UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


PRAVO DOBA

Sajam za zrele generacije

     Pravo doba - sajam za zrele generacije i cijele obitelji održat će se od četvrtka 16. do subote 18. svibnja 2019. od 10 do 18 sati na Za­grebačkom velesajmu. Peto izdanje ovog jedinstvenog projekta nudi zabavu, edukaciju, rekreaciju, zdravstvene preglede i savjetova­nja. Progovara se o aktualnim i zanimljivim temama koje se tiču živ­ljenja u zreloj dobi. Posjetitelje očekuje bogat, zanimljiv i edukativan prateći program koji se sastoji od stručnih skupova i radionica aktiv­nog i zdravog starenja.

     Jedna od tema je zapošljavanje umirovljenika, pa svi zainteresirani mogu dobiti korisne informacije na jednom mjestu. Lječilišta, toplice i zdravstvene ustanove također će prezentirati svoje usluge i nuditi pogodnosti.

     U suradnji s izlagačima organizira se besplatni mali sistematski pregled, prilikom kojeg će se moći provjeriti stanje sluha, vida, krvnog tlaka, gustoće kostiju, razina glukoze u krvi, napraviti EKG. Dom zdrav­lja Zagreb - Centar organizirat će sistematski pregled uz završnu kon­zultaciju s liječnikom. Domovi za starije osobe će prezentirati svoju ponudu, a tvrtke s opremom i pomagalima koja olakšavaju aktivnosti i kretanje ponudit će svoje proizvode i savjete o njihovoj primjeni.

      Na sajmu će sudjelovati i turističke agencije sa zanimljivim progra­mima putovanja, a različite kreativne radionice možda Vas potaknu da pronađete novi hobi. Čitaonica sajma je i ove godine mjesto opušta- nja i razmjene knjiga.

     Organizator Pravog doba je Zagrebački velesajam, a suorganiza­tori stručnog i popratnog programa su Grad Zagreb - Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Zaklada Zajednički put. I ove je godine ulaz besplatan, a više informacija možete pronaći na web stranici i Facebooku Pravog doba.