružnice Vrgorac.
Pitanja bez odgovora
Uostalom, čemu obvezni rad do 67. godine, kada Hrvatska ima samo 40,3 posto zaposlenih između 55 i 64 godine starosti, dok je u Europskoj uniji taj iznos nedostižnih 57,1 posto? Čemu obvezni rad do 67. kada je zdravi životni vijek Hrvata po umirovljenju dvostruko kraći nego u EU? Čemu rad do 67. kada zemlje u okruženju, poput Austrije, Slovenije, Mađarske, Slovačke, BiH, Srbije i Crne Gore imaju rad do 65. godine i kvalitetnije mirovinske sustave? Zašto se ugledamo na Bugarsku, koja je najsiromašnija članica EU i koja jedina od„novih” članica ima rad do 67. godine?
Podsjetimo, Češka i Poljska su vratile uvjet za odlazak u mirovinu sa 67 na 65 godina, a isto je učinila i Slovačka krajem ožujka i to nakon uspješnog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Tri sindikalne središnjice (SSSH, NHS, MHS) pokušale su upozoriti na ovo goruće pitanje prosvjedom održanim u Zagrebu 20. listopada 2018., u jeku mirovinske reforme. Tada su sindikalni čelnici upozorili vladu kako će prikupiti potpise i raspisati referendum protiv umirovljenja sa 67 godina starosti. Na prosvjedu ih je podržalo i oko 2.000 sadašnjih umirovljenika.
Podrška sadašnjih umirovljenika
Umirovljeničke udruge, Sindikat i Matica umirovljenika, kao članice radne skupine za mirovinsku reformu još su 3. rujna 2018. godine službenim i javnim stajalištem ocijenile ubrzanje i rad do 67. godine nepravednim i štetnim, upozoravajući kako je prosječni životni vijek hrvatskih građana za tri godine kraći od europskog prosjeka.
„Neki mogu raditi do 70 godina, a neki ne, ovisno o tome što rade i kakve su psihofizičke snage. Fizički radnik to sigurno ne može. Kad bi se uveo rad do 67. godine, radnici bi doista s posla išli na groblje, da ni ne dočekaju mirovinu. Neka ostane po starome, da ljudi mogu barem malo uživati u mirovini, a ne da neki idu prije, a neki kasnije”, odrješit je Stjepan Ugarković, predsjednik SUH-ove podružnice iz Sibinja. S njim se slaže i kolega mu Stipo Cota iz Vuke koji smatra da je„taj prijedlog napravljen po željama političara i elite, jer oni mogu i do 90. godine sjediti i predlagati, a fizički radnik jedva čeka otići u mirovinu. S druge strane, ako ovo prođe, pitam se što će mladi raditi?”
67 je previše
Vinko Kuzmić iz Slavonskog Broda upozorava na problem penalizacije: „Umirovljenici se ne slažu sa dobnom granicom za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina te penalizacijom pri odlasku, što je posebna kazna umirovljeniku ako mora otići u mirovinu iz opravdanih razloga ili je otjeran od strane poslodavca.”
Upravo na tragu ovih razmišljanja, sindikalne središnjice su krenule s kampanjom „67 je previše” kojom nastoje ukazati na bitne probleme mirovinskog sustava te argumentima pokušati rasvijetliti situaciju. Cilj kampanje je prikupljanje potpisa za referendum, čiji bi konačni ishod trebao biti vraćanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina starosti te umanjivanje penalizacije prijevremenih mirovina. Najavljeno je prikupljanje potpisa diljem Hrvatske u razdoblju od 27. travnja do 11. svibnja.
Milan Dalmacija