UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

VOZAČKE DOZVOLE BEZ PLAĆANJA ZDRAVSTVENOG PREGLEDA

Umirovljenici pobijedili četvrti put!

 

     Nakon duga četiri mjeseca poprilič­no iscrpljujuće bitke argumentima, Sindikat i Matica umirovljenika Hr­vatske uspjeli su po četvrti put u posljed­nje četiri godine srušiti odredbu o obve­znim plaćenim liječničkim pregledima za vozačke dozvole za umirovljenike. Sretna vijest za više od 280.000 starijih vozača, stigla je 1. travnja 2019. iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Misleći da je prvotravanjska šala, pročešljali smo cijeli Prijedlog Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je upućen na prvo čitanje u Hrvatski sabor. Nemalo smo ostali iznena­đeni kada smo vidjeli da je Ministarstvo unutarnjih poslova povuklo svoj prijedlog za uvođenje plaćenih liječničkih pregleda kod medicine rada za starije vozače. Od­mah smo to objavili i na tematskoj stranici SUH-a i počela je navala smijeha. Ne, nit­ko nije povjerovao da su umirovljeničke udruge po četvrti put pobijedile MUP!

Napad šupljim argumentima

     MUP je svoj naum nastojao opravdati pozivanjem na Direktivu (Eu) 2018/645 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. i Direktivu 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama. Prva direktiva uop­će ne govori o liječničkim pregledima za starije vozače, već za profesionalce, dok druga samo preporuča „uvođenje zdrav­stvenih pregleda kao jamstva ispunjenja minimalnih standarda psihofizičke spo­sobnosti za upravljanje drugim motornim vozilima" Štoviše, Europska praksa poka­zuje kako sedam zemalja članica EU uop­će nema propisane liječničke preglede za starije vozače, dok velika većina ostalih to propisuje, ali kao pregled kod liječnika opće prakse, a ne nepoznatog liječnika medicine rada, kao što je stajalo u doma­ćem prijedlogu.

     Odmah je bilo jasno da se ovdje radi o pogodovanju liječnicima medicine rada, koji niti ne poznaju zdravstveno stanje vozača, niti za cijenu od 350 kuna izvrše valjani pregled, pa se to pretvara u čistu kupnju zdravstvene potvrde. Teza vodi­telja Službe za sigurnost cestovnog pro­meta MUP-a Josipa Mataije o pogubnosti starijih za volanima nije odgovarala služ­benoj statistici MUP-a.

Mišljenje bez struke

     Revoltirani predstavnici umirovljenič­kih udruga najprije su pokušali argumen­tima promijeniti situaciju na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje su pozvani obrazložiti prijedlog i predstavnici policije. Kada ni to nije urodilo plodom, SUH i MUH su 17. siječnja poslali otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, koji na nj uopće nije reagirao. Stoga je posredstvom MRMS-a dogovoren sasta­nak umirovljenika i predstavnika MUP-a. Susret dviju strana odvio se 29. siječnja u Ravnateljstvu policije, gdje su obje strane „rovovski držale svoje pozicije" te nisu niti milimetra odstupale u svojim stavovima. Pritom su gospoda iz  MUP-a objasnila kako je spomenuti prijedlog mišljenje struke, a ta se struka sastojala od pred­stavnika Fakulteta prometnih znanosti te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i medicine rada. Nigdje u radnoj skupini koja je predložila izmjene i dopune Zako­na o sigurnosti prometa na cestama nije bilo predstavnika relevantnih institucija, poput Ministarstva zdravstva ili Hrvat­skog autokluba.

     Stoga su SUH i MUH zatražili sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva koji se i održao 21. veljače, a na njemu su i predstavnice medicine rada i HZJZ-a ispaljivale otrovne strelice prema umirov­ljenicima do razmjera koji su bili uvredljivi po predstavnike umirovljeničkih udruga. Državni tajnik Tomislav Dulibić, inače po­moćnik ministra zdravstva Kujundžića, demantirao je ponovljene tvrdnje MUP-a o stručnim kriterijima, naglasivši kako nit­ko iz Ministarstva zdravstva nije dao služ­beno ili neslužbeno mišljenje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna spornog za­kona, čime je dao vjetar u leđa tvrdnjama umirovljenika.

     Nakon provedenog javnog savjeto­vanja, koje je trajalo od 15. veljače do 4. ožujka, na koje su se SUH i MUH očitovali, ponovno su dobili odbijenicu od MUP-a i to s jednakim, šabloniziranim i neuvjerlji­vim argumentima, pribjeglo se sljedećem koraku - otvorenom pismu premijeru An- dreju Plenkoviću.

     Ono je odaslano 19. ožujka, s jasnim detaljno opisanim argumentima protiv uvođenja obveznih liječničkih pregleda za starije osobe. I gle čuda! Iz prijedlo­ga izmjena i dopuna zakona na sjednici Vlade izbačeno je sve što bi na bilo koji način imalo veze s obveznim liječničkim pregledima ili starijim osobama kao voza­čima ili pak uvođenjem diskriminatornog dobnog limita od 65 odnosno 67 godina.

Sve po starom

     Tako su umirovljeničke udruge opet dobile bitku protiv istog nezasitnog lobi­ja medicine rada i njihovih vjernih policij­skih štovatelja. Liječnički pregledi ostali su nepromijenjeni, odnosno liječnik opće prakse, uvidom u medicinski karton - di­jagnoze i terapije, određuje može li ili ne može njegov pacijent voziti. Ovisno o slučaju, o tome je dužan obavijestiti pa­cijenta i MUP. Time je spriječen novi oblik diskriminacije po dobi, koji je na njih mo­gao utjecati tako da bi im bila smanjena mobilnost, ne bi mogli obavljati svakod­nevne potrebe, zdravstvena skrb bi im bila nedostupna (naročito u ruralnim kra­jevima), a društvena izoliranost bi se po­većala zbog smanjene mobilnosti. Spri­ječeno je i daljnje osiromašivanje starijih zbog plaćanja takvih liječničkih pregleda.

     No, stariji vozači i dalje moraju biti na oprezu. Naime, druge odredbe u Prijed­logu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vezane uz teže prometne prekršaje i pre- kršitelje-recidiviste znatno su postrožene. Stoga se preporuča oprez u vožnji i stari­jima i mlađima.

Milan Dalmacija