UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

Diskriminacija starijih osoba u prijedlozima za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama

 

 Poštovani gospodine Plenkoviću,

             Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske obraćaju Vam se u ime 1,24 milijuna umirovljenika, kao ravnopravnih građana, da ih se ne diskriminira u najnovijim prijedlogu za izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.   

            U proceduri je rasprava vezana za donošenje izmjena i dopuna toga zakona po kojem se za sve starije 67 godina uvodi obvezni zdravstveni pregled kod (nepoznatog) liječnika medicine rada za 350 kuna godišnje, iako je postojećim zakonskim rješenjem to regulirano posve sukladno europskoj praksi na način da se dobno ograničenje pri produljenju vozačke dozvole ne postavlja (Njemačka, Francuska, Belgija) ili se traži besplatna potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite koji poznaje pacijentove dijagnoze i terapiju.

          Slično rješenje je nedavno prihvaćeno u Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana na zahtjev lovaca i branitelja, a istodobno se uvodi dobni limit i obveza plaćanja od strane starijih vozača. Ne samo da takvo rješenje nema logike, već je i diskriminatorno te novi teret za masovno osiromašene starije osobe. Poznato Vam je da je više od  98 posto svih mirovina ispod prosječne plaće, a čak 52 posto ispod hrvatske linije siromaštva, tako da bi zakonska promjena imala i socijalne posljedice za obitelji oko 220.000 vozača starijih od 67 godina.

            K tome, u obrazloženju za javno savjetovanje, kroz koje su svi prijedlozi umirovljeničkih udruga o zadržavanju postojećeg zakonskog rješenja odbijeni, želi se stvoriti privid da se radi o „implementaciji Direktive (EU) 2018/645 u pravni sustav Republike Hrvatske“. Provjerili smo, gospodine Predsjedniče, ali u tekstu te Direktive od 1. travnja 2018. nigdje se ne navodi ništa vezano uz vozače starije od 65 ili 67 godina.

           U službenim analizama se potvrđuje da su glavni uzroci prometnih nesreća prebrza vožnja i alkohol,  a to nije karakteristika starijih vozača. Prema podacima iz biltena MUP-a, u Hrvatskoj je registrirano 2,337 milijuna vozača od čega je 282.000 starijih od 65 godina. To znači da ukupno ima 12,06 posto vozača starijih od 65 godina, a prema načelu pretpostavljene krivnje uzrokovali su 10,5 posto nesreća, a to znači manje od svog udjela u ukupnom broju vozača (jedini javno dostupni podaci su za 2017.).

            Napominjemo da je od ukupnog broja poginulih pješaka u prometu čak 62,5 posto starijih osoba od 65 godina i da je to podatak koji bi i za Vladu trebao biti alarmantan, kao i društveni položaj umirovljenika i starijih osoba u cijelosti.

            Zabrinjava nas i to da predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, kao predlagatelja ovih izmjena, tvrde kako je o svemu „odlučila struka“, dok smo od Ministarstva zdravstva na sastanku organiziranom za Nacionalno vijeće umirovljenika i starijih osoba saznali kako nisu bili upoznati s navedenim izmjenama zakona, niti davali ikakva stručna mišljenja.

            Stoga, gospodine Predsjedniče Vlade, Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika pozivaju Vladu i Sabor da ne prihvate prijedloge kojima bi se u navedeni Zakon unijele odredbe s ovako postavljenim, a prije svega diskriminirajućim odnosom prema starijim osobama.

           Predlažemo, a to smo već učinili i preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da sadašnji, važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj, koji je usklađen s europskim propisima, ostane na snazi u onom dijelu koji se odnosi na starije vozače, jer nema stručnih podloga niti argumenata za njegove promjene.  

            Vjerujemo, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade, da ćete prihvatiti našu zamolbu za primanje na što skoriji razgovor s predstavnicima dvaju najvećih umirovljeničkih udruga koje zastupaju oko 350.000 svojih članova te 1,2 milijuna umirovljenika, na temu uvođenja hitnih mjera za borbu protiv siromaštva starijih osoba.

      Poručile su Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću 19. ožujka 2019.