UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

Diskriminacija starijih osoba u prijedlozima za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama

 

 Poštovani gospodine Plenkoviću,

             Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske obraćaju Vam se u ime 1,24 milijuna umirovljenika, kao ravnopravnih građana, da ih se ne diskriminira u najnovijim prijedlogu za izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.   

            U proceduri je rasprava vezana za donošenje izmjena i dopuna toga zakona po kojem se za sve starije 67 godina uvodi obvezni zdravstveni pregled kod (nepoznatog) liječnika medicine rada za 350 kuna godišnje, iako je postojećim zakonskim rješenjem to regulirano posve sukladno europskoj praksi na način da se dobno ograničenje pri produljenju vozačke dozvole ne postavlja (Njemačka, Francuska, Belgija) ili se traži besplatna potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite koji poznaje pacijentove dijagnoze i terapiju.

          Slično rješenje je nedavno prihvaćeno u Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana na zahtjev lovaca i branitelja, a istodobno se uvodi dobni limit i obveza plaćanja od strane starijih vozača. Ne samo da takvo rješenje nema logike, već je i diskriminatorno te novi teret za masovno osiromašene starije osobe. Poznato Vam je da je više od  98 posto svih mirovina ispod prosječne plaće, a čak 52 posto ispod hrvatske linije siromaštva, tako da bi zakonska promjena imala i socijalne posljedice za obitelji oko 220.000 vozača starijih od 67 godina.

            K tome, u obrazloženju za javno savjetovanje, kroz koje su svi prijedlozi umirovljeničkih udruga o zadržavanju postojećeg zakonskog rješenja odbijeni, želi se stvoriti privid da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Provjerili smo, gospodine Predsjedniče, ali u tekstu te Direktive od 1. travnja 2018. nigdje se ne navodi ništa vezano uz vozače starije od 65 ili 67 godina.

           U službenim analizama se potvrđuje da su glavni uzroci prometnih nesreća prebrza vožnja i alkohol,  a to nije karakteristika starijih vozača. Prema podacima iz biltena MUP-a, u Hrvatskoj je registrirano 2,337 milijuna vozača od čega je 282.000 starijih od 65 godina. To znači da ukupno ima 12,06 posto vozača starijih od 65 godina, a prema načelu pretpostavljene krivnje uzrokovali su 10,5 posto nesreća, a to znači manje od svog udjela u ukupnom broju vozača (jedini javno dostupni podaci su za 2017.).

            Napominjemo da je od ukupnog broja poginulih pješaka u prometu čak 62,5 posto starijih osoba od 65 godina i da je to podatak koji bi i za Vladu trebao biti alarmantan, kao i društveni položaj umirovljenika i starijih osoba u cijelosti.

            Zabrinjava nas i to da predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, kao predlagatelja ovih izmjena, tvrde kako je o svemu „odlučila struka“, dok smo od Ministarstva zdravstva na sastanku organiziranom za Nacionalno vijeće umirovljenika i starijih osoba saznali kako nisu bili upoznati s navedenim izmjenama zakona, niti davali ikakva stručna mišljenja.

            Stoga, gospodine Predsjedniče Vlade, Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika pozivaju Vladu i Sabor da ne prihvate prijedloge kojima bi se u navedeni Zakon unijele odredbe s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućim odnosom prema starijim osobama.

           Predlažemo, a to smo već učinili i preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da sadašnji, važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj, koji je usklađen s europskim propisima, ostane na snazi u onom dijelu koji se odnosi na starije vozače, jer nema stručnih podloga niti argumenata za njegove promjene.  

            Vjerujemo, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade, da ćete prihvatiti našu zamolbu za primanje na što skoriji razgovor s predstavnicima dvaju najvećih umirovljeničkih udruga koje zastupaju oko 350.000 svojih članova te 1,2 milijuna umirovljenika, na temu uvođenja hitnih mjera za borbu protiv siromaštva starijih osoba.

      Poručile su Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću 19. ožujka 2019.